Novo istraživanje pokazuje da bi odgovor mogao ležati u plinovima koji se nakupljaju prije potresa. Naime, nepropusni slojevi stijene mogu skliznuti preko rasjeda, blokirajući protok podzemne vode. Kada ta blokada pukne i dođe do smanjenja pritiska, oslobađa se ugljikov dioksid ili metan otopljen u zarobljenoj vodi, koji se sve više širi i probija u pukotine u rasjedu. Plin se pritom elektrizira jer se oslobođeni elektroni s površine stijenja pričvršćuju na molekule plina, piše Science Alert.

Međunarodni podaci

Događaju li se potresi češće u određeno doba godine ili dana? Seizmolozi imaju odgovor

Znanstvenici su u laboratoriju testirali reakcije kvarcnog diorita, gabra, bazalta i finozrnatog granita u simulacijama koje nalikuju potresu. Ustanovili su da bi naelektrizirane plinske struje doista mogle biti povezane s frakturom stijenja, prenosi Index.

Može li se pomoću toga predvidjeti potres?

Druga hipoteza jest da elektromagnetski izboji nastaju kada stijene zbog povišene temperature i naprezanja postanu poluvodiči, dok neki stručnjaci smatraju da ti izboji ne mogu biti predikatori potresa.

O tome mogu li ovi izboji uistinu predvidjeti potres, znat ćemo tek nakon daljnjih istraživanja. Ako se pokaže da su oni uistinu predikatori potresa, mogli bismo doći korak bliže preciznijem predviđanju takvih događaja.

“Kao rezultat ovog laboratorijskog eksperimenta, moglo bi biti moguće otkriti električni signal koji prati potres pomoću promatranja telurične struje inducirane u vodiču, poput čelične vodovodne cijevi zakopane pod zemljom. Ova zamisao upravo prolazi kroz terenska ispitivanja modela“, navode znanstvenici.