“Perjanica gospodarstva” titula je kojom se napokon okrunjuje IT industrija u Hrvatskoj, danas ključan generator razvoja i konkurentnosti. Petu uzastopnu godinu raste po prosječnoj godišnjoj stopi od 8,3%, ima više od 33.000 zaposlenih, oko 4000 aktivnih kompanija i s ukupnim prihodom od 26,99 milijardi kuna prema podacima iz 2019. Prije 30 godina domaća IT scena bila je u začetku, a Hrvatska lokalni igrač bez osnovne infrastrukture, s digitalizacijom u povojima.

Trideset godina kasnije ta je industrija globalna, tržište se otvorilo i prilike su veće, a neke hrvatske tvrtke postale su svjetski igrači konkurentni na drugim tržištima. Pandemija je zaustavila svijet na trenutak, ali je stvorila i okruženje u kojem svjedočimo ne samo digitalizaciji i digitalnoj transformaciji, već i IT ‘boomu’ koji je obilježio hrvatsku gospodarsku scenu, uz rast i razvoj kompanija i startupova koji pozicioniraju Hrvatsku na IT karti svijeta. Sve to usred akvizicija koje su postale ključne u strategiji nastavka rasta i širenja na nova tržišta, s naglaskom na – ono američko.

No taj su ‘boom’ potaknule i tvrtke koje na hrvatskoj IT sceni postoje više od 10 godina i koje su time utabale put novim snagama čijem uspjehu danas svjedočimo, pa čak i kada izostane podrška na strateškoj razini. Neminovno je da Hrvatska ima ogroman potencijal, ali i kvalitetne stručnjake i kompanije koje inoviraju, no pitanje je koliko i tko taj potencijal iskorištava?

U pet godina postali smo regionalna predvodnica startup zajednice, a gruba procjena za 2020. je kako je u nju uloženo više od 550 milijuna dolara. Lani smo dobili u prvi hrvatski startup ‘jednorog’ – Infobip , s planom izlaska na američku burzu najkasnije 2023. i tri akvizicije u samo sedam mjeseci – tvrtka OpenMarket, hrvatske Shift franšize i irske IT tvrtke Anam Technologies, uz nedavno pokrenuti Infobip Startup Tribe. A tek se zahuktavaju “sočna” preuzimanja.

Uspjeh kao inspiracija

Procjene su kako je sljedeći jednorog tvrtka Rimac Automobili koja do kraja godine planira provesti dvije runde prikupljanja kapitala, uz nagađanja da će s Porscheom zajedno razvijati brend Bugatti. Do 2023. planiraju izgradnju kampusa u Kerestincu u kojem će raditi 2500 ljudi. Osim što je Porsche surađivao s Rimac Automobilima, njihova podružnica Porsche Digital lani je s hrvatskim Infinumom pokrenula razvojni centar Porsche Digital Croatia, u koji će u prvom krugu u razvoj proizvoda investirati deset milijuna eura i zaposliti više od 100 stručnjaka.

Veliki uspjeh u ovoj su godini ostvarile i tvrtke Damira Sabola – Photomath koji je za razvoj svoje istoimene aplikacije za pomoć kod rješavanja matematičkih zadataka osigurao 23 milijuna dolara investicije američkog fonda Menlo Ventures, koje će uložiti u širenje tima i ulaganje u razvoj umjetne inteligencije. Druga tvrtka, Microblink, planira ubrzati razvoj svoje napredne AI platforme za računalni vid, komercijalizirati postojeće i nove proizvode, udvostručiti i prihode i broj zaposlenika kojih je više od 110.

Nadalje, britansko-hrvatski startup Cognism od VC fonda Swisscom Venturesa primio je 12,5 milijuna USD investicije i njegova je tržišna vrijednost premašila 500 milijuna kuna. Vrijednost osječke Orqe, koja se istaknula projektom Orqa FPV.One najboljim naočalama za upravljanje dronovima na svijetu, procjenjuje se na više od 100 milijuna kuna, a početkom veljače osigurali su 10 milijuna kuna od Day One Capitala.

Agrivi je lani privukao 30,2 milijuna kuna investicije od pet investitora iz Hrvatske, Luksemburga i Poljske, a britanska softverska tvrtka kupila je zagrebačku digitalnu agenciju Five za 250 milijuna kuna. Interes je rastao lani i na gaming sceni – ruski gaming div Playrix prošlo je ljeto kupio domaći Cateia Games, a tri mjeseca kasnije švedska Stillfront grupa objavila je akviziciju hrvatskog Nanobita za 148 milijuna dolara.

Mijenjaju se pravila igre

Ovi uspjesi za Hrvatsku predstavljaju zrelu fazu razvoja IT-a, a čelni čovjek CISEX-a (Hrvatski nezavisni izvoznici softvera) Davor Runje prisjeća se kako je rasla IT industrija na domaćoj sceni.

“Prva faza bila je preprodaja stranih rješenja, poznata u IT žargonu kao ‘oćeraj doćeraj’. Sjećate li se Info sajma 90-ih na Velesajmu, to je bio vrhunac tog poslovnog modela. Jedna od najpoznatijih tvrtki tog doba bio je HGSpot koji je 2007. izašao na brzu s tržišnom vrijednošću od 190 milijuna kuna i više od milijarde kuna prihoda. Sljedeća faza bila je razvoj vlastitih softverskih rješenja i tu se dogodio velik rast industrije jer smo umjesto stručnih trgovaca počeli razvijati stručna tehnička znanja, u prvom redu razvoj softvera. Poslovni model bio je uslužni, odnosno rad na projektima uz neku maržu.

Kvaliteta je rasla iz godine u godinu i najbolje domaće tvrtke postigle su globalno gledano vrhunsku kvalitetu. Jedne od prvih koje su narasle na tom modelu bile su Arbor informatika i Logos, koje je poljski Asseco preuzeo 2008. za ukupno 18 milijuna eura. Ovoj generaciji pripada i FIVE, jedna od najboljih hrvatskih IT kompanija svih vremena, ne samo po rezultatima, već i po ukupnom utjecaju na eko sustav, koja je početkom godine preuzeta za 40 milijuna dolara.

Damir Sabol, osnivač Photomatha i Microblinka

Njihov promet znatno je manji od HGSpotova, ali ukupna stvorena vrijednost gledano kroz tržišnu cijenu kompanija je ipak veća. Zadnja je faza transformacije industrije odmak od uslužnog modela i razvoj vlastitih rješenja koja se prodaju po cijelom svijetu. Upravo na ovom modelu nastali su Infobip, Rimac, Nanobit, Microblink, Photomath, Orqa, Robotiq.ai i drugi, a vrijednost koju stvaraju neusporedivo je veća. Više ne govorimo o maržama povrh ‘čovjek-mjeseca’, već o vrijednosti koju te kompanije stvaraju”, navodi Runje.

S velikom dodanom vrijednošću koje ove kompanije stvaraju, u potpunosti se mijenjaju pravila igre – potreba za kvalitetnim kadrovima buja, a njihove plaće više nisu ograničene maržom na– njihovo vrijeme, već na vrijednost koju stvaraju. Taj proces rezultira brzim rastom financijskih kompenzacija zaposlenih, što kroz plaće, što kroz oblike kompenzacije kao, na primjer, kroz dionice tvrtke koju grade, kako Runje ističe. “Odličan primjer toga je Nanobit koji proveo ESOP sustav nagrađivanja zaposlenika i koji su itekako profitirali akvizicijom kompanije. Danas svjedočimo pripremama Infobipa za izlazak na burzu kad će ogromna vrijednost stvorena u toj tvrtki biti distribuirana i brojnim zaposlenicima.

Iskustva drugih država pokazuju da nakon ovakvih uspjeha dolazi do transformacije, ne samo IT industrije, već i čitavog društva. Nama možda najsličniji primjer je Estonija koja je nakon planetarnog uspjeha Skypea u potpunosti transformirana iz male, bivše socijalističke države, u jednu od najprosperitetnijih država EU. Upravo ovo očekujemo, ili se barem nadamo, da će se dogoditi i u Hrvatskoj u sljedećih nekoliko godina i da ćemo napokon postati raj na zemlji: bogata, visoko razvijena europska država s fantastičnim ljudima, klimom i hranom”, kaže Runje.

Međutim, veliki su i izazovi, primjerice investicijska klima, pogotovo za startupove u najranijoj fazi razvoja. Kod uslužnog modela poslovanja, tvrtke su povijesno nastale tako da su osnivači bili prvi zaposlenici koji su dobit od odrađenih projekata ulagali u nove zaposlenike i na taj način rasli.

“Ovaj model nije primjenjiv u slučaju razvoja proizvoda jer treba puno uložiti dok se proizvod ne razvije do trenutka kad generira prihode veće od troškova razvoja, a može proći i nekoliko godina. Danas u Hrvatskoj postoje dva različita načina za pokretanje ovakvih kompanija.

Prva forma je startup koja kreće od nule i kod koje je najveći problem prvotna investicija dok još nemaju stabilne prihode. Najčešći investitori su znani pod akronimom FFF, tj. friends, fools and family. Kod nas ne postoji značajan broj tzv. angel investitora kao u svijetu, jer trenutno nema nikakvih poreznih olakšica s kojima bi takve investicije bile manje rizične i primamljivije.

Tako Hrvati ušteđevinu čuvaju u bankama uz minimalne kamate ili kupujući nekretnine. Jedna od većih zajedničkih inicijativa udruga CISEx, kao predstavnika IT izvoznika, te HUP ICT-a upravo je prijedlog poreznih olakšica za privatne investitore u startupove po uzoru na takve propise u V. Britaniji koja je u osam godina, od kada su ih uveli, udesetostručila investicije u startupove i postala vodeća država u Europi po broju ‘unicorna’”, pojašnjava čelnik CISEx-a.

Drugi način pokretanja brzorastućih tehnoloških kompanija su spinoff-ovi postojećih koje poslovanje baziraju na uslužnim djelatnostima. Takve kompanije, kaže, za sobom nose izvršnu izvrsnost prekaljenih kadrova koji su ispekli zanat. Rizičnost je tipično puno niža od klasičnih startupova, ali ni tu ne postoje porezne olakšice koje bi ubrzale proces transformacije industrije od uslužnog do proizvodnog modela. Runje dodaje kako osim privatnih investitora postoji ogroman financijski potencijal u mirovinskim fondovima koji su dosad propuštali uložiti u najveće hrvatske IT priče.

“Puno bih mirnije spavao kad bih znao da je moja mirovina uložena u Infobip, Rimac, Microblink…, a to bi bio poticaj ne samo u razvoju IT industrije, već i društva”, zaključuje.

Stvaramo nove generacije

U razdoblju globalne financijske krize 2008. i 2009., velike tvrtke nisu bile fokusirane na zapošljavanje inženjera, za razliku od ostalih startupa, a među njima je bio i Infobip, koji je tada jače gradio svoje priče, priča nam suosnivač vodnjanskog “čuda” Roberto Kutić.

“Kada smo 2010. zapošljavali, imali smo i sreće da je na tržištu rada bilo mnogo inženjera. Najbolji s fakulteta dolazili su upravo u IT tvrtke. Uslijedio je boom. Industrija je sada jaka, brojevi su veliki, a i globalne kompanije su došle ovdje poslovati. U Infobipu smo usmjerili aktivnosti prema stvaranju tehnoloških rješenja budućnosti, što prepoznaju mlađe generacije koje žele biti dio takve priče. Želimo stvarati nove generacije IT-jevaca koji će posjedovati najnovije kompetencije i znanja kojima će s nama mijenjati industriju i dodatno je jačati”, kaže Kutić pojašnjavajući da se IT industrija posljednjih pet godina nalazi na uzlaznoj putanji i bit će pokretač domaćeg gospodarstva i razvoja.

Ona će se, uvjeren je, integrirati u sve ostale industrije, a veliki potencijal leži u AI tehnologiji. Treba, upozorava, zadržavati mlade i pametne, a istodobno privlačiti i strane talente u Hratsku. Zahvaljujući uspješnim IT pričama dolazimo kao zemlja pod sve veće povećalo investicijske zajednice, svjedoči suosnivač startupa koji se upravo promiče u potencijalno najvrjedniju kompaniju u Hrvatskoj od njezine samostalnosti.

“Infobip je u fazi u kojoj želimo eksponencijalno rasti. Gledamo prema novim investicijskim rundama, akvizicijama, snažnijem širenju, osobito na tržište SAD-a, u planu je i IPO. Imamo i velike planove po pitanja daljnjeg zapošljavanja. Ali, uvijek gledamo i kako vratiti zajednici jer njezina dobrobit nam je vrlo važna”, zaključuje Roberto Kutić.

Ljudi se vraćaju u Hrvatsku radi kvalitetnih poslova i radnih uvjeta

Lani je Infinum, naša vodeća tvrtka za dizajn i razvoj softvera osnovane prije 15 godina, predstavila suradnju s Porsche Digitalom s kojim su pokrenuli Porsche Digital Croatia, razvojni centar za digitalne tehnologije. Njihov se trenutni menadžment fokusira na izgradnju novih tvrtki, akvizicije i generalno otvaranje novih prilika, a plan je u 2-3 godine doći na 500-600 ljudi uz dvostruko veće prihode.

Operativni direktor (COO) Infinuma Nikola Kapraljević kaže kako su prije razvoja tech scene u Zagrebu kakvu danas poznajemo bili dominantni veliki sustavi ili tek male kompanije od nekoliko ljudi, bez velikih aspiracija da agresivno rastu i razvijaju se. No upravo se, kaže, u tom razdoblju situacija promijenila, a Hrvatska danas ima jake lokalne igrače koji osvajaju inozemstvo. Ranije te tvrtke nisu bile dovoljno velike da ozbiljnije privuku pozornost javnosti i medija.

“Ljudi u Hrvatskoj nisu imali prilike vidjeti da je moguće stvoriti veliku i ozbiljnu tvrtku ni iz čega, tako da su im sve te priče zvučale kao SF. Godinama se u Hrvatskoj sve gradilo na vrlo kreativnim oblicima klijentelizma pa ni mladi, a ni oni stariji, nisu znali da postoji drugi put. Percepcija se mijenja s pričama i jakim lokalnim igračima poput Infobipa, Microblinka, Photomatha…

Svi u tim tvrtkama možemo pronaći uzore i inspiraciju da pokušamo stvoriti nešto novo. I to je taj bum koji se događa. Hrvatska je danas puno bolje mjesto za mlade nego što je bila prije 20-30 godina. U našoj tech industriji danas je puno modernih tvrtki u kojima mladi mogu raditi, učiti, razvijati se i graditi karijere. Za to se nekad trebalo ići u inozemstvo, što definitivno više nije slučaj”, smatra Kapraljević.

U Porsche Digital Croatia, kaže, imaju primjer gdje se ljudi radi kvalitetnih poslova i radnih uvjeta vraćaju iz inozemstva u Hrvatsku. Planiraju otvoriti još ureda u drugim državama, tako da vjeruju da će i to pomoći da ljudi više fluktuiraju između tržišta i dođu u Hrvatsku.

“Osim toga, trudimo se stalno otvarati nove linije usluga, što je jedan od načina na koji privlačimo ljude u nova i zanimljiva područja rada. Hrvatska je mala država i želi li se bolje pozicionirati, morat će postati konkurentnija u usluzi koju pruža građanima. Mladi žele raditi dobre poslove za veliku plaću, živjeti u lijepo uređenom društvu, plaćati razumnu stopu poreza i što je najvažnije, za taj porez dobiti kvalitetnu uslugu”, ističe Kapraljević, dodajući kako Infinum nije samo jedna kompanija već grupa uspješnih tech tvrtki, a cilj jr da taj broj raste.

“Ideja je da sve tvrtke budu uspješne, zapošljavaju, imaju kvalitetne radne uvjete za zaposlenike uz održive stope rasta. Tako radimo na diverzifikaciji poslovanja i rizika, a istovremeno prepuštamo vodstvo nad tvrtkama drugim kolegama i kolegicama čime otvaramo prostor za njihovo napredovanje”, ističe Kapraljević.

Veteran s fantastičnom vizijom

Damira Sabola nije ni potrebno posebno predstavljati – no riječ je o veteranu hrvatske IT scene i ‘digitalshaperu’ koji je krenuo iz “podruma Zagrepčanke” odakle je do klijenata sa svojim idejama odlazio pješke s ruksakom, kako je ispričao na Business Cafeu.

Najuspješniji je hrvatski startup osnivač i ime iza Iskona koji je HT-u prodao za 100 milijuna kuna. Osnovao je tvrtku Microblink koja je razvila najbrži mobilni skener dokumenata na svijetu i Photomath koji je razvio popularnu istoimenu aplikaciju koja pomaže kod rješavanja zadataka iz matematike. Prva je to hrvatska mobilna aplikacija koja je dosad preuzeta više od 220 milijuna puta u svijetu, a u veljači su osigurali još 23 milijuna dolara investicije koju predvodi Menlo Ventures.

Od 220 milijuna preuzimanja, oko 10 milijuna korisnika aplikacijom se aktivno služi svaki dan, a prema Sabolovim riječima, tržišni potencijal je u milijardu učenika koji moraju učiti matematiku. Najjače tržište s 25% preuzimanja Photomatha je SAD, slijedi Rusija s 12%, a ‘jaki’ su u Indoneziji, Brazilu, Italiji. U Hrvatskoj pak, kako je ranije naveo, nemaju velik postotak korisnika. Osvrnuvši se na IT industriju u Hrvatskoj, Sabol kaže da je prije 30 godina ona bila u ranim fazama, a prije 10 nije bila dominantna kao što je danas.

“Tu vidimo uvjerljivo najveći rast, a kako izgleda, gotovo je sigurno da je i jedna IT tvrtka postala najveća tvrtka u Hrvatskoj – Infobip. Svjedočimo mogućnosti koja nikad nije postojala, a to je da hrvatski proizvodi, u ovom slučaju IT proizvodi ili usluge, postaju dostupni u cijelom svijetu i zapravo budu konkurentni i doživljavaju uspjeh. Mislim da takvu priliku, da konkuriramo na svjetskoj razini na bazi poduzetničkih ideja i znanja, nismo dosad nikad vidjeli”, smatra Sabol.

Hrvatska javnost do prije samo nekoliko godina nije bila svjesna što sve hrvatske tvrtke razvijaju, a do ‘booma’ je, kaže, došlo upornim radom pojedinaca koji su prepoznali priliku i upustili se u razvoj startup tvrtki koje su u 10-15 godina izrasle u uspješne srednje tvrtke koje vrlo uspješno posluju na svjetskom tržištu, ili čak i u velike međunarodne kompanije.

“Boom je uvijek dobrodošao, ali mislim da smo mogli kao država i više napraviti i biti još bolje pozicionirani. To je najčešće povezano s ukupnom snagom gospodarstva i mogućnošću obrazovnog sustava da generira značajan broj kvalitetnih kadrova, a ni na jednom od ta dva polja nismo posebno uspješni pa zbog toga i uspjeh IT-a izgleda kao iznenađenje”, kaže Sabol. Dodaje kako se softverska revolucija u svijetu ubrzava, no da puno područja još nije dovoljno ‘načeto’ i ima još velikih prilika jer se svijet tehnologije i dalje razvija.

“Mislim da možemo puno toga vidjeti i očekivati u zdravstvu i zdravlju s pametnim senzorima i umjetnom inteligencijom, a i naše područje edukacije će vidjeti velik napredak i zato pruža veliku priliku. No, pitanje je koliko Hrvatska tu može profitirati zbog velikog fokusa na turizam, slabe industrijalizacije i izazovima s brojem i kvalitetom kadrova koju ćemo svakako vidjeti u srednjoročnom razdoblju. Kao sjajno mjesto za život, Hrvatska bi mogla postati daleko značajniji faktor i privlačiti mnoge profesionalce i omogućiti razvoj IT tvrtki poduzetnika iz drugih država. No, bojim se da nam to nije državna strateška odrednica”, smatra Sabol, dodajući kako Hrvatska nema tako razvijen ekosustav koji će prepoznati trendove i biti brz u razvoju kao što se to dešava u Silicijskoj dolini ili nekim drugim mjestima.

“To ne znači da nema dobrih ideja, ali relativno je mali broj startupova, a realno nemamo dostupnost rizičnog kapitala koju imaju druge, razvijenije države. No unatoč tome, očekujem vidjeti uspješne primjere jer imamo sjajnih mladih ljudi koji će pokrenuti zanimljive projekte, a ima i sve više kapitala i podrške od strane ljudi koji su se pokazali uspješni sa svojim projektima pa je normalno da se to prelije kao investicije i kao podrška tim novim projektima.

Što se tiče dugoročnih planova, njih nemamo jer se u ovoj industriji ni ne može dugoročno planirati već ići iz godine u godinu i najveća vidljivost je do 2-3 godine. Mi ćemo i dalje razvijati proizvode na temelju visoke tehnologije i AI-ja i mislim da u našoj niši možemo i dalje postizati vrlo dobre rezultate”, zaključuje Damir Sabol.

Zreli plodovi ‘rudarenja’

Nakon što je godinama radio kao direktor sektora direktnih kanala Erste banke, Igor Strejček početkom ožujka stigao je na poziciju globalnog potpredsjednika za operacije i direktora Microblinka za Hrvatsku. Prošlu su godinu zaključili investicijom od 60 milijuna dolara Silversmith Capitala, prvu za rast na globalnom tržištu. Microblink ima ukupno 111 stalno zaposlenih, u dva ureda, zagrebačkom i američkom.

Zagrebački će ostati glavni razvojni centar za AI, a najavili su i fokus na udvostručenje ljudi i prihoda. Vraćanjem 10 godina unazad, Strejček kaže kako smo svjedočili početku nove globalne tehnološke revolucije bazirane na razvoju umjetne inteligencije te digitalnoj transformaciji raznih vrsta usluga i proizvoda. To je, kaže, stvorilo prilike ne samo za tehnološke divove, već i startupove koji su fokusirani na rješavanje problema u tom području.

“Jako je dobro da se danas i Hrvatska može natjecati u tom segmentu. Osnovni preduvjet za to su kvalitetni tehnički fakulteti iz kojih izlaze perspektivni inženjeri i programeri. Ono što je prije 10-ak i više godina započeto u domaćem IT sektoru, sada pokazuje zrele plodove. Stasaju kompanije koje su konkurentne na globalnom tržištu i imaju poziciju za još veći rast i razvoj. Glavni aduti su, i uvijek će biti, dobro organizirani razvojni timovi s jasnim ciljem što žele postići.

Vodeći ljudi Infinuma suradnju s Porsche Digitalom predstavili su u pandemijskoj 2020.

Niti jedna kvalitetna tehnološka tvrtka ne raste ‘kao gljiva poslije kiše’. Ono što se godinama ne vidi je zapravo mukotrpan razvoj korak po korak, obilježen velikim nepoznanicama, nesigurnosti, pokušajima i promašajima. Mnogi na tom putu i završe bezuspješno pokušavajući. I to je normalno. Iz velikog broja pokušaja nastane par svijetlih primjera. Ni oni često nemaju čvrst recept za uspjeh, kod njih su se poklopili svi elementi, uz ključnih nekoliko okolnosti koje graniče sa srećom. Naravno, presudni su upornost i dobar tim, koji brzo uči iz pogrešaka i još brže se prilagođava. Svaki trenutak kada se dogodi ‘boom’ je pravi trenutak, a to je otprilike nakon 10-ak godina ‘rudarenja’ kako se to obično kaže”, navodi Strejček.

Zaposlenike u Microblinku želi inspirirati zanimljivim i velikim izazovima koji kreiraju kreativne i produktivne timove. Najprije im u tvrtki osiguravaju edukaciju i coaching, a zatim im pružaju da sami traže najbolje rješenje zato što takav način predstavlja kombinaciju pružanja dovoljno velikog okvira slobode i osiguravanja potpore što se pokazalo ključnim za uspjeh.

“Ako bi se isti princip primijenio na upravljanje ekonomskom politikom države, gospodarstvu bi se pomoglo tako da ga se maksimalno rastereti od birokratskih procedura i davanja, a da država postane njihova potpora rastu i razvoju. Može se očekivati da bi više slobode rezultiralo dodatnim ubrzanjem postojećih i novih IT tvrtki, ali i velikim valom zapošljavanja najkvalitetnijih stručnjaka koji bi ostali raditi u Hrvatskoj. Od toga bi profitiralo cijelo društvo.

Uzeti velik dio kolača od slabo razvijenog gospodarstva ili uzeti mali dio kolača od jako razvijenog gospodarstva – mislim da bi svima trebalo biti jasno što je pragmatičnije. A budućnost nam je svijetla ako se ovih nekoliko primjera IT tvrtki koje su postigle globalnu prepoznatljivost dodatno proširi, a njihova filozofija inovativnosti i uspješnosti se nametne kao prevladavajuća gospodarska kultura u Hrvatskoj.”, navodi Strejček koji vjeruje da bi digitalizacija svih državnih i javnih servisa u Hrvatskoj omogućila novi zalet jer se ovdje može dodatno razviti domaća ekspertiza, a s druge strane postići visoka razina transparentnosti, pa nema više mjesta za pretjeranu birokraciju ili korupciju.

“U Microblinku imamo vrlo jasnu strategiju razvoja: daljnje ulaganje u razvoj platforme za AI koja će služiti prvenstveno za rješavanje problema digitalne identifikacije korisnika. Istovremeno ćemo nastaviti istraživati prilike u kojima se naša AI platforma može dodatno koristiti. Sve to će pratiti intenzivna komercijalizacija proizvoda jer potvrda koliko je proizvod dobar dolazi iz brzine rasta prihoda i profita svake tvrtke”, zaključuje Igor Strejček.

Priča o opstanku

Agrivi , agro-tech startup iz Kutine osnovan 2013. godine, domaće i svjetsko tržište osvaja softverom za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom danas jedan od najuspješnijih u svijetu, a lokaliziran je na 15 jezika. Lani je Ernst & Young u izvješću istaknuo Agrivi kao idealno rješenje za digitalizaciju nacionalne poljoprivrede, koji može donijeti pozitivan utjecaj na agrar, ali i cijelo gospodarstvo, a može se financirati iz EU fondova. U novoj godinu dobili su šest novih velikih partnera u Europi, Aziji i Americi te na Bliskom istoku, a prisutni su u više od 100 zemalja svijeta, s uredima u Zagrebu, Varšavi, Bukureštu i Londonu.

Osnivač i direktor Matija Žulj smatra da je svijet svakim danom bolje mjesto za život te da time rastu i prilike. Osim što pozdravlja uspjeh domaćih IT kompanija, kaže i kako s druge strane postoji tzv. “overload” sustavima, tržišta baznih usluga i proizvoda su zrela i razvijena, te je puno veći naglasak na inovativnosti i stvaranju novih proizvoda koji mogu ili efikasnije raditi od postojećih, ili zadovoljiti nove potrebe koje potrošači i industrija imaju danas.

“Bitno je shvatiti da uspjeh preko noći ne postoji u realnom poslovanju. Imamo sreću da tvrtke koje su stvarane godinama poput Infobipa, Nanobita i ostalih danas zaista postavljaju Hrvatsku na IT kartu svijeta. One nisu bile u sjeni, već su naporno gradile svoje poslovanje i dovele ih do danas respektabilnih razina. Njihov uspjeh mnogo znači za sve druge u IT-ju koji danas pokušavaju graditi poslovanje u svijetu jer postajemo prepoznatljivi.

Standard u IT industriji je značajno porastao, ljudi danas više putuju i vide da je kvaliteta života u Hrvatskoj izvrsna ako radiš za tvrtku koja radi globalno i ne ovisi o lokalnim prilikama. Agrivi ima snažno izraženo ‘purpose-driven’ poslovanje i privlačimo zaposlenike koji žele napraviti globalni impakt i učiniti svijet boljim mjestom za život. Takvih je sve više među mladima”, smatra Žulj.Vjeruje da će IT industrija za 30 godina biti posve globalna i da će ljudi imati mogućnosti živjeti u Hrvatskoj, a raditi direktno za tvrtke u Americi, Singapuru…

“Hrana i poljoprivreda su nakon 50 godina snažnog fokusa na globalizaciju i količinu proizvedenog danas na prekretnici gdje potrošači zahtijevaju nutritivno vrijednu, zdravu i sigurnu hranu proizvedenu po održivim praksama. Za 30 godina, visoki udio hrane koju jedemo neće doći s polja, već iz laboratorija, vertikalnih zatvorenih farmi i drugih održivih izvora, a većina aktivnosti u samoj proizvodnji će se obavljati automatizirano, robotizirano i na poljima. Fokus Agrivija je podržati što veći broj proizvođača hrane diljem svijeta u proizvodnji nutritivno vrijedne i sigurne hrane na profitabilan i održiv način i očekujemo daljnji rast poslovanja u svim aspektima”, kaže Žulj.

Potrebno je iskoristiti potencijal

Zagrebački Q lani je uprihodio 55 milijuna kuna, najviše dosad, akvizirali su 22 nova klijenta i zaposlili 55 stručnjaka, a u prvom kvartalu rasli su 50% u odnosu na isto razdoblje lani. Osim internog startupa Jenz, razvili su aplikaciju Accunea Transplant Monitor za englesku Accuneau, koja donosi revoluciju u transplantaciji organa. Direktor Filip Ljubić, najmlađi među našim sugovornicima, prije 30 godina, bio je osnovnoškolac, a Q je osnovao prije šest godina kada je digitalizacija već dobila zamah. Premda su novija tvrtka, Ljubić smatra kako gospodarske prilike ne smiju danas biti kočnica za pokretanje biznisa.

“Mislim da je IT scena puni zamah dobila nakon posljednje financijske krize te je do danas niz respektabilnih tvrtki ostvarilo sjajne uspjehe, a ponosan sam što je i Q među njima. IT tvrtke nisu bile u sjeni, samo je trebalo vremena da ostvare puni potencijal. Vjerujem da su već prvi uspjesi nekih naših IT tvrtki nagnali druge da prikupe hrabrost i krenu u svoje pothvate. To je sjajna stvar za naše gospodarstvo jer se IT industrija u Hrvatskoj razvija nekim svojim putem. Hrvatskom gospodarstvu, ali i društvu treba pozitivnih priča kojih je u IT-ju puno. Bilo bi dobro kad bi se i na strateškoj razini poduprla naša industrija, ali i bez toga domaće IT tvrtke ostvaruju sjajne uspjehe”, smatra Ljubić čiji je Q prisutan na 20-ak svjetskih tržišta, no ovo je tek početak rasta stoga su zadali cilj da će rasti i po broju zaposlenika. Ljubić smatra da gospodarska situacija u Hrvatskoj može biti samo bolja te treba ugrabiti šansu koju nam daje razvoj tehnologije. Hrvatska, kaže, ima priliku postati tehnološko središte regije.

“Imamo super tvrtke, prekrasnu zemlju i odlične obrazovne ustanove koje svake godine predstave nekoliko stotina vrhunskih mladih stručnjaka, a tu su i startup i HUB centri. Potencijal je velik i treba ga iskoristiti. Naši su IT stručnjaci vani na jako dobrom glasu, akako smo kulturno vrlo slični zapadnim zemljama, naše se poslovanje iznimno dobro razvija. Primjerice, u V. Britaniji naše su developere prozvali hrvatskim IT nindžama i prema nama pokazuju veliko poštovanje. Naši su klijenti iz Londona ili New Yorka kažu kako smo im najbolji među vanjskim partnerima i da samo traže priliku kako opet doći u Zagreb i to nas jako veseli. Cilj nam je da budemo prepoznati u svijetu kao IT tvrtka koja radi vrhunske projekte, za koje smo i više nego spremni”, zaključuje Filip Ljubić.

‘Industrija zna tko je potentan’

Suvlasnik i CCO IT tvrtke Agency04 Roko Roić u IT industriji radi od 1999., kad je počeo kao softver developer. Prisjeća se kako je prvi val IT tvrtki počeo s ispunjavanjem potreba digitalizacije države i velikih državnih tvrtki. “Većina kompanija koje su nastale u tom prvom valu druge polovice 90-ih i prve polovice 00-ih i dalje dominantno surađuju s državnim i bankarskim sektorom. Dugi val kompanija iz druge polovice 00-ih nastao je na globalnom tržištu i oni gotovo da i ne rade za lokalne kupce, a neke su već završile poslovni ciklus i prodane su ili pripojene strateškim partnerima. Mi pripadamo trećem valu tvrtki, koje su počele ubrzano rasti nakon financijske krize i gotovo uopće ne radimo na lokalnom tržištu. Sada svjedočimo i četvrtom, post-Covid valu tvrtki, koje su isto tako globalne i brzorastuće. Vidimo da post-covid globalizacija IT tržišta stvara veliku šansu za gospodarstvo. Naši aduti su kvalitetno STEM obrazovanje, europska integracija, politička stabilnost, pozitivan državni brend vezan s receptivnim turizmom i velika želja za dokazivanjem. Prije svega ovo zadnje”, smatra Roić. Slaže se kako današnje kompanije koje ne rade rješenja za lokalne kupce dobivaju manje lokalnog PR-a pa često ispadne da su u sjeni javnosti, no istovremeno rade genijalne stvari globalno.

“U industriji se jako dobro zna tko je potentan i čija vizija može stvoriti velike priče. Sjajno je da osnivači Infobipa i Rimac imaju neograničene snove i pokazuju svima da se ne treba sputavati veličinom zemlje. Trebala nam je ta poruka u tehnološkoj zajednici, jer desetljećima su se kompanije zaustavljale na 500 zaposlenih, kao da postoji stakleni strop. A nema ga. Zato trebamo biti zahvalni ekipama koje su razbile tu iluziju. Očekujem puno više takvih nelimitiranih vizija”, kaže Roić. Vizija njega i njegove tvrtke je ne samo da zadrže mlade u Hrvatskoj, već da ih privuku da kod njih rade i dosele k nama.

“Sjedite na plaži jednog od najčišćih mora na svijetu, na jednom od 67 naseljenih otoka i radite na razvoju ozbiljnih digitalnih proizvoda. Nije to tako teško ‘prodati’. Dio smo globalno konkurentnog tržišta. Ipak, kasnimo za drugim tranzicijskim zemljama koje su šansu tražile u jeftinijem trošku života i globalno se predstavile. Nije nam izlika veličina. Dva hrvatska unicorna su nastajala 15-ak godina. Ako bi iduća dva nastala unutar pet, to znači da smo na super putu”, smatra Roić. Kaže kako u hrvatskoj tech zajednici postoji ogroman motiv i nevjerojatan potencijal, no da nedostaje porezni i strateški okvir, bolji indeks ekonomskih sloboda, niže oporezivanje rada i strateški brending. “I bez toga smo došli do dva unicorna i sad se nadam da država počinje shvaćati potencijal. Ne treba nam njezina pomoć, nego konkurentnost okvira koje država postavlja. Naš cilj je ubrzati globalni rast Agency04. Na našem putu je rast broja zaposlenih, ali možda i neke strateške akvizicije. Želimo razvijati sjajne digitalne proizvode, a za to moramo biti vidljivi na najvećim tržištima. Ne vidimo ograničenja i za to smo zahvalni generaciji IT tvrtki ispred nas koja nam je pokazala put”, poručuje Roko Roić.

Veliki i zahtjevni poslovi s velikim značenjem

Prije 13 godina Hrvatska je bila u krizi koja se približavala kraju, a ekonomija se otvorila i IT i ostalim ambicioznim tvrtkama priliku za streloviti rast. Tvrtke koje su se prve otvorile inozemnom tržištu i preuzele rizik ulaska u to nepoznato područje najviše su profitirale.

U tom je “vagonu” bio je i Serengeti koji je počeo s dvoje zaposlenih, a danas su drugi najbržerastući hrvatski proizvođač softvera po narudžbi s više od 160 zaposlenih i s uredima u Zagrebu, Varaždinu i Bjelovaru, te Nairobiju u Keniji i Kragujevcu u Srbiji, uz plan širenja u SAD. Prema izvješću FT-ja, jedna su od najbrže rastućih tvrtki u Europi. Lani su uložili u tvrtku Besplay koja ima Machine learning baziranu aplikaciju za prepoznavanje proizvoda na policama, čime su stekli kompetenciju iz područja Machine Learninga. Postali su prvi partner Appiana u regiji i implementiraju njihovu BPM i low code development platformu. Ove godine lansirali su vlastitu Rapid Application Development platformu FIYU u koju su uložili značajna vlastita sredstva i više od dvije godine razvoja. Sve to, kao i kompletan razvoj firme do danas, financirali su vlastitim novcem, stoga smatraju da imaju veliki potencijal za buduća širenja i kroz vanjske izvore financiranja.

Osnivač i direktor tvrtke Goran Kalanj kaže kako je glavna razlika od prije 10-20 godina i danas u tome što se otvorilo puno šire tržište i veći potencijal rasta, ali je i konkurencija brojnija i kvalitetnija.

“Svaka IT tvrtka je uspješna onoliko koliko dobro zadovoljava očekivanja klijenata i stručnjaka koje zapošljava. Danas je zahtjevnije zadovoljiti očekivanja i jednih i drugih, ali one firme koje u tome uspiju odlično su nagrađene. Mnoge IT firme koje su osnovane u 90-ih vrlo su uspješne na lokalnom tržištu. Međutim, rijetko su se odlučivale raditi na stranima. Time su sami sebe ograničili. Tvrtke koje su doživjele ‘boom’ u zadnjih desetak godina imaju zajedničko da je nešto specifično u njihovoj ponudi, po nečemu se razlikuju od većine drugih i okrenute su stranim tržištima. To će biti pravi put za uspjeh i u budućnosti.

Serengeti radi s raznim vrhunskim firmama u inozemstvu i možemo pouzdano tvrditi da je okruženje za IT stručnjake bez obzira na godine iskustva u tim firmama i u Serengetiju na sličnoj razini. Budući da je posao koji se radio isti bez obzira na to je li developer lociran i radi u Zagrebu ili Londonu, i uvjeti rada se sve više izjednačuju. Naše metode privlačenja i zadržavanja IT stručnjaka okrenute su u dva smjera, a to su vrhunski projekti i odlični zaokruženi paketi benefita. Kada govorimo o projektima, Serengeti nudi rad na projektima naših klijenata koji su u najvećoj mjeri lideri u svojoj industriji, a za te klijente mi radimo njihove core aplikacije. To osigurava rad na velikim i zahtjevnim poslovima koji imaju veliko značenje za našeg klijenta i za cijelu industriju. Na takvim projektima IT stručnjaci najbrže napreduju”, navodi Kalanj.

U nekoliko je navrata naglasio kako hrvatsko gospodarstvo treba pronaći nove grane koje će biti nositelji ekonomije.

“Uloga države je da osigura iste uvjete za sve, a na pojedincima je da se pobrinu za svoju bolju budućnost. Hrvatska u usporedbi s drugim zemljama ima malobrojan, ali vrlo kvalitetan bazen IT stručnjaka. U skladu s time lokalne IT firme trebat će se od masovnog i lokalnog pružanja IT usluga okrenuti više prema specijaliziranim uslugama, kompetencijama i proizvodima s kojima se cilja regionalno ili čak globalno tržište. Tehnološke platforme koje su sada u svojim začecima kao što su AI, obnovljivi izvori energije, blockchain, robotika će u značajnoj mjeri promijeniti svijet u idućih 15-20 godina. Bit će puno prilike za razvoj lokalnih IT firmi bez obzira na to bave li se proizvodima ili uslugama, ako će se moći dovoljno diferencirati na tržištu”, smatra Kalanj.

Na krilima kvalitetnog kadra dolazi i do IT booma koji se neće tako skoro zaustaviti. Tek smo počeli!, poručuju iz Electrocoina

Neminovno je da se hrvatske IT tvrtke mogu još jače pozicionirati u svijetu, a koliko će u tome biti uspješne, ističe čelni čovjek Serengetija, najviše će ovisiti o ambicioznosti i sposobnosti da se diferenciraju od konkurencije koja je sve brojnija i dolazi iz cijelog svijeta. “Naš fokus će biti na snažnijem prodoru na američko tržište i na upotpunjavanje ponude specijalističkim znanjima i proizvodima, bilo kroz izgradnju interno takvih znanja, ulaganje ili akvizicije. Serengeti ove godine snažno raste i uskoro ćemo premašiti od 200 zaposlenih. U našem DNA je stalna prilagodba, istraživanje novih mogućnosti i fokus na vrhunsku kvalitetu što rezultira brzim rastom koji ostvarujemo punih 13 godina”, zaključuje Goran Kalanj.

IT industrija kao ključan generator razvoja i konkurentnosti

Nakon tri industrijske revolucije, četvrta mjeri brzinu promjena i napredak u godinama ili mjesecima – po svojoj je vokaciji IT okrenut budućnosti i konstantnom razvoju jer ako tvrtka ne prepoznaje potrebe tržišta i nema viziju njegova razvoja, rješenja i proizvoda tvrtke ubrzo postaju nepotrebna. Ističe to predsjednik Uprave IN2 grupe Denis Jašarević, koji smatra kako za IT industriju nije ključno ono što je bilo prije 30 ili 10 godina, već ono što je danas i što tek slijedi. Upravo IN2 grupa gotovo 30 godina razvija vlastita specifična rješenja za razne industrije.

“Cijela 2020. je bila katalizator ubrzane digitalne transformacije, što u javnom sektoru na korist građana i gospodarstva, što u privatnom na korist poslovanja kompanija i razvoja u cjelini. Pokazalo se da napredak u IT industriji može ići puno brže ako potrebe za njom postanu neophodne. Ova je industrija prepoznata i kao ključan generator razvoja i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. IT sektor u Hrvatskoj raste i predstavlja osnovu za povećanje konkurentnosti i efikasnosti kompanija i društva. Teško je dati precizan odgovor na pitanje o snagama kompanija u digitalnom dobu na našem tržištu, jer tržište IT kompanija nije lokalizirano i to je naša prednost. Kompanije su se specijalizirale za rješenja koja odgovaraju potrebama i navikama modernog čovjeka, a često je potrebna i sinergija više rješenja kako bi se isporučio finalni proizvod ili usluga. Upravo u toj suradnji i razmjeni znanja i iskustava leži snaga cijele IT industrije”, smatra Jašarević.

Okolnosti u kojima se nalazimo i koje će trajati neko vrijeme, kaže on, primorale su poslovni sektor na optimizaciju svojih poslovnih procesa kako bi povećali učinkovitost, konkurentnost i profitabilnost. S druge strane, kao podršku građanima, i javna uprava je morala napraviti digitalni iskorak.“I jedni i drugi su kao partneri u nastojanjima da ostvare ciljeve prepoznali domaće IT tvrtke čija napredna rješenja koja pomažu u prilagodbi novim okolnostima. Razumno je očekivati da će se trend nastaviti u 2021. i dalje mijenjati paradigmu poslovanja”, smatra Jašarević koji jedan od temelja razvoja vidi u ubrzanoj digitalnoj transformaciji te razvoju i primjeni naprednih IT rješenja.

IN2 Grupa razvoj je usmjerila na konsolidaciju portfelja, smanjujući opseg u određenim segmentima, a povećavajući u drugim – u području zdravstva, osiguranja, investicijskih fondova i gospodarstva. Planiraju i daljnja ulaganja u rješenja za industrijske vertikale. IN2 planira ulazak u nova specifična područja u segmentima zdravstva i javne uprave, financija, osiguranja i gospodarstva, kao i daljnje okrupnjavanje grupe, kroz akvizicije komplementarnih tvrtki i proizvoda, ali i izlazak na nova tržišta.

“Pozitivnih primjera u IN2 grupi ima dosta, od segmenata investicijskog bankarstva do gospodarstva, što je dobar temelj za još snažniju i veću IN2 grupu u nadolazećim godinama. Hrvatska se može i mora jače pozicionirati na IT karti svijeta. Moramo postati konkurentna zemlja za privlačenje stručnjaka, što nam je preduvjet za daljnji razvoj IT industrije. Glavni izazov u tom procesu, osim raspoloživosti IT stručnjaka, predstavlja i spremnost društva da prihvati nove oblike poslovanja, ali i politička volja za ulaganjem u razvoj IT-ja kao pokretačke snage gospodarstva i konkurentnosti Hrvatske. Sad kad je kriza načela poslovanje mnogih sektora, IT predstavlja sektor u koji treba dodatno ulagati i aktivirati višedioničku suradnju kako bi se osigurao održivi rast”, zaključuje Denis Jašarević.

“Školu budućnosti vidimo kao mjesto gdje učenici i učitelji zamišljaju budućnost, istražuju probleme i stvaraju rješenja koja se mogu primijeniti u lokalnoj zajednici. Radi se projektno, surađuje se, kritički promišlja, dijele se iskustva i međusobno si pomažemo kako bismo svi ostvarili bolje rezultate. To su vrijednosti na kojima želimo graditi društvo”, istaknuo je nedavno u intervjuu za Poslovni dnevnik Marin Trošelj, direktor i suosnivač tvrtke STEMI koja je lani u suradnji s Infobipom pokrenula “Školu budućnosti”, u sklopu koje osnovnoškolci i srednjoškolci u Hrvatskoj dobivaju priliku otkriti tehnološku budućnost i svijet umjetne inteligencije kroz praktičan rad.

Tim više što AI vidi kao tehnologiju koja će obilježiti dekadu pred nama, što sve više prepoznaje cijelo hrvatsko društvo, i to zahvaljujući udruzi CroAI koja potiče ove teme i stvara AI landscape, te je nositelj projekta Elements of AI, tečaja na hrvatskom jeziku o umjetnoj inteligenciji koji je od studenog prošle godine upisalo više od 21.000 Hrvata.

Škola budućnosti

U avanturu Škole budućnosti početkom ožujka ove godine zakoračilo je više od 1000 učenika iz 60-ak osnovnih i srednjih škola. Trošelj ističe kako je želja njegove tvrtke biti partner školama i učiteljima čiji je cilj biti generator promjene u zajednici. Njegova je tvrtka STEMI napravila šesteronožnog robota-hodača – STEMI hexapod – koji već osvaja škole diljem Europe i SAD-a. Više od 90% njihovih prihoda dolazi izvan Hrvatske, s Amerikomkao primarnom tržištu, s obzirom na to da zapravo malo posluju u Hrvatskoj.

“Sad smo prisutni u 15 saveznih država SAD-a, a razgovaramo s najvećim i najnaprednijim školskim okruzima. Primjerice, potpisali smo ugovor s Prince Georges County School District u Washingtonu koji sam okuplja 130.000 učenika. Razgovaramo i s odjelima za obrazovanje na razini cijelih država, primjerice u Georgia i Virginia, koji su zainteresirani za naš program robotike. Svi oni su prepoznali naš unikatan pristup i filozofiju te vide ogromnu vrijednost koju donosima njihovim učiteljima i učenicima.

“Fokus je na širenje tržišta u Americi, otvaranje tržišta u Europi koje malo kasni zbog situacije s koronom i pilotiranje novih programa kojima su baza UN ciljevi održivosti”, najavio je Trošelj.

Kripto (ni)je tabu

Premda u Hrvatskoj malo posluju, projekt Škola budućnost samo jedan kojim STEMI kani doprinijeti hrvatskom obrazovanju, pripremiti učenike za tehnološku budućnosti, prenijeti znanja i dobre prakse iz industrije, te usmjeriti i inspirirati mlade da korištenjem tehnologije rješavaju probleme u njihovoj lokalnoj zajednici, ali i na globalnoj razini. Tako i oni stvaraju društvo koje jamči opstojnost Hrvatske danas i za deset godina. Hrvatska je rasla i u fintech segmentu, od Aircasha i Revuta, a osobito Electrocoina, našeg najbrže rastućeg fintech startupa s kojim je, među ostalima i Tifon iskoračio u blockchain industriju i omogućio plaćanje goriva kriptovalutama, zahvaljujući sustavu PayCek. Mreža Electrocoinovih klijenata širi se svakim novim danom na sva tržišta. Preklani su rasli frapantnih 2617% i tako se svrstali među top 10 najbrže rastućih tehnoloških tvrtki u Europi.

Suosnivač i CEO Electrocoina Nikola Škorić smatra da bi IT i fintech industrije rasle kada bi postojala za to razvojna strategija.

“Hrvatski regulatori su na dobrom putu da za to osiguraju infrastrukturu kroz Hanfin regulacijski Hub i HNB-ove slične inicijative. S još malo truda regulatora možemo osigurati poticajnu atmosferu za razvoj fintecha, u čemu mora sudjelovati i Vlada, jer se tako možemo vratiti u dane prije više nekoliko desetaka godina kada je Hrvatska radila velike projekte. Hrvatska je jedna od rijetkih koja ima tvrtku s kvalitetnim blockchainom i kvalitetnom infrastrukturom koje koriste tvrtke poput AMPneta.

No, problem je što se blockchain tehnologija kod nas ne koristi na ozbiljniji način, izuzev onih koji ga koriste za trading i usluge decentraliziranih financija, no to su korisnici na individualnoj razini što nema veze s razvojem blockchain industrije u Hrvatskoj. Grad Zagreb je krenuo razvijati blockchain strategiju, ali to je završilo loše, izradu je dobila tvrtka bez iskustva u blockchainu, a naša se zajednica nije mogla ni aplicirati zbog nebuloznih zahtjeva iz kojih je bilo očito da je natječaj namješten.

Certifikate nemamo jer ovo područje je jednostavno premlado”, otvorno će Škorić. Smatra da je Hrvatska plodno tlo za mlade te da drži u ruci jedan od aduta digitalnog doba – obrazovni sustav koji može iznjedriti kvalitete IT stručnjake, čime nastaju i uspješne IT tvrtke, i to bez intervencije države. “Na krilima kvalitetnog kadra dolazi i do IT booma koji se neće tako skoro zaustaviti. Tek smo počeli! Cilj je i Electrocoina privući i zadržati mlade. Držimo predavanja na fakultetima, sponzoriramo njihove akcije, sudjelujemo u njima. Nadam se da ćemo i s rastom naše tvrtke moći više davati u obrazovni sustav i u ulagati u pojedince koje uspijevamo integrirati u naše programe.

Uz ispravnu odigranu strategiju na državnog razini IT industrija može postati jedan od najznačajnijih igrača na pozornici digitalne tehnologije, od fintecha do ostalih digitalnih tehnologija. Nadam se da smo tek na početku razvoja Hrvatske što se tiče kriptovaluta i fintecha i da će se razvijati u smjeru kojem je krenula. Imamo dobre predispozicije da za 30 godina Hrvatska možda postane i svjetska velesila na području fintecha. Blockchain i kriptovalute tu imaju veliku zadaću.

Ni u svijesti kolega iz šire fintech industrije ne postoji jasna slika što sve blockchain tehnologije mogu donijeti i što je sve na tim platformama moguće razviti. Nadam se da ćemo se za 10 godina moći pohvaliti ozbiljnim tržišnim udjelom na području EU, a onda i šire. Tu vidim prodor u industriju platnih prometa gdje vjerujem da su kriptovalute već krenule, a vidjet ćemo još snažniji utjecaj na platnu industriju”, kaže Škorić.

Dodaje kako je kroz 2020. područje decentraliziranih financija eksplodiralo, a kroz 3-5 sljedećih godina će se snažno integrirati u tradicionalni svijet financija i donijeti brojne prednosti, kaže Nikola Škorić i za kraj, toliko tipično za novu, hrabru generaciju mladih poduzetnika kojoj pripda, samouvjereno poručuje:

“Nadam se i radim na tome s kolegama da Hrvatska bude jedan od predvodnika u industriji decentraliziranih financija.”