U borbu za financijsko opismenjavanje, rak-ranu društva zbog koje se nerijetko dužnici i kreditori nepotrebno gledaju preko nišana, uključio se i Prirodoslovno-matematički fakultet. U sklopu projekta ‘Financijska pismenost u suvremenom matematičkom obrazovanju’ PMF priprema obrazovne materijale za dodatno poučavanje učenika od 7. razreda do kraja srednje škole.

Kako se izračunava plaća? Planiraju osobne financije, štednja, otplata kredita ili što podrazumijeva sigurnost u internetskom bankarstvu? Sve su to neki od koncepata koji se važu u okviru projekta pod vodstvom profesorice Željke Milin Šipuš i docenta znanosti Matije Bašića.

Cilj tog obrazovnog projekta je priprema materijala za nastavu matematike u relativno zapostavljenom području financijske pismenosti, a moći se se koristiti i u okviru međupredmetne teme Poduzetništvo.

Mladi ne znaju, stariji u dugovima
Projekt omogućuje obogaćivanje studijskih programa razvojem dodatnih vještina sudenata, budućih nastavnika matematike. Međutim, najviše koristi imat će učenici osnovnih i srednjih škola kojima se otvaraju vrata za jasnija i primjenjivija znanja financija u životu što će pridonijeti boljem razumijevanju pojmova ključnih za odgovorno upravljanje osobnim financijama.

Povrh brušenja znanja i vještina u području financijske pismenosti, voditelji projekta nadaju se da će on biti dodatni korak u popularizaciji matematike i njezine primjene u praktičnim životnim situacijama.

”Na PMF-u smo prepoznali potrebu za dodatnom edukacijom učenika iz područja financijske pismenosti, što nam je dodatno potvrdila i anketa u kojoj su sudjelovali nastavnici matematike”, kaže docent Matija Bašić.

Prema njihovim procjenama, oko 60 posto učenika željelo bi znati više o temama iz financijske pismenosti, no više od polovice nastavnika kao problem navodi nedostatak adekvatnih materijala za prenošenje znanja.

“Pritom i sami nastavnici, njih čak 93 posto, ocjenjuju da bi učenici lakše usvajali gradivo uz primjere matematičkih zadataka iz svakodnevnog života”, kazao je. Zbog toga se u sklopu projekta, koji je financijski podržala Addiko banka, osmišljavaju upravo materijali kojima će učenici dobiti znanja primjenjiva u svakodnevnim situacijama i (ne manje važno) bez proširivanja obujma gradiva.

Konkretne komunikacijske vještine

Što danas znači biti relevantan iz perspektive onih koji kreiraju komunikaciju budućnosti?

E-mobilnost bez prepreka

Revolucija u punjenju električnih vozila: Charge Pro donosi pametnu kontrolu i uštedu za tvrtke

Profesorica Željka Milin Šipuš dodaje da su u tijeku radionice sa studentima koje će iznjedriti najmanje šest scenarija za poučavanje financijskog opismenjavanja prilagođenih osnovnoškolcima i srednjoškolcima.

”Materijale će moći koristiti svi zainteresirani nastavnici matematike koji će biti u prilici uključiti se i na radionice na kojima ćemo im sve skupa dodatno približiti. Scenariji će biti dostupni za besplatno preuzimanje internetskoj stranici projekta koja ostaje trajna baza znanja”, poručla je Milin Šipuš.

Prema anketi OECD-a o financijskoj pismenosti, velika većina građana nema odgovora na bazična pitanja poput: čemu služi novac, da li je bolje zadužiti se uz fiksnu ili promjenjivu kamatu ili koliko kućnog budžeta izdvajate za štednju?

Slaba financijska znanja koja mlade čine nepismenima za financijske odluke, a odrasle prezaduženima, uteg je i društvu u cjelini što ilustiraju primjeri poput sage o kreditima u švicarskom franku. OECD-ovo posljednje izvješće pokazuje minimalan napredak pa se prosječna ocjena financijske pismenosti u Hrvatskoj od 2015. do 2019. blago poboljšala na 12,3 od ukupno 21 boda, što je tek 59 posto.

Posebno zabrinjava da mladi od 18 do 29 godina, generacija koja bi trebala biti jedan od ključnih potrošača financijskih proizvoda i predvodnici poduzetništva – od stambenih kredita, leasinga, mirovinske štednje do ulaganja u investicijske fondove i pokretanja vlastitog biznisa – pokazuje najveći nedostatak tih znanja i vještina.

’Novac je za to da se troši’
Da je snažno financijsko opismenjavanje prijeka potreba, pokazuju neki od primjera o promjenama navika i ponašanja po pitanju osobnih financija. Dok je ranije 45 posto građana postavljalo dugoročne financijske ciljeve do 2019., njihov udio smanjio se na 38 posto, a taj se optimizam objašnjava s nekoliko ‘debelih’ godina ekonomskog rasta.

Postotak onih koji su ranije osobno vodili financije kućanstva i imali kućni budžet smanjio se sa 63 na 50 posto, dok je broj onih koji nisu mogli pokriti troškove narastao s petine na čak trećinu.

Dok je 2015. godine 28 posto anketiranih reklo da preferira trošiti novac danas nego dugoročno štedjeti, 2019. taj stav dijelilo je njih čak 46 posto, a udio onih koji smatraju da novac postoji kako bi se trošio skočio je u svega nekoliko godina s 50 na 60 posto (pritom 21 posto živi za danas ne misleći na sutra!).

Zanimljivo je istaknuti da premda gotovo polovina ispitanika smatra da njihova financijska situacija znatno (ponajprije negativno) utječe na njihov život, 60% građana Hrvatske svejedno vjeruje da nije prezaduženo, a tek je trećina ispitanika bila zadovoljna s trenutačnom financijskom situacijom.