Problem transformacije industrije je nedostatak znanja i – novca

Autor: Darko Bičak , 15. travanj 2021. u 08:41
Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL

Banke se ponašaju racionalno i plasiraju svoj novac u najsigurnije i najprofitabilnije investicije, a to nije uvijek gospodarstvo u transformaciji kakva je potrebna hrvatskom.

Mi ne možemo biti razvijeno društvo ako nam svi segmenti društva nisu podjednako razvijeni, a posebno se to odnosi na financijski sektor te visokoobrazovni sustav koji su preduvjet za razvoj svega ostalog, rečeno je na panel diskusiji “Zašto i kako razvijati pametne industrije u Hrvatskoj koristeći iskustva drugih zemalja?”, koji se održao u sklopu konferencije Digital Transformation Conference 2021 – Smart Industry Brainstorm jučer u Zagrebu.

Šime Erlić, državni tajnik Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, kaže da je veliki dio javnih politika u proteklom razdoblju bio fokusiran na razvoj gospodarstva i njegovu transformaciju prema digitalnim tehnologijama i generalno prema 4.0 industriji.

To se prije svega odnosi na nove modele poslovanja i financiranja kako bi se unaprijedio model i čitava infrastruktura razvoja hrvatskog gospodarstva.

Pri tome se koriste i nacionalna i EU sredstva kroz brojne i različite modele. Hrvoje Meštrić iz Ministarstva znanosti i obrazovanja upozorava da je veliki izazov da digitalizacije i transformacija društva nema bez visokoobrazovanih ljudi, a koje može proizvesti samo znanstvena zajednica.

“Mi u Hrvatskoj imamo složeni znanstveno obrazovni sustav koji se sastoji od oko 140 institucija s 1400 studijskih programa te 14.000 profesora i 140.000 studenata. To je ogroman sustav koji počiva na nekim zastarjelim modelima i kojim je teško upravljati i brzo mijenjati stvari. Promjena toga sustava je preduvjet za transformaciju gospodarstva i društva”, kazao je Meštrić.

Konkurentnost je inovativnost

Darinko Bago, predsjednik Hrvatskih izvoznika (HIZ), ističe da bismo mogli govoriti o 4.0 revoluciji u Hrvatskoj morali bismo imati postojeću snažnu industriju koja se transformira ili pak osvojiti neke segmente globalne industrije koja se tek razvija.

“Ako gledamo primjer Rimca, onda možemo reći da smo na tragu globalnog liderstva. No, ako se fokusiramo na postojeću industriju, onda vidimo da je to jako malo transformirano. Kada govorimo o konkurentnosti, govorimo o inovativnosti”, kaže Bago te dodaje da je veliki problem transformacije industrije nedostatak znanja i novca.

“Nama je nekoliko stotina tisuća ljudi otišlo iz zemlje u zadnjih 10-ak godina i pitanje je koliko kvalitetno to možemo nadomjestiti. Tu je i pitanje financiranja jer se banke ponašaju racionalno i plasiraju svoj novac u najsigurnije i najprofitabilnije investicije, a to nije uvijek gospodarstvo u transformaciji”, upozorio je Bago.

Nebojša Stojčić, prorektor Sveučilišta u Dubrovniku, navodi da je pitanje kako potaknuti rast glavna tema svih gospodarskih foruma, no bitno je govoriti i o tome koliko brzo mi možemo rasti jer smo u proteklom razdoblju propustili razvoj koji je prije 20-ak godina bio aktualan u središnjoj Europi i koji je te zemlje doveo do današnje pozicije.

“Kada se gleda iskustvo zemalja koje su s pozicije srednjeg dohotka došle do visokog dohotka i ostale tamo, to se posebno odnosi na Azijske tigrove, vidimo da one nisu išle uobičajenim putem razvoja već iskorištavale tehnološke revolucije tog doba i nekim zaobilaznicama došle do višeg stupnja razvoja”, kaže Stojčić.

Provesti i socijalnu preobrazbu

Nedjeljko Perić sa zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) ističe da je za digitalnu transformaciju gospodarstva i društva nužna harmonizacija i sinergija javne uprave, gospodarstva i akademske zajednice.

Kao veliki izazov vidi i stanje hrvatskoga gospodarstva te je pitanje koliko generalno naša industrija može preuzeti dostignuća znanstvene zajednice – mnoge tvrtke su uglavnom vezane za bazičnu proizvodnju, a čak 99% svih tvrtki su male i srednje.

Bojan Jerbić sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje (FSB) upozorava da bi se provela tehnološka transformacija, nužno je prije, ili barem istodobno, provesti i socijalnu transformaciju.

“Zadnjih godina imamo globalni trend da su najuspješnije tvrtke iz nekog ICT sektora koje ne proizvode ništa u klasičnom smislu.

Tehnologija ili vještina je samo jedan čimbenik ukupnog razvoja i transformacije društva”, kazao je Jerbić. Dodaje da tehnologija nije nešto što je nametnuto nego nešto što mi i sami stvaramo i čega smo dio.

Komentirajte prvi

New Report

Close