Cjepiva za liječenje raka jedan su od pristupa imunoterapije jer je njihov princip djelovanja takav da pojačavaju imunološki odgovor na tumore. Temelj oxfordskog cjepiva protiv raka jest ista tehnologija virusnog vektora koja je korištena kod oxfordskog ili AstraZeneca cjepiva. Pojednostavljeno rečeno, bezopasni virus nosi genetski kod za dio koronavirusa (S protein). Kad taj bezopasni virus inficira naše stanice, one proizvode virusni S protein koji pobuđuje imunološki odgovor našeg organizma. Tako se stvaraju antitijela na koronavirus koja se aktiviraju kad se njime zarazimo.

Kod liječenja raka, bezopasni virus nosi genetski kod koji potiče organizam da reagira na molekule zvane MAGE proteini. Ti su proteini na površini tumorskih stanica. Cilj cjepiva protiv raka jest mobilizirati imunosni sustav, posebno njegove T stanice, za napad na tumorske stanice.

Djelovanje

– Znali smo da MAGE proteini djeluju poput crvenih zastavica na površini stanica raka kako bi privukli imunološke stanice koje uništavaju tumore. MAGE proteini imaju prednost u odnosu na druge tumorske antigene jer su prisutni u širokom rasponu tumora. To proširuje potencijalnu korist ovog pristupa u liječenju brojnih različitih vrsta raka. Također, važno je istaknuti da antigeni tipa MAGE nisu prisutni na površini normalnih tkiva, što smanjuje rizik od nuspojava izazvanih napadom imunološkog sustava na zdrave stanice – izjavio je za londonski Times Benoit Van den Wyende, profesor tumorske imunologije na Sveučilištu Oxford. Prva cjepiva protiv raka razvijena su 1959. godine, ali taj pristup nije ostvario značajan uspjeh.