Općeniti stav Hrvata prema umjetnoj inteligenciji nešto je više negativan (30 posto), negoli pozitivan (23 posto), dok je većina, za sada neopredijeljena, njih 48 posto.

Jednako tako, kad se radi o očekivanom dugoročnom učinku na društvo, također prevladava negativna percepcija, 18 prema 13 posto onih koji očekuju pozitivne promjene, pokazali su to rezultati Prvog nacionalnog istraživanja percepcije umjetne inteligencije, predstavljenog u petak u Zagrebu.

Utjecaj na pojedine aspekte
Istraživanje je pokazalo da je alate umjetne inteligencije iskušalo ili se njima koristi 42 posto Hrvata. Visoku AI pismenost ima 19,3 posto ispitanika, dok nisko poznavanje umjetne inteligencije ima njih 26,3 posto.

Prva asocijacija na umjetnu inteligenciju kod 60 posto ispitanika je osjećaj neizvjesnosti ili zabrinutosti, a kod 30 posto korisnost i ushićenje, pokazuje istraživanje percepcije umjetne inteligencije.

Kada se radi pak o nestanku poslova u idućih pet do deset godina, oko toga je zabrinuto 49 posto ispitanika, dok njih tek 10 posto očekuje da će nastati novi poslovi temeljem umjetne inteligencije.

Kada se radi o utjecaju na pojedina područja, njih 62 posto smatra da će umjetna inteligencija negativno utjecati na međuljudske odnose, a njih 34 posto vidi negativan utjecaj na obrazovanje. Više građana, njih 33 posto, smatra da prilike i prednosti proizvoda i usluga koji upotrebljavaju AI nadmašuju prijetnje i rizike. S druge strane, 20 posto više je onih koji ne vjeruju AI sustavima.

Najveća percipirana dobrobit umjetne inteligencije jest zamjena ljudi u rizičnim aktivnostima, što smatra njih 24 posto, dok su kao najveći rizik ispitanici percipirali manipulaciju i zlonamjerno korištenje – njih 26 posto.

Prvo nacionalno istraživanje percepcije AI-ja dio je znanstveno-istraživačkog projekta koji su zajednički proveli Effectus Veleučilište, Hrvatska pošta i Alca Zagreb. Istraživanje je provedeno u rujnu ove godine na ukupnom uzorku od 1318 osoba, što znači da je nacionalno reprezentativan.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Budućnost je digitalna
Rezultate je predstavio izvanredni profesor Robert Kopal, voditelj projektnog tima. Kako je naglasio, valja imati na umu da se radi o percepciji, a ne znanju o umjetnoj inteligenciji, te su stoga neki rezultati možda i kontradiktorni. Primjerice, ispitanici, njih 14 posto odgovorili su da koriste umjetnu inteligenciju. S druge strane, na pitanje o korištenju i iskušavanju konkretnih alata ispalo da umjetnu inteligenciju koristi višestruko veći postotak.

“To nam govori da mnogi imaju vlastitu definiciju i dojam o tome što je to umjetna inteligencija, te ukazuje da postoji mnogo mjesta za napredak po pitanju edukacije i osvještavanja ljudi o svim aspektima umjetne inteligencije”, kazao je Kopal.

“Istraživanje smo pokrenuli s ciljem da dobijemo uvide te postavimo nultu točku, svojevrsni okvir koji može poslužiti za kreiranje politika i strategija u budućnosti”, istaknuo je Kopal. “Budućnost je sigurno digitalna i sigurno je to umjetna inteligencija.

Radi se o disrupciji, i to eksponencijalnoj koji donosi AI. Stoga je važno znati gdje smo i kako razmišljamo. Važno je razgovarati i o prilikama ali i izazovima i irzicima ne bi li u konačnici maksimizirali benefite”, dodao je Kopal. Istraživanje će se, inače provoditi na godišnjoj razini.