Zamislite si zatrpanu, zagušljivu prostoriju bez prozora ispunjenu računalnim poslužiteljima. Vruće je kao u paklu zbog tisuće računala koje istodobno obrađuju podatke, a golemi industrijski ventilatori ne uspijevaju rashladiti prostoriju.

S druge strane ulice gradi se novi podatkovni centar i uskoro će cijelo područje biti jedan golemi industrijski kompleks. Graditeljske tvrtke imaju više posla nego što ga stignu odraditi.

Taj prizor trebao bi vam dočarati golemu računalnu snagu potrebnu da se pogoni trenutačni procvat umjetne inteligencije. A neke od tvrtki ili korporacija koje će izići iz svega toga kao pobjednici su one koje rade na tim pozadinskim procesima.

Točnije, riječ je o podatkovnim centrima neophodnim za pohranjivanje podataka nakon što se AI posve uvriježi u svakodnevici. Prema nekim analitičarima, podatkovni centri će se najviše okoristiti procvatom AI.

Prema istraživanjima Goldman Sachsa, potrošnja energije u podatkovnim centrima će porasti za 160 % do kraja desetljeća jer pretraživanja pomoću ChatGPT-a crpe deseterostruko više električne energije nego obično traženje pojmova putem Googlea.

Usto, AI revolucijom će se također okoristiti brojne građevinske, komunalne i energetske tvrtke. Štoviše, takve tvrtke se u većini slučajeva smatraju monotonim i dosadnim za ulaganje, ali uskoro bi se to moglo posve promijeniti.

Trenutačni pobjednici

Tvrtke ulažu milijarde dolara u izgradnju podatkovnih centara, a dionice društava koje se bave građevinom i opskrbom električnom energijom sve su vrjednije.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Jedan od primjera su komunalije i unazad pola godine, komunalni sektor je imao treće najbolje rezultate na indeksu S&P 500, odnosno ispred njega su jedino sektor informacijske tehnologije i komunikacijski sektor koje predvode industrijski divovi poput Mete, Nvidije i Alphabeta. Usto, kad takvi sektori rastu, sektori poput komunalija padaju, ali sad to više nije slučaj.

Razlomimo li sektor na pojedinačne tvrtke, vrijednost tvrtke Digital Realty Trust (zaklada za ulaganje u nekretnine za podatkovne centre) je prošle godine porasla za 38 %, a Global X Dana Center & Digital Infrastructure ETF-a za 12 posto.

Dionice energetskih tvrtki su također snažno porasle ove godine, pa je tako vrijednost društva Super Micro Computer (njihova tehnologija hlađenja tekućinom je nužna za hardver koji pogoni AI) porasla za 200 % (usporedbe radi, Nvidijina vrijednost je ove godine porasla “samo” 150 posto).

Isto tako, vrijednost društva Vertiv (također izrađuju napajanja i opremu za hlađenje u podatkovnim centrima) je ove godine porasla za 80 %.

Softver polako zaostaje

Druga strana medalje je softverska industrija koja polako gubi utrku s hardverskim, nekretninskim i podatkovnim sektorima. Naime, AI zahtijeva mnogo grafičkih procesora, podatkovnih centara i ostale fizičke računalne opreme što je sušta suprotnost proteklom desetljeću kad su softverske tvrtke vladale dioničkim tržištem.

Ali što je razlog takvoj promjeni? Analitičari navode da je softverskim tvrtkama teško razvijati softver oko umjetne inteligencije.

Generativna umjetna inteligencija isključivo ovisi o infrastrukturi, primjerice podatkovnim centrima u koje se ove godine očekuje ulaganje veće od 200 milijardi dolara.

Međutim, analitičari također upozoravaju da će možda proći godine prije nego što podatkovni centri posve sazriju. Točnije, procjenjuje se da bi tek 2028. podatkovni centri mogli značajnije utjecati na prihod i dobit društava.

Ono što je trenutačno sigurno jest da AI revolucija utječe i na druge sektore, ne samo one najočitije.