Intenzivni toplinski valovi poput onoga koji je nedavno pospješio katastrofalan požar u Grčkoj, postali su uslijed klimatskih promjena sve češći diljem svijeta, upozoravaju znanstvenici.

Rekordno visoke temperature u posljednjih su nekoliko tjedana zabilježene na cijeloj sjevernoj hemisferi, od Norveške do Japana. U Grčkoj, u kojoj je golemi šumski požar prošli tjedan odnio 88 ljudska života, sparna i vruća ljeta postala su uobičajena, no toplinski val koji je nedavno zahvatio sjevernu Europu zasad se smatra izuzetkom. Svjetska meteorološka organizacija (WMO) predviđa da će temperature i dalje obarati prosječne ljetne vrijednosti od Irske preko Skandinavije do baltičkih zemalja sve do prvog dijela kolovoza.

Ovogodišnji je srpanj u Švedskoj bio najtopliji u posljednjih 250 godina, a suše i neuobičajeno visoke temperature najteže su pogodile laponske stočare. Toplinski val bez presedana ovog je ljeta zahvatio i Japan. Od njegovih posljedica u toj je zemlji umrlo više desetaka stanovnika, a na drugom kraju svijeta, u Kaliforniji zabilježena je rekordno visoka temperatura – čak 48,9 Celzijevih stupnjeva u Chinou. "Obično toplinski valovi zahvate dio planeta, no ove godine se užarila cijela sjeverna hemisfera, a to je iznimno neobično", kaže Anders Levermann, profesor na Institutu za istraživanje klimatskih promjena u Postdamu. 

"Teško je svaki od ovih događaja izravno pripisati ljudskoj aktivnosti", rekao je za AFP francuski stručnjak za klimatske promjene Jean Jouzel. No iznimno visoke temperature u posljednjih nekoliko tjedana "poklapaju se s našim očekivanjima, a posljedica su klimatskih promjena prouzročenih emisijom stakleničkih plinova", smatra zamjenica glavnog tajnika WMO-a, Elena Manaenkova. Rezultati studije objavljeni u prosincu u Glasilu američke meteorološke udruge upućuju na to da su rekordno visoke temperature evidentirane 2016. diljem svijeta isključivo posljedica globalnog zatopljenja, ali i ekstremnih toplinskih valova u Aziji.

S obzirom na to da su u posljednje tri godine zabilježene najviše temperature otkad je mjerenja na Zemlji "s razlogom možemo postaviti pitanje: hoće li takve vremenske prilike biti sve učestalije ako ne smanjimo emisiju ugljičnog dioksida?", kaže Levermann te dodaje da je odgovor na to pitanje potvrdan.   Međuvladin panel o klimatskim promjenama, UN-ov panel stručnjaka, još 2012. je u izvještaju upozorio da njihovi modeli upućuju na sve češće i intenzivnije epizode ekstremnih vremenskih uvjeta u predstojećim desetljećima.

Čak i kad bi svijet uspio ograničiti globalno povećanje prosječne temperature na dva Celzijeva stupnja iznad razine prije industrijske revolucije, u skladu s Pariškim klimatskim sporazumom iz 2015. koji je potpisalo 195 zemalja, znanstvenici nagovješćuju još opasnije toplinske valove, suše, poplave i uragane. No upozoravaju da to nije sve – oni će se događati na još širim geografskim područjima. Toplinski valovi kakve smo prvi put zabilježili 2003., a od tada su rezultirali smrću oko 70.000 ljudi u Europi, "nakon 2050. ili 2060. mogli bi postati uobičajeni", kaže Jouzel te dodaje da bi "uz topliji i zagrijaniji zrak i suše tlo, požari mogli postati sve češća pojava. Po podacima Europske komisije 2017. godina bila je jedna od najtežih kada su posrijedi šumski požari u Europi.