Održivost je imperativ pa već imamo podatkovni centar koji se hladi iz fjorda

Autor: Borivoje Dokler , 15. rujan 2021. u 22:00
Njemačka i skandinavske zemlje najviše ulažu pa su najdalje odmakle u digitalizaciji/SHUTTERSTOCK

Hrvatskoj nedostaje stručnog kadra i infrastrukture, kao i svijesti o neizbježivosti digitalne transformacije.

Održivi razvoj već je dugo u središtu europske politike te je prisutan u mnogim u ugovorima EU. Kao jedni od glavnih alata u postizanju tog cilja ističu se digitalizacija i Industrija 4.0, odnosno pametna rješenja koja bi trebala osigurati održivo poslovanje, tj. održivu ekonomiju.

Koliko se odmaklo po tom pitanju u EU, u kojim područjima je to uzelo ‘najviše maha’, a gdje stvari idu sporo te kako stvari stoje u Hrvatskoj, upitali smo stručnjake iz tvrtki koje se bave digitalizacijom i pametnim rješenjima.

Igor Grdić, Country Manager za srednjoistočnu Europu Vertiva i član Uprave tvrtke Vertiv Croatia, kaže kako promatrajući globalne trendove i EU, možemo vidjeti kako održivi razvoj sve više ulazi u prvi plan. On se upravo postiže održivom tehnologijama, poput podatkovnih centara i 5G mreža, ističe.

“Pametne tehnologije koje potiču održivost postale su još važnije pojavom pandemije koronavirusa zbog nagle potrebe za digitalnom transformacijom. Istraživanja u SAD-u i EU, kao i na globalnoj razini pokazuju da se sve više razgovara o klimatskim promjenama i koja je uloga podatkovnih centara u tom području.

1,5

posto globalne potrošnje energije čini potrošnja podatkovnih centara

Globalni podatkovni centri čine približno preko 1,5 posto globalne potrošnje energije, a u nadolazećoj godini predviđamo novi val inovacija usmjerene prema energetskim učinkovitijim podatkovnim centrima. Jedan od baš nedavnih primjera naše tvrtke je otvorenje inovativnog podatkovnog centra u Norveškoj u suradnji dobavljačem kolokacija Green Mountain, našim partnerom.

Ovaj podatkovni centar izgrađen je unutar norveških fjordova, gdje se pomoću prirodnog izvora hladne vode učinkovito hladi podatkovni centar koji zbog toga gotovo i da ne ispušta CO2 emisije.

Prevelik zalogaj za poduzeća

Još jedan trend kojeg također vidimo kao važnim čimbenikom održive ekonomije je implementacija 5G mreže. Bez obzira na to što omogućava brži rad aplikacija, njezino uvođenje će rezultirati tri i pol puta većom potrošnjom energije naspram 4G, zbog čega procjenjujemo da će se globalni lideri svakako usredotočiti na smjer kako je učinkovitije koristiti, kaže Grdić i nastavlja kako u Vertivu vjeruju da je digitalna transformacija budućnost poslovanja, kao i implementacija održivih rješenja.

“Za Hrvatsku općenito možemo reći da nedostaje stručnog kadra i infrastrukture, kao i svijesti o neizbježivosti digitalne transformacije, što se reflektira i na održiva rješenja. Međutim, trendovi ipak pokazuju da svakim danom idemo sve više korak naprijed. Upravo u Hrvatskoj, Vertiv može svojim rješenjima pomoći u održivoj digitalnoj transformaciji, kao što su učinkovita rješenja za upravljanja toplinom, izrada energetski učinkovitih podatkovnih centara ili eco-friendly hladnjaka”, ističe Grdić.

Bajsič

Potrebna je infrastruktura te dobre prakse u pojedinim industrijama. Hrvatska tu puno kasni za nekim zemljama EU.

Arthur Vašarević, Country General Manager u Schneider Electricu smatra složenost digitalizacije, brzina tržišnih promjena, prioritiziranje održivosti i klimatskih promjena, te potreba za energetskom tranzicijom, skupa čini preveliki zalogaj za poduzeće da bi njime time bavilo samo.

Danas poduzeća, kaže, sve češće nastoje međusobno spajati snage u inoviranju i adaptaciji promjenama, okrećući se prema otvorenim, digitalnim sustavima poslovanja.

“Prema istraživanju globalne analitičke kuće IDC ‘Budućnost partnerskih ekosustava’, naručene od strane Schneider Electrica, prezentirani su podaci o aktualnim suradnjama. Otkriveno je kako je velika većina (96%) tvrtki trenutno u suradnji ili razmišlja o istoj s dobavljačima za razvoj novih digitalnih proizvoda i usluga.

Kajtaz

Pametne tehnologije su imperativ bilo kojeg razvojnog ciklusa u projektima koji su pred nama

Ono što se pokazalo ključnim u odabiru partnera je upravo održivost, a istraživanja pokazuju kako gotovo 60 posto organizacija sada uključuje metriku održivosti u svoje ponude.

Naravno, opseg digitalnog usvajanja značajno varira. Najveće mogućnosti leže u graditeljstvu, zbog sve većih ulaganja u izgradnju u pametne zgrade.

IoT rast je intenziviran. Istraživanje je pokazalo kako energetski sektor planira najviše uložiti upravo u IoT tehnologiju (90%), što je daleko iznad ulaganja planiranih u proizvodnju (80%) te maloprodaju i veleprodaju (75%)”, otkriva Vašarević i naglašava kako je Schneider Electric u partner u digitalnoj transformaciji kojom omogućava održiva i energetski efikasna rješenja, u Hrvatskoj i globalno.

Božidar Bajsič; Andreja Kajtaz

Utkano u EU planove

Josip Kovačec, savjetnik Uprave servisa moj-eRačun, ističe kako je održivi razvoj dalekosežni europski cilj, odnosno temeljno načelo utkano u svaki plan, projekt i ideju gospodarskog razvoja. Kao pojam, u Hrvatskoj također egzistira, no u stvarnoj provedbi još uvijek kaska za razvijenim europskim državama koji su koncept održivog poslovanja, znači stvaranje uvjeta za dugotrajan gospodarski razvoj uz poštivanje okoliša, usvojile desetljećima prije i sada uživaju njegove plodove.

Kežman

Mnoga hrvatska poduzeća još nisu započela digitalizaciju te ih čeka dug i izazovan put, ali perspektiva postoji.

Europa je, kaže Kovačec, u tom smislu učinila puno, a Hrvatska, iako je bila među zemljama članicama koje su se snažno zalagale da ciljevi održivog razvoja budu univerzalne naravi kada se donosio UN-ov Program za održivi razvoj do 2030. godine, još uvijek ne čini dovoljno.

“Stvari idu sporo jer još uvijek ne postoji dovoljna svijest o utjecaju svakog pojedinca na gospodarski razvoj, ali i njegov utjecaj na okoliš. Dat ću primjer: kada su komunalna društva građanima dostavila različite vrećice za otpad, kućanstva su započela s odvajanjem papira, plastike i bio otpada u posebne spremnike, počelo se razdvajati metal i pravilno zbrinjavati opasni otpad.

Građani su prihvatili obvezu jer je ona zakonski propisana i jer su korisnicima dane vrećice i postepeno je stvorena navika. S druge strane, u poslovanju, još uvijek vrlo mali broj tvrtki promišlja o osobnom ekološkom otisku i utjecaju zastarjelih poslovnih procesa na gospodarski razvoj”, slikovito objašnjava Kovačec i nadodaje kako je servis Moj-eRačun, kao društveno odgovorna kompanija koja promovira digitalizaciju, pokrenuo ekološku kampanju ‘Šaljem eRačune za zelene šume’.

Kovačec

Našim posredništvom sačuvano je od sječe čak 3086 stabala, što je ekvivalent površini od čak 31 nogometnog igrališta.

Riječ je o projektu koji se kontinuirano provodi u suradnji s partnerima kompanije, proizvođačima ERP i računovodstvenih softvera, te korisnicima usluga servisa Moj-eRačun s ciljem podizanja svijesti o prednostima korištenja eRačuna i njihova izravnog, pozitivnog utjecaja na okoliš. “Izračunali smo kako je našim posredništvom, s obzirom na broj razmijenjenih eRačuna i drugih digitalnih dokumenata, sačuvano od sječe čak 3086 stabala, što je ekvivalent površini od čak 31 nogometnog igrališta.

Ovo je primjer kako jednom pozitivnom promjenom u poslovanju možemo dati veliki doprinos održivom poslovanju, odnosno ugraditi očuvanje okoliša u poslovni identitet i pokrenuti gospodarski rast učinivši vlastito poslovanje efikasnijim i konkurentnijim”, poručuje Kovačec. Jedna od najvažnijih postulata održivog razvoja unutar Europske unije je europski zeleni plan, gdje su, kao ključni pokretač održivosti u postizanju klimatske i digitalne tranzicije, upravo digitalne tehnologije.

Damir Opsenica, direktor BeeIN-a, kaže kako je svaka od EU zemalja, sa svojim stupnjem razvoja, zakonima, politikom, dosegla različiti nivo digitalizacije. “Kao lidere možemo navesti Njemačku i skandinavske zemlje koje najviše ulažu i koje su dogurale najdalje. Održivi razvoj, digitalizacija, Industrija 4.0, 5G,…sve su to sastavni dijelovi iste slike i laiku je teško razlikovati jedno od drugoga.

60

posto tvrtki kao ključni faktor pri odabiru partnera za digitalizaciju ističe održivost

Ono što je cilj je povećati proizvodnju, smanjiti emisiju štetnih plinova, automatizirati rad te tako smanjiti greške. Promjene je najlakše provesti u manjim kolektivima koji se ne boje probati nešto novo i koji se ne boje pogriješiti u investiciji. Takvi primjeri su tvornice u Njemačkoj koje usvajaju nova rješenja i nove načine rada”, ističe direktor BeeIN-a i objašnjava što je veći kolektiv, to je promjena teža zbog straha od neuspjeha, gubitka radnog mjesta, nedokazanog poslovnog učinka, itd…

“Primjer je država. Državni aparat bi morao svake godine imati sve manje ljudi zbog automatizacije i digitalnih alata (a ne suprotno). Dobar korak u smjeru Industrije 4.0 je nedavna HAKOM aukcija 5G spektra gdje se otvorila mogućnost novih regionalnih Industry 4.0 operatora. Iz tog razloga je BeeIN ušao na hrvatsko tržište kako bi podigao svijest oko Industrije 4.0 i predstavio se kao prvi samo B2B operater na tržištu”, istaknuo je Opsenica.

Božidar Bajsič, direktor operacija u Editelu, kaže kako se EU digitalizira brže nego Hrvatska, to je jasno. “Na početku smo radi specifičnosti gospodarstva (manje industrije, veći udio turizma), niže cijene radne snage i nesređenosti standarda i zakonodavstva.

To što smo napravili u digitalizaciji do sada je jako mali posto onoga što se može i što treba napraviti. Prva stvar je definicija standarda digitalnog poslovanja te usklađenje zakonodavstva. Potrebna je infrastruktura te dobre prakse u pojedinim industrijama. Hrvatska na žalost, tu puno kasni za nekim zemljama EU.

Privatni sektor je tu malo napredniji jer pojedine kompanije vide prednosti, ali zbog nesređenosti standarda implementiraju neusklađena rješenja. Dakle, Hrvatsku čeka puno posla i što prije krene na put, bolje će proći u trci s drugima u izvođenju politika održivog razvoja”, smatra direktor operacija u Editelu.

Bojan Kežman; Josip Kovačec

Poticanje ulaganja

Andreja Kajtaz, direktorica Fininog Sektora komercijalnih digitalnih rješenja kaže kako tehnološka suverenost u budućem gospodarskom rastu Europe daje naglasak na tehnologije okrilja Industrije 4.0, poput 5G mreža, horizontalnih i vertikalnih integracija različitih sustava, umjetne inteligencije, internet stvari i kibernetičke sigurnosti.

Komorčec

Trenutno stvaramo pretpostavke da pokrenemo projekt koji bi pridonio optimizaciji u području obnovljivih izvora energije.

“Poznato je da je Europska komisija, upravo radi poticanja širenja primjena predmetnih tehnologija, digitalizacije gospodarstva općenito, u okviru programa Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027., predložila program Digitalna Europa, kako bi se poticala i omogućila veća i bolja ulaganja u vještine i razvoj naprednih rješenja.

Kroz takav oblik inovacija, koje se temelje na novim tehnologijama, nastojat će se utjecati na globalnu produktivnost zemalja u Europi. Digitalna Europa jest prvi program financiranja koji bi trebao biti posvećen isključivo digitalizaciji globalnog gospodarstva. Očekivanja su velika, a pravi rezultati bi se tek trebali moći pratiti”, kaže Andreja Kajtaz i nadodaje kako si već sada na globalnoj europskoj razini uočljive koristi provedbe digitalnih politika.

Npr. programi financiranja kroz fond za širokopojasno povezivanje Europe koji su imali za svrhu širenja infrastrukturne digitalne mreže u područjima gdje je nedovoljno rasprostranjena; regulatorno osnaživanje i reguliranja vrlo važnog područja kibernetičke sigurnosti; jačanje digitalnih kapaciteta javnog sektora  i prekograničnom priznavanju elektroničkih identiteta i sl.

“Pametne tehnologije su imperativ bilo kojeg razvojnog ciklusa u projektima koji su pred nama. Internet stvari (IoT), tehnologija koja predstavlja i vjerojatno najvažniji dio industrije 4.0, no odmah zatim, treba se referencirati na robotiku, kibernetičku sigurnost, 3D printere i simulacije, cloud computing i BigData analize te horizontalne i vertikalne integracije sustava.

Grdić

Održivi razvoj sve više ulazi u prvi plan, a on se postiže upravo održivom tehnologijama, poput podatkovnih centara i 5G mreža.

U kontekstu Fine, ovo posljednje predstavlja najznačajniji segment primjene industrije 4.0 u našim procesima razvoja rješenja koji su svojstveni dio našeg portfelja, koji mogu zasigurno pridonijeti digitalnoj transformaciji, a time i održivom razvoju i gospodarskom rastu. Jedan od najboljih primjera su rješenja koja kombiniraju usluge koje su u razvoju i uskoro će biti u produkcijskom radu, s rješenjima koja su već značajno u primjeni”, kaže direktorica Fininog Sektora komercijalnih digitalnih rješenja.

U Fini razvijaju uslugu virtualnog registracijskog ureda, gdje će se korisnik moći registrirati i ugovoriti naše usluge virtualno, unoseći strukturirane podatke potpisane elektroničkim potpisom. Ako ga ne posjeduje, moći će odmah, posredstvom udaljene videoidentifikacije, zatražiti certifikat u oblaku, putem kojeg će potpisati dokumentaciju koja mu je potrebna za dobivanje usluge.

Jedna od takvih je, primjerice, FINA e-Račun, gdje će svi potrebni podaci biti integrirati u sustave za dodjelu prava i aktivaciju usluge, kako ne bi bilo čekanja, višekratnih dolazaka, pogrešaka i sličnih neželjenih efekata.

Mnogo je problema

Milan Komorčec, izvršni partner za financije, prodaju i marketing u DignetSoftweru, kaže kako se boji da je održivi razvoj prečesto jedna popularna fraza ili zgodna tema za razgovor i intelektualnu gimnastiku. “Da, ima dobrih pokušaja, pa i neke dobre realizacije, ali unazad desetak-petnaest godina puni smo priča o strategiji i sličnim složenim dokumentima.

Škreblin

Područje automobilizma trenutno je najviše zahvaćeno prelaskom s konvencionalnih na električne pogone.

Neka se nitko ne ljuti, ali poduzetnici za takve krupnice teško da mogu naći vremena. Poduzetnici su orijentirani na tržište, moraju zarađivati, kako za svoje zaposlenike i sebe, tako i za investicije, pa i za cjelokupnu nadgradnju. Gdje tu naći vremena za ozbiljno promišljanje o održivosti?”, pita se Komorčec.

“Vjerojatno su EU, pa i država ti koji trebaju definirati određene okvire koji bi osiguravali održivi razvoj. No, tu je velika odgovornost i opasnost da se takvim okvirima ne unište neki dijelovi poduzetništva”, kaže Komorčec koji smatra da je i digitalizacija isto tako trenutačno jako zgodan termin i tema o kojoj se može puno pričati, opisivati je s različitih aspekata i kutova pa i s aspekta uštede na energiji. “Možemo govoriti o napretku na tom području, ali situacija u kojoj poduzetnik kod nas u dosta situacija ne može funkcionirati bez pečata je u najmanju ruku razočaravajuća”, kaže Komorčec.

Vašarević

Istraživanje IDC-a je pokazalo kako energetski sektor planira najviše uložiti upravo u IoT tehnologiju (90 posto).

Uvažavajući ovu problematiku i promišljajući čemu bi se sve DignetSoftware trebao posvetiti u predstojećem razdoblju, zaključili su da bi mogli pridonijeti razvijanjem rješenja na području energetike, prehrambene industrije, kvalitetnije poslovne komunikacije i moguće zdravstva. Trenutno stvaraju pretpostavke da pokrenu projekt koji bi pridonio optimizaciji u području obnovljivih izvora energije.

U zajednici s akademskom zajednicom pristupili bi izradi platforme koju će koristiti veći broj subjekata prisutan u realizaciji takvih projekata.

Trajanje razvoja takve platforme planiraju kroz vremensko razdoblje od dvije godine pa se nadamo da će početkom 2023. biti u mogućnosti izaći u javnost s informacijama o ovom malom doprinosu DignetSoftwarea održivom razvoju.

Milan Komorčec; Igor Grdić; Tomislav Škreblin

Puno više od tehnologije

Bojan Kežman, SME Sales Manager u Dun & Bradstreet d.o.o, ističe kako je održivi razvoj i Digitalna transformacija puno više od same tehnologije, ona se ne tiče samo tehnologije, već involvira podjednako sve dionike tog sveobuhvatnog procesa i državni aparat i kompletnu gospodarsku zajednicu.

“Digitalna transformacija nije ništa drugo nego poziv za mijenjanjem starog načina rada i razmišljanja u novi, mijenjanje trenutnog ‘stanja uma’ svakog dionika uključenog u taj proces. Da bi ta transformacija dobila zamah i krenula željenim smjerom u EU, a shodno tome i u Hrvatskoj potrebno je puno odlučnije i brže početi ulagati u javnu infrastrukturu, smanjiti birokraciju, osigurati porezne olakšice za sve dionike koji razvijaju i doprinose razvoju novih tehnologija koje u konačnici podižu kvalitetu života svih ljudi, jer krajnji cilj da tehnologija i digitalizacija služi čovjeku, a ne da budemo robovi istoga”, smatra Kežman i nadodaje kako su osnova digitalizacije stručni i obrazovani ljudi.

Mnoga hrvatska poduzeća još nisu započela digitalizaciju te ih čeka dug i izazovan put, ali perspektiva postoji te već imamo svijetlih primjera.

Stojaković

Većina poduzetnika shvaća korist pametne tehnologije te imaju namjeru postupno uvoditi pametna rješenja.

“Ako pričamo o Hrvatskoj, krucijalno se postavlja pitanje spremnosti, odlučnosti i zrelosti. Nalazimo se u infantilnoj fazi te transformacije što je dobro jer potencijal je enorman i treba ga biti spreman iskoristiti i to prije svega pomoću sredstava koje dodjeljuje Europski fond za oporavak i otpornost, Kohezijski fondovi itd.

Puno toga dobroga je navedeno u Nacionalnom plan za digitalnu transformaciju gospodarstva RH čiji su nositelji Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta i Nacionalno vijeće za digitalnu ekonomiju, te nam to daje jedan pozitivan pogled u našu budućnost. Volio bi vidjeti i sprovedbu tih ideja i strategija, u protivnom su bez egzekucije i realizacije samo halucinacija”, smatra Kežman.

Novi val inovacija bit će usmjeren prema energetskim učinkovitijim rješenjima, posebice prema podatkovnim centrima i 5G mreži/SHUTTERSTOCK

Digitalna i operativna izvrsnost

Marko Stojaković, direktor financija u Make IT Easy d.o.o. ističe kako Hrvatska prema dostupnim statistikama ne stoji dobro u usporedbi s ostalim državama EU, ali vidljivo je da se stvari počinju događati, a pandemija korona virusa je svakako doprinijela tome, te digla svijest o bitnosti digitalizacije i automatizacije u poslovnim procesima.

“Danas nam EU konkurencija pomaže uvidjeti da se procesi mogu i moraju digitalizirati, optimizirati i bolje prilagoditi zahtjevima kupaca ako želimo sudjelovati na tržištu. Većina hrvatskih poduzetnika shvaća korist pametne tehnologije u svojim poduzećima, te imaju  namjeru postupno uvoditi pametna rješenja budući da to direktno utječe na njihovu efikasnost, a time i na konkurentnost i ukupan poslovni rezultat.

Nedostatak kapitala naizgled koči ulazak u visoku tehnologiju i kretanje u transformaciju velikom broju hrvatskih poduzetnika, ali moramo biti svjesni da ćemo upravo tom transformacijom koristiti znatno manji obrtni kapital ako se uspostavi i postigne digitalna i operativna izvrsnost unutar naših eko sustava. Tako će nas banke i investitori ozbiljnije shvaćati, a kapital će naći svoj put do uspješnih projekata”, smatra Stojaković.

Opsenica

Promjene je najlakše provesti u manjim kolektivima koji se ne boje probati nešto novo i koji se ne boje pogriješiti u investiciji.

Digitalno povezivanje ljudi, strojeva i softvera na razini proizvodnje, te u lancima opskrbe s partnerima će omogućiti konkurentnost na velikom tržištu EU, kroz podizanja kvalitete proizvoda, smanjenja troškova proizvodnje, te mogućnost brže reakcije na zahtjeve kupaca te bržu isporuku roba i usluga, kaže Stojaković i ističe kako Make IT Easy razvija pametna softverska rješenja na području automotive industrije, koja povezuju i objedinjavaju poslovne procese u domeni voznih parkova i  osiguravaju efikasno i održivo poslovanje naših klijenata.

“Pri razvoju softverskih produkata vodimo se idejom da što manje dopuštamo čovjeku da radi ono što može efikasnije obavljati softverska tehnologija. Podaci koje sustav obrađuje u svakodnevnim procesima omogućit će nam daljnji napredak specijaliziranih alata i stvaranje novih inovativnih rješenja u budućim modelima upotrebe vozila i rješavanja transportnih pitanja u cilju postizanja bolje efikasnosti i produktivnosti, smanjenja štetnih emisije i ušteda na resursima”, smatra financijski direktor tvrtke Make IT Easy.

Arthur Vašarević; Marko Stojaković

Pametna mobilnost

Tomislav Škreblin, rukovoditelj tehničkog odjela Centra za vozila Hrvatske, kaže kako su promjene u klimi i naš svakodnevni utjecaj na okoliš potakli cijeli svijet i EU u poduzimanju mjera kojima bi se taj utjecaj smanjio na najmanju moguću mjeru. Stoga je EK krajem 2020. izdala Strategiju održive i pametne mobilnosti iz koje se vidi da EU namjerava krupnim koracima krenuti prema klimatski neutralnom transportu, otpornom na krize i poremećaje, te dostupnom svima. Planira se da do 2050. prometom cirkuliraju gotovo sva vozila s ‘emisijom nula.

“Naravno, područje automobilizma je najviše zahvaćeno prelaskom s konvencionalnih na električne pogone gdje gotovo svaki dan možemo čuti za neki novi razvoj ili patent u svezi elektromotora ili baterija, međutim svakako se treba osvrnuti na područje tzv. mikromobilnosti koje se u vrlo kratkom roku, svakodnevnom upotrebom električnih romobila, monocikala i sličnih vozila, razvilo u novi veliki faktor s kojim treba računati u održivoj mobilnosti.

Sustav tehničkog pregleda daje svoj doprinos smanjenju utjecaja na okoliš kroz obavljanje tehničkih pregleda vozila, tako da se vlasnicima ukazuje na neispravnosti koje povećavaju, primjerice, potrošnju goriva ili utječu na sastav ispušnih plinova. Eko test se obavlja u sklopu redovnog tehničkog pregleda vozila pogonjenih benzinskim i dizelskim motorima, što je propisano Zakonom o sigurnosti prometa na cestama i Pravilnikom o tehničkim pregledima vozila, te se time izravno utječe na smanjenje zagađenja zraka.

Jednako tako kroz svoje edukativne aktivnosti podsjećamo vlasnike na druge važne postupke, poput pravilnog zbrinjavanja otpadnih ulja ili načina racionalne vožnje”, ističe Škreblin koji kaže da u bliskoj budućnosti možemo očekivati nove mogućnosti vozila, koje se posebno tiču digitalizacije, odnosno bržeg i preciznijeg otkrivanja greški sustava, ali i prikupljanja velikih količina podataka prema kojima će se vjerojatno razvijati daljnja poboljšanja u ispravnosti i sigurnosti ili na neki drugi način dodatno pridonositi većoj održivosti.

Također, tehnologija u stanicama za tehnički pregled vozila će se usporedno mijenjati i prilagođavati novim tehnologijama, a CVH već sada kontinuirano prati i ulaže u potrebna poboljšanja.

Komentirajte prvi

New Report

Close