Dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za fiziku John Martinis, čiji korijeni vode iz hrvatske Komiže, u razgovoru za Dnevnik Nove TV otkrio je da znanost danas stvara svjetove koji su nekoć postojali samo u mašti. Govorio je o kvantnim računalima, umjetnoj inteligenciji i važnosti poštenog znanstvenog rada, prenosi Zimo.hr.

“Nadam se da ljudi razumiju da je kvantna mehanika teorija o stvarima koje su jako malene, poput atoma i elementarnih čestica”, kaže Martinis. “Mi smo pokazali da se zakoni kvantne mehanike mogu primijeniti i na veće objekte, pod uvjetom da su ostvareni odgovarajući fizički uvjeti.”

Afera Softwer

Gabrijela Žalac 10. studenog mora u zatvor

Njegov tim izradio je čip s tzv. Josephsonovim spojnicama i superprovodnicima. “Struje i naponi u tim žicama podliježu zakonima kvantne mehanike, iako ih stvaraju milijarde elektrona. To kolektivno gibanje prati osnovne zakone kvantne mehanike”, objašnjava.

Martinis ističe da je to otvorilo mogućnost izgradnje “sintetičkih atoma” u laboratoriju, bez potrebe za prirodnim elementima. “U posljednjih 40 godina ljudi razmišljaju o kvantnom računalstvu – o tome kako kvantnu mehaniku iskoristiti za izgradnju moćnijih računala”, kaže.

Radio je u Googleu, a danas vodi vlastiti start-up fokusiran na razvoj kvantnih čipova: “Surađujemo s proizvođačima poluvodiča kako bismo kvantne bitove učinili pouzdanijima. Cilj nam je doseći milijun kvantnih bitova i promijeniti način na koji ih svijet proizvodi.”

Na pitanje može li kvantno računalstvo promijeniti svijet, Martinis odgovara: “Da, mogućnosti su neograničene. Rekao bih da je to prijelaz sa žarulje na laser. Kod lasera morate razumjeti kvantno ponašanje atoma, a kad to radite s informacijama, otvaraju se novi algoritmi koji su nemogući na klasičnim računalima.”

Na temu sigurnosti i šifriranja dodaje: “Jedan od prvih kvantnih algoritama bio je namijenjen faktorizaciji brojeva, što je temelj današnjeg RSA šifriranja. To je izazov, ali ljudi to znaju već 30 godina i rade na novim sustavima. Ako kvantna računala postanu prijetnja, prijeći ćemo na novu generaciju sigurnijih sustava.”

O primjeni umjetne inteligencije je kazao kako AI koriste za rješavanje problema iz kemije i materijala, ali i u svakodnevnom radu. “Nedavno sam kroz AI alate napisao marketinški tekst za našu tvrtku – bilo je to ugodno i korisno. AI povećava produktivnost, ali moramo biti oprezni. Ponekad ‘halucinira’, pa ne znamo možemo li joj vjerovati”, upozorio je.

kupnja

Do 480 km dosega i prostran prtljažnik: upoznajte MGS5 EV

Pametan potez

Investicija koja ne traži velike uplate ni stalno planiranje: zlato možete stjecati automatski, iz mjeseca u mjesec

Martinis je i ponosni Amerikanac hrvatskih korijena. “Moj otac dolazi s otoka Visa, iz Komiže. Naše prezime postoji više od 400 godina. Obitelj je možda imala i grčke korijene”, kazao je, dodajući da je majčina strana obitelji bila u srodstvu s Nikolom Teslom. “On mi je jedan od uzora. Tesla je fiziku elektriciteta pretvorio u industrijski proces. Mislim da i ja imam tu crtu – volim pretvarati teoriju u praksu”, smatra.

Za mlade znanstvenike ima jednostavan savjet. “Ako studirate fiziku, ne učite samo fiziku, nego i rješavanje problema. Ljudi cijene fizičare jer su kreativni i znaju proniknuti u srž problema. Nemojte tražiti lakši put, borite se s problemima dok ih ne razumijete”, poručio je.

Kad govori o znanosti i društvu, Martinis ostaje skroman. “Ne želim zvučati kao stručnjak za sve. U svijetu ima puno medijske pompe i netočnih tvrdnji. Moj je posao biti iskren i etičan. Tako smo radili i u našem nagrađenom eksperimentu – pažljivo, bez pretjerivanja”, rekao je.

Na kraju dodaje kako vjeruje da svaki znanstvenik mora misliti svojom glavom. “Čak i kad svi tvrde isto, možda su u krivu. Ja sam često razmišljao drugačije – zato smo dolazili do otkrića”, kazao je Martinis.

U slobodno vrijeme voli planinariti. “Kretanje potiče razmišljanje, ali nakon euforije uvijek dođe dan kad sve ideje treba preispitati. I to je dobro – tako se rađaju one prave”, zaključio je.