“Bok, kako si? Ja sam menadžer Brada Pitta, vidim da ste zapratili njegovu stranicu, želite li izravno komunicirati s glumcem?”

“To bi bilo odlično!”… I tako kreće razgovor s gospodinom Pittom koji nakon nekog vremena traži novac kako bi se upoznali uživo.

Naravno da je ovo prijevara, a ljudi moraju shvatiti da život nije bajka i da vi niste Pepeljuga. Štoviše, sve što zvuči presavršeno, vjerojatno je lažno – glavna je to poruka svima koji se kreću u digitalnom svijetu i vjerojatno su na meti prevaranata.

Spašavaju nas padeži

Naime, prema istraživanjima čak 53 posto ljudi u nekom je trenutku bilo meta prijevare. Činjenica je da one digitalne sve više rastu pa je 23 posto odraslih u svijetu posljednjih godinu dana bilo među žrtvama financijske obmane, a iznos koji su građani izgubili kreće se oko 370 milijardi eura.

Iako su ‘laka meta’ uglavnom starije osobe i mladi se uvuku u vrtlog internet laži pa je zbog toga organiziran okrugli stol UNIZG IT MeetUp na kojemu se sa studentima razgovaralo o kibernetičkoj sigurnosti.

Tomislav Bolanča, prorektor za poslovanje i digitalizaciju Sveučilišta u Zagrebu, istaknuo je kako je Sveučilište svoju digitalnu transformaciju započelo još 70-ih godina prošlog stoljeća i kontinuirano radi na razvoju i primjeni novih tehnologija.

“Sveučilište obuhvaća oko 70.000 studenata i 8500 zaposlenih, od čega je 5500 nastavnog osoblja, te upravlja značajnim sredstvima iz državnog proračuna i europskih fondova. U posljednjih mjesec dana primili smo oko 40 milijuna eura za ulaganje u digitalizaciju i suradnje s gospodarstvom, što donosi nove prilike za jačanje sigurnosti u kibernetičkom prostoru za studente, ali i sastavnice Sveučilišta”, naveo je Bolanča, a o tome kako i zašto smo postali meta prijevara pojasnila je Tanja Dejanović Šagadin, psihologinja iz Psihološkog centra TESA.

Inovativna platforma

Hrvatska želi više gostiju visoke platežne moći

Brže i jednostavnije

Digitalizacija procesa pacijenta: Od naručivanja do praćenja – sve na jednom mjestu

“Najranjivije su starije osobe zbog neiskustva korištenja tehnologije i naivnosti da povjeruju osobama od autoriteta kao što su policija ili banka. Osim toga, vrlo podložna su i djeca jer imaju pristup roditeljskim karticama, koriste njihove mobitele… Mladi su pak meta zbog sve češće socijalne anksioznosti i usamljenosti, odnosno sve više su u virtualnoj komunikaciji i nedostaje im kontakt. Podložni su emocionalnim manipulacijama i razvijanju fiktivnog odnosa.”

Mario Cicvarić, direktor zaštite osoba i imovine te zaštite od prijevara iz Zagrebačke banke dodaje kako su mladi puno više aktivni na internetu, a ako se nisu susreli s prevarama, počinitelji to neiskustvo iskorištavaju.

Kada su studenti u pitanju najžešće ih ‘namame’ nudeći dobre, lagane poslove koji nose dodatnu i brzu zaradu. Ono što brine pak je činjenica da pored toga što je netko izravno prevaren, postoje i situacije u kojima ljudi postaju, tzv. “money mule”, odnosno posredni prevaranti.

“To se događa kada pristanete primiti novac na račun i predati ga dalje. Ono što je tu karakteristično je da osobe ne sudjeluju direktno u kriminalnoj aktivnosti, ali sudjeluju u pranju novca i svjesno ili nesvjesno postaju posrednici”, pojašnjava Cicvarić.

Koje su sve metode kojima se prevaranti koriste, pojasnila je specijalistica za kartično poslovanje Edina Fajković. Navodi kako su tu lažne trgovine i oglasi, nagradne igre kao i lažni oglasi za posao i burzu rada. Sve češće su i investicijske prevare kao i one romantične, a dolaze i pozivi iz ‘banke’, pošte… Sve više je primjera gdje se počinitelji oslanjaju na emocije pa nekima dolaze lažne poruke članova obitelji ili prijatelja u kojima se hitno traži novac, a stručnjaci su primijetili kako je jedan vid podvale i onaj u kojemu žrtva misli da mu se javila agencija za povrat sredstava jer mu je učinjena prevara.

Pitamo se stoga zašto uopće nasjedamo i kako se tome oduprijeti?

“Zašto ljudi koriste AI kao psihoterapeuta kada znaju da nema moralnog kompasa? Zato što dobiju neke stvari koje im budu korisne i zadovolje im neku potrebu. Dobiju savjet i povjeruju”, pojašnjava Dejanović Šagadin te dodaje da je prvi korak obrane da razvijanje kritičkog razmišljanja. Važno je, tvrdi, i učenje zakona kao i to da ne povjerujemo u sve iste sekunde. Osim toga, hrvatski jezik tu ističe kao prednost, a evo i zašto:

“Jezik nam je relativno kompliciran pa po padežima možemo shvatiti je li nešto AI obrada.”

Ipak, mnogi ni tada ne shvate da su uvučeni u mrežu iz koje će na kraju vjerojatno izaći bez novca.

Bitna je brza reakcija

Valentina Cvitković, direktorica Zabe 24, kaže kako građani banku zovu najčešće kada imaju sumnju ili su već prevareni i to najčešće rade u panici, a nekima je i neugodno. Apelira na korisnike da bilo što sumnjivo odmah jave bankama kako bi im se blokirale kartice i digitalni kanali te time se možda zaustavila buduća šteta.

Podijelila je i nekoliko “zlatnih pravila” digitalnog financijskog ponašanja:

“Kupujte u provjerenim trgovinama i sve istražite. Ako je ponuda predobra, sigurno nije istinita. Zastanite prije odluka, konzultirajte se i racionalizirajte te nikako nemojte instalirati nepoznate aplikacije na mobitel i ne dijelite kartice i PIN ni s kim. Osim toga, postoje mogućnosti jednokratnih kartica na kojima sami podesite limite pa su sigurnije za kupovinu.”

Da je svijet idealan i da se svi ponašaju odgovorno i racionalno, pitanje kibernetičke sigurnosti ne bi se trebalo ni povlačiti. No, činjenica je da je sve više onih koji ipak nasjednu. Kada se to dogodi, brza reakcija je izrazito bitna. Ozren Benceković, direktor Pravnih poslova iz Zagrebačke banke sugerira oštećenima da prijevare što prije jave bankama, ali i policiji kako bi se prijavilo kazneno djelo. Ističe i da u većini slučajeva novac završava u nekim trećim zemljama i s računa brzo nestaje. Ponekad se radi o sekundama, a ponekad minutama. U svakom slučaju, zaključak je da su prevare sve sofisticiranije, počinitelji znaju kako razmišljamo i što će izazvati našu reakciju pa je edukacija zapravo najbolja obrana.