S obzirom na činjenicu da sam i znanstveno pisao o medijima za pohranu podataka u popularnoj kulturi, stiglo je pravo vrijeme da popričamo o ultra trendi temi – umjetnoj inteligenciji u popularnoj kulturi.

Zašto je uopće važno pričati o AI-u u popularnoj kulturi? Nemojmo zaboraviti da kroz popularnu kulturu vježbamo budućnost, maštamo o njoj, razmišljamo o mogućim ishodima i etičkim problemima ili katastrofalnim posljedicama.

Možda na prvo mjesto treba staviti činjenicu da popularna kultura definira potrebe društva poput istraživanja svemira kroz serije kao što su Zvjezdane staze, no i tada ne možemo bez androida, AI-a, gadgeta i drugih.

Od filmova do stvarnosti
Možemo reći da smo upravo u Star Treku prvi put vidjeli univerzalni komunikator koji je možda više ličio nekadašnjim mobitelima u vrijeme dominacije Nokije, ali to je bio smjer koji je inspirirao inovatore. Prema dostupnoj literaturi trikoder iz Star Treka je inspirirao uređaje poput današnjeg ultrazvuka, holodeck je inspirirao izumitelje VR naočala dok su univerzalni prevoditelji inspirirali današnje AI prevoditelje.

Popularna kultura najčešće stvara narative oko nekog koncepta: dobrog ili lošeg. Je li nuklearna energija najekološkija i najsigurnija? Teško je reći nakon serije Černobil. Je li plivanje u dubokom moru prekrasno i sigurno? Teško je reći nakon filma Ralje. No, da ne bi bilo samo negativnih primjera, elementi popularne kulture, kao što su film i glazba, popularizirali su nam na čudan način radioaktivno zračenje.

Iako ima moguće štetne učinke, ipak ima pozitivan učinak na supermoći zahvaljujući kojima možete postati Spiderman ili Hulk. Filmovi i serije mogu utjecati na popularnost šaha kao u slučaju serije Queen’s Gambit ili čak stvoriti cijeli jedan sport koji je nastao populariziranjem vodenih aktivnosti u filmovima Esther Williams.

Popularna kultura zna stvoriti i nerealistična očekivanja, strah i stereotipe vezane za tehnologiju. Ipak, želja mi je da vidimo kako je popularna kultura do sada opisivala AI. Umjetna inteligencija nije nova tema popularna kulture. Na velika vrata ušla je legendarnim i zloglasnim ambasadorom HAL 9000 u filmu 2001: Odiseja u svemiru.

Kako je HAL postajao sve inteligentniji, on je uistinu shvatio da je ljudski rod prepreka postizanju cilja misije. I dok su se stvari na putovanju za Jupiter u filmu komplicirale, HAL je došao u programski konflikt sam sa sobom te je shvatio da mu je ljudska posada jedna od prepreka u postizanju cilja.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Upravo na ovakav scenarij upozoravaju zagovornici kontroliranog razvoja AI-a shvaćajući da razvoj civilizacije često ima ljudske žrtve, kao što smo to puno puta vidjeli u povijesti koju ne smijemo “ukalkulirati” u nikakav razvoj AI-a.

Nemojmo zaboraviti tko nam je poslao Arnolda Schwarzeneggera u prošlost – automatska obrambena mreža SKYNET koja je započela atomski rat te poslala robote uništavače Terminatore u prošlost da eliminiraju vođe ustanka ljudi protiv strojeva. SKYNET je prikupljao podatke s bojišta, odlučivao o taktici i koordinirao napade.

Ovaj scenarij Jamesa Camerona jako je utjecao na Elona Muska, prema njegovom priznanju, jer je ustvari povukao matematički logički potez kada su ga htjeli isključiti zbog virusa: “Vi mene želite uništiti što znači da ste vi neprijatelj i morate biti uništeni”. Tako je “Sudnji dan” postao neizbježan.

Mir ljudi i strojeva
Možda se ne sjećate tko je negativac u Matrixu? Kratko i jasno – AI. AI je stvorio sustav koji je ljudski rod učinilo suvišnim, odnosno drži ga u nesvjesnom ropstvu. Matrix opisuje budućnost u kojoj vlada umjetna inteligencija koja drži ljude zarobljene u virtualnoj stvarnosti. Ova tema će sigurno još i više dobivati na važnosti kako sve veća vojska stavlja VR naočale te kako priča sugerira – razlika između ugodne imaginacije i okrutne stvarnosti postajat će sve nejasnija.

Nemojte zaboraviti podatak da preko 170 milijuna ljudi koristi VR naočale svaki dan. Možemo nastaviti popis s opisima briljantnih epizoda Black Mirrora na temu AI (White Christmas i Hated in the Nation). Možemo ubaciti na listu i serije poput Westworlda, filmove kao što su Ex Machina i Her koji istražuju i romantične odnose između ljudi i umjetne inteligencije.

Apsolutno možemo uključiti i videoigre poput Detroit Becomes Human koji je više-manje na strani umjetne inteligencije i smatra je ozbiljnijim sugovornikom za postizanje mira između ljudi i strojeva. No, ja bi ipak završio sa mojim omiljenim serijalom – Blade Runner.

Blade Runner je, volim to isticati, nastao na temelju kratke priče SF genijalca Philipa K. Dicka “Sanjaju li androidi električne ovce”. Priča će po meni biti sve važnija upravo zbog toga što je najveća odgovornost u korištenju AI-a na ljudima.

Hoćemo li u sve snažnijem razvoju AI-a u automobilima, akademiji i svim porama društva postajati sve više ljudi, hoćemo li imati dobar poslovni suživot sa strojevima, hoćemo li znati prepoznavati dobre ljudske osobine koje oni razvijaju, ali i suzbiti one negativne koje također krase ljude?

Nadam se da sam vam uspio približiti da popularna kultura voli raspravljati o implikacijama korištenja tehnologije. U povijesti su bili dobri primjeri koji su nas naučili da se nosimo s tim pitanjima bolje od fikcijskih ljudskih junaka – divovske robote smo bar do sada izbjegavali. A kako će se razvijati odnos AI-a i društva i posebno poslovanja? Zapravo, mi nemamo pojma. Popularna kultura jedini je izvor naše mašte.