U četiri godine nextbike je pokrenuo sustave javnih bicikala u 13 hrvatskih gradova, a uskoro će se taj broj popesti na 15, čime će Hrvatska postati treća zemlja po broju nextbike gradova u Europi. Krajem lipnja pokreće i prvi bike sharing sustav u suradnji s jednom hotelskom kućom što im je jedan od najvažnijih projekata nakon prve četiri godine poslovanja jer će tako, kažu, vidjeti koliko na rezultate projekta utječe i sam naručitelj sustava.

Prije nekoliko dana otvorili su i novu stanicu s javnim biciklima ispred zagrebačkog City Plaza centra, točnije ispred poslovnice Addiko banke čiji zaposlenici sada mogu iskoristiti sve dobrobiti održive mobilnosti. Krešimira Dvorskog, direktora Sustava javnih bicikala upitali smo znači li svi ti rezulati da su Hrvati jedni od najvećih ljubitelja bicikliranja u Europi ili je tajna u nečemu drugom. "Tajna je prije svega u našem poduzetničkom duhu jer da ga nemamo odavno bismo odustali od borbe s administrativnim preprekama na koje nailazimo na tjednoj bazi. S druge strane, puše nam vjetar u leđa jer Hrvatska ipak u određenoj mjeri prati svjetske trendove među kojima je i razvoj urbane mobilnosti, cikloturizam, smanjenje emisije CO2 i briga za lokalnu zajednicu tako da ima dosta svijetlih primjera među manjim gradovima koji se izuzetno trude ići ukorak s ostatkom svijeta. U Hrvatskoj popularnost bicikliranja također raste iz godine u godinu tako da su to dobre strane okruženja u kojemu poslujemo".

Kako u tom svijetlu ocjenjujete biciklističku infrastrukturu u hrvatskim gradovima, prati li ona 'volju naroda'?
Biciklistička infrastruktura je relativno dobra u nekim gradovima, međutim u većini naših gradova i općina postoji ogroman prostor za napredak na što ukazuju brojne studije, forumi, okrugli stolovi te napori i inicijative pojedinih organizacija kojima je stalo da se biciklistička infrastruktura unaprijedi kako bi se biciklisti mogli sirgurno kretati na svojim svakodnevnim rutama. Mi sa svoje strane također ulažemo maksimalne napore u vidu edukacije ljudi koju provodimo u suradnji s udrugom Sigurnost u prometu (Škola bicikliranja 18+) pri čemu naglasak stavljamo na poznavanje prometnih propisa prvenstveno kod odraslih biciklista među kojima velik broj njih nema vozačku dozvolu i automatski predstavljaju rizičnu skupinu. Naravno da bi nam bilo draže kad bi se broj biciklističkih staza drastično povećao, međutim to je u domeni nadležnih gradskih službi, mi možemo na to samo ukazivati svim gradovima u kojima djelujemo.

Vaši korisnici su sigurno dobrim dijelom i turisti koji dolaze u Hrvatsku. Imate li možda kakve točnije podatke o njihovom broju, kako  i gdje najviše koriste bicikle, po čemu se razlikuju od domaćih korisnika?
Udio turista u kontinentalnim gradovima je između 20 i 40%, dok je njihov udio u gradovima na obali uglavnom između 40 i 60%. U Zagrebu primjerice ljeti studenti odlaze svojim kućama u drugim gradovima, a zamjenjuju ih turisti. Tijekom turističke sezone obala je krcata turistima i oni uglavnom za registraciju u sustav koriste display na terminalu na stanicama s biciklima i plaćaju kreditnim karticama za razliku od domaćih ljudi koji se registriraju na web stranici ili putem besplatne mobilne aplikacije 'nextbike' koja je ujedno i najbrži alat za najam bicikala. Strani turisti uglavnom su od prije upoznati s bike sharing konceptom i znaju ga koristiti, dio njih već koristi nextbike sustav u jednom ili više od 120 nextbike gradova u svijetu, a sa širenjem mreže u Hrvatskoj primjećujemo kako baza od postojećih 20.000 korisnika već prepoznaje sve prednosti nextbike sustava.

Nedavno ste u Velikoj Gorici uveli električne bicikle koji se pune iz obnovljivih izvora energije – fotonaponskih panela – što je prvi takav primjer u ovom dijelu Europe. Koliko vam je važna zaštita okoliša u vašem poslu?
Zaštita okoliša nam je jedan od temeljnih načela poslovanja i vođeni tim načelima razvijamo projekt kao dugoročno ekonomski i ekološki održiv. Nije poanta u električnim biciklima niti fotonaponskim panelima, koliko je važno istaknuti da bicikl kao prijevozno sredstvo postoji 200 godina i usprkos pojavljivanju sve većeg broja novih futurističkih prijevoznih sredstava, dobri stari bajk, bicikla, biciklin ili bajs teško da će zamijeniti bilo koji od novijih izuma. Bicikl je vječita inspiracija, asocira na djetinjstvo, budi vedrinu i osjećaj slobode, uostalom – jeste li ikad vidjeli osobu koja vozi bicikl da djeluje nervozno kao što je to često slučaj kod vozača automobila dok čekaju zeleno na semaforu?

Jedan ste i od predvodnika u integriranom javnom prijevozu za koji mnogi ističu da će biti važna prometna karika u budućnosti. Zahvaljujući nextbikeu stanovnici Velike Gorice i Siska sada mogu putovati do Zagreba i nazad kombinirajući vlak i bicikl. Koliko su po vama hrvatski građani osviješteni o pametnim mobilnim rješenjima i što ih koči da ih više ne koriste?
Naša suradnja s HŽ Putničkim prijevozom, Spin City carsharing operaterom i najnovija suradnja koju gradimo mi i Vollo na području integracije autobusnog i biciklističkog prijevoza, začeci su integriranog javnog prijevoza, međutim puno posla je još pred nama. Potrebno je sa sistem integratorima kreirat jedinstvenu mobilnu aplikaciju koja će povezati sve sustave u jednu cjelinu putem intuitivnog sučelja kojim će krajnji korisnici lakoćom upravljati poput Facebooka ili Instagrama. Već radimo na tome, no put nije tako brz jer postoje i brojna ograničenja, inertnost pojedinih organizacija i nedostatak financijskih sredstava bez podrške javnog sektora. Integrirani javni prijevoz u razvijenim zemljama predvode čelnici javne uprave, a kod nas to baš ne funkcionira idealno. U posljednje vrijeme vide se ipak neke promjene o promišljanju pojedinih djelatnika javnih tvrtki i samo je pitanje vremena kad će i uprave tih tvrtki podržati inicijative svojih proaktivnih i budućnosti orijentiranih djelatnika. 

Koliko gradske i državne vlasti prate projekte pametne mobilnosti? Kakva su vaša iskustva?
Gradovi su do prošle godine koristili sredstva Fonda za zaštitu okoliša kako bi subvencionirale projekte poput sustava javnih bicikala, pametnih klupa, solarnih stabala, elektrovozila i sl. Ove godine Fond je značajno promijenio strategiju i smanjio proračun tako da nema više mogućnosti za financiranje ovakvih projekata iz tog izvora što smatram izuzetno štetnim jer projekti održive mobilnosti nisu trend za jednu sezonu, nego predmet dugoročnog planiranja i razvoja jer jedino uz takav pristup možemo postizati i željene rezultate i pozitivne učinke u lokalnim zajednicama. Međutim uvijek se pojavi neki novi izvor financiranja ili subvencioniranja projekata lokalne samouprave koja je naručitelj sustava pametne mobilnosti pa je tak ove godine Ministarstvo turizma dalo podršku nekim gradovima, drugi prate mogućnosti financiranje iz EU fondova, a mi paralelno pregovaramo i s potencijalnim sponzorima u korporativnom sektoru koji u svojoj strategiji društveno odgovornog poslovanja u određenoj mjeri pokazuje spremnost praćenja takvih projekata. 

Prije godinu dana pokrenuli ste sustav javnih bicikala u Sarajevu, a uskoro kreće i u Tuzli. Kako građani BiH, ali i njihove gradske vlasti, prihvaćaju i podržavaju bicikliranje?
Sustav u Sarajevu je uz Zagreb najuspješniji nextbike sustav javnih bicikala u regiji. To nam daje nadu da u srpnju s priličnom dozom optimizma idemo u implementaciju drugog po redu BiH grada i očekujemo da će Tuzlaci po uzoru na Sarajlije prigrliti s jednakim veseljem najbrži, najzeleniji, najzdraviji i cjenovno najpovoljniji oblik gradskog prijevoza. Gradske vlasti Sarajeva ustupile su javne površine za postavljanje stanica s javnim biciklima, ali zbog limitiranih mogućnosti subvencioniranja projekta nisu mogle pružiti financijsku podršku što se uskoro može i promijeniti.

Građevinski sektor

Kako se tvrtke mogu zaštititi od nestabilnosti tržišta energije? Jednostavno je

digitalna otpornost

Upravljanje rizicima više nije igra na papiru – DORA zahtijeva rezultate