Hrvatska je među pet zemalja čije su tvrtke najviše svjesne potrebe da moraju prodavati putem interneta, ali i da je ta prodaja zapravo tek u začetku.

Na to ukazuju podaci koje je Eurostat objavio u petak o korištenju interneta kao kanala prodaje u Europskoj Uniji. Iako ih je objavio tek sada, podaci se odnose na 2016. godinu. Prema Eurostatu, gotovo da ne postoji mogućnost da ćete u Češkoj, Slovačkoj, Finskoj, Hrvatskoj i Latviji naići na tvrtke od kojih proizvode i usluge nećete moći kupiti online, bilo s njihovih vlastitih web stranica ili mobilnih aplikacija.

Stvarna slika
U Hrvatskoj 96 posto biznisa prodaje svoje proizvode i usluge online, kako zbog turizma tako i zbog brojnih domaćih IT tvrtki koje razvijaju takva rješenja na domaćem tržištu. U Češkoj preko interneta prodaje 98 posto, a Slovačkoj i Finskoj 97% tamošnjih biznisa. Ali da učestalost prodaje preko vlastitih internetskih stranica ili mobilnih aplikacija nije ujedno i pokazatelj razvijenosti i snage korištenja onlinea kao kanala prodaje vidljivo je iz toga što su na začelju Europske unije Njemačka, Luksemburg i Slovenija.

U posljednjoj, Sloveniji, mobilne aplikacije i vlastite web stranice koristi za prodaju tek 64% tvrtki. U Luksemburgu je to 75% kao i u Njemačkoj. Inače, prosjek EU je 85 posto. Njemačka je, s druge strane, među pet država u kojima poduzetnici vrlo aktivno za prodaju koriste marketplaceove. Slovenija nije u prvih pet, ali je zato šesta u EU po učestalosti korištenja marketplaceova.  Najveći marketplaceovi u Hrvatskoj su Ekupi od M SAN-a i Abrakadabra od Agrokora te Bazzar.hr, iMall.hr i Mall.hr.

Riječ je o novoj generaciji trgovačkih centara koji prodaju preko interneta i mobilnih aplikacija, a koji proizvođačima roba i ponuđačima usluga omogućuju da efikasnije prodaju online. Hrvatska je po takvom načinu korištenja interneta za prodaju na začelju EU, odmah uz Češku i Finsku. I dok u Italiji marketplaceove koristi 54 posto tvrtki, u Njemačkoj 52 posto, a u Austriji i Poljskoj po 47 posto te Cipru 46 posto, u Hrvatskoj je takav oblik prodaje prisutan kod tek 14% njih.

Spremni na rast
Baš zato se ove godine očekuje rast internetske trgovine kroz njezinu profesionalizaciju, odnosno povećanje njene efikasnosti. U 10 godina u Hrvatskoj je broj online kupaca narastao s 140 tisuća na 1,4 milijuna. Usto, broj aktivnijih internetskih trgovina prema podacima udruge eCommerce Hrvatska veći je od 1500. No, Hrvati su prema istraživanju tvrtki sMind i Ceneje, online najviše kupovali na stranim marketplaceovima poput eBayja i Amazona.  Dio objašnjenja ponudilo je istraživanje eCommerce Hrvatske od lani iz kojeg je vidljivo da većinu hrvatskih e-trgovina ima malu ponudu. Njih 28% prodaje manje od 100 proizvoda, a svega 13 posto više od 10 tisuća.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost