Jedno od najčešće postavljanih pitanja u razgovorima o pametnim gradovima je što je to pametan grad. Postavljaju ga ne samo ljudi koji se tek susreću s tom problematikom, nego i oni dublje uronjeni u nju. Odgovori su brojni i razni, ali u principu svi uključuju razvijenu tehnologiju i dijeljenje resursa.

Meni najdraži i najilustrativniji odgovor kog sam čuo na konferenciji 'Smart City Event' održanoj u Amsterdamu glasio je: Ako stavite solarne panele na svoj krov učinili ste puno za okoliš i svoj džep. Koristite i modernu tehnologiju. Ali, to nije dovoljno. Još uvijek ste daleko od ideje pametnog grada. Da bi vaši sunčani kolektori bili u funkciji ideje pametnoga grada, električnu energiju koju ste stvorili, morate moći i podijeliti sa drugima. Bit pametnog grada je ne samo individualno odgovorno iskorištavanje resursa nego i njihovo dijeljenje kad se za to ukaže potreba.

Govornici na konferenciji su bili uglavnom ljudi iz gradskih struktura i high-tech kompanija. Iz potpuno drugog miljea došla je Molly Turner, šefica Airbnbovog odjela za partnerstvo sa građanstvom. Njena se priča nije uklapala ni u temu upravljanja gradom, ni u predstavljanje neke sofisticirane senzorske tehnologije. Ali jest, više nego ijedna druga, u temu dijeljenja resursa.

Ekonomija dijeljenja
Po mom mišljenju, njeno predavanje je, za nas u Hrvatskoj, najvažnije i najzanimljivije predavanje održano u Amsterdamu. Iako ga većina ljudi doživljava tek kao jednog od brojnih buking sajtova, Airbnb se od većine njih razlikuje, i u koncepciju pametnoga grada najviše uklapa, baš po pitanju dijeljenja raspoloživih resursa. Iznajmljivači koji rade sa Airbnbom uglavnom nude smještaj u kuće u kojima i oni sami žive, i više od drugih iznajmljivača, goste pripuštaju ne samo u svoj prostor nego i u svoj (način) život(a). Po The Economistu "Airbnb je najprominentniji primjer nove 'ekonomije dijeljenja' u kojoj ljudi uz internetsku koordinaciju iznajmljuju krevete, automobile i brodove. Tehnologija je smanjila transakcijske troškove i omogućila da dijeljenje resursa bude jeftinije i lakše nego ikad do sada i zbog toga lako i u širokim razmjerima izvodivo."

Statističke podatke koje je Molly Turner predočila trebao bi proučiti svaki turistički radnik u našoj zemlji. Uporno ponavljajući tezu o turizmu kao našoj najvažnijoj privrednoj djelatnosti, još uvijek bauljamo u pričama u kojima želimo elitne goste a brojimo glave u masturizmu. Pričamo o jedinstvenosti i autentičnosti autohtone ponude a sanjamo investitore koji bi gradili turističke resorte. Posprdno pričajući o 'cimerfraj gostima' s visine gledamo na one što dolaze s ruksacima i odsjedaju u privatnom smještaju. Podaci o Airbnbu i njegovoj globalnoj rasprostranjenosti najbolje dokazuju da Molly Turner zna o čemu govori. Statistički uzorak joj je dovoljno velik da bi mogla doći do relevantnih zaključaka: više od milijun ljudi iz više od 34 tisuće gradova u 191 zemlji nudi smještaj u svojoj kući preko Airbnba. Nekima je Airbnb dao šansu za extra zaradu bez koje bi i mogli, ali nekima je doslovno omogućio da opstanu i ostanu u svojim kućama. Većina iznajmljivača (81%) iznajmljuje kuću u kojoj inače stanuju, a otprilike polovica njih (52%) ima niske i umjerene prihode.

Praktično isto toliko njih (53%) je izjavilo da im je Airbnb omogućio da ostanu u kući ili stanu što ga imaju. Da se nisu okrenuli dijeljenju svoje kuće sa turistima, rate kredita i troškovi održavanja kuće bi ih natjerali da se isele i presele u neki jeftiniji smještaj. S druge strane, statistike o gostima govore skroz drugačiju priču. Ako je većini iznajmljivača motivacija za izdavanje mogućnost ekstra zarade, gosti se ne odlučuju na Airbnb smještaj prvenstveno zbog uštede. Skoro svi (91%) su rekli da su se na takav vid smještaja odlučili jer, kako bi što bolje mogli upoznati grad ili kraj što ga posjećuju, žele živjeti kao i lokalno stanovništvo. Da im ušteda nije primaran motiv pokazuje i podatak po kom Airbnb gost potroši skoro duplo više od hotelskog gosta. A kako se tri četvrtine smještajnih kapaciteta Airbnb-a nalazi van klasičnih turističkih i hotelskih lokacija, korist od potrošnje gostiju imaju i dijelovi grada u koje klasični turisti inače ne zalaze.

Po rezultatima istraživanja, Airbnb gost posjeti sve turističke lokacije i kulturne zanimljivosti kao i hotelski gost, ali za razliku od hotelskog gosta, posjeti i puno drugih, turistički manje popularnih, sadržaja u mjestu u kom boravi. Skoro polovica (42%) Airbnb gostiju većinu svog novca potroši u dućanima i restoranima u neposrednoj blizini kuće u kojoj su odsjeli. Zahvaljujući njima došlo je do disperzije potrošnje koja je, u principu, bila uglavnom koncentrirana uz hotele i turističke atrakcije, što dovodi do toga da puno veći i širi krug ljudi ima neposrednu korist od turizma.

Može se reći da Airbnb zajednica značajno pomaže lokalnoj ekonomiji i potiče interkulturalnu razmjenu među ljudima koji do nedavno nisu imali nekog većeg kontakta sa turistima. Pozitivni efekti Airbnb turizma u odnosu na masovni, hotelski, mjerljivi su i lokalno i globalno. Lokalno, kroz neposrednu mogućnost zarade iznajmljivačima te trgovcima i ugostiteljima u njihovom susjedstvu, a globalno, kroz ekološke parametre. Airbnb gost potroši oko 70% energije i 50% vode u odnosu na potrošnju hotelskog gosta. Pri ugošćavanju hotelskog gosta u atmosferu se ispusti duplo više stakleničkih plinova nego za Airbnb gosta. Isti je odnos ako usporedimo i količinu otpada koja ostane za gostom. Smještaj gosta u hotelu generira duplo više smeća od smještaja gosta u privatnu kuću.

gospodarska sila

Tražite stabilnu karijeru? Ova industrija stvara bogatstvo diljem Europe

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Grad kao dinamični organizam
Osim toga, ako se zbog nekog događaja ukaže potreba za ekstra smještajem, Airbnb je u stanju u kratko vrijeme, bez ikakve dodatne gradnje, povećati smještajne kapacitete nekog grada, regije ili čak i cijele zemlje. To je najbolje pokazalo nedavno Svjetsko prvenstvo u nogometu kada je, zahvaljujući Airbnbu, Brazil mogao ugostiti dvostruko više ljudi nego što mu tradicionalni smještajni kapaciteti omogućavaju. Čak je i Ronaldinho preko Airbnb-a stavio svoju kuću na raspolaganje posjetiteljima prvenstva. Ideja dijeljenja u pametnom gradu nije nužno vezana uz zaradu. Grad se doživljava kao živi i dinamični organizam koji je u stanju u kratko vrijeme reagirati na sve izvanredne situacije i riješiti probleme koji iz takve situacije nastanu.

Kada je pred par godina uragan Sandy poharao okolicu New Yorka, neki Airbnb-ovi iznajmljivači su se obratili agenciji i rekli da su spremni besplatno ponuditi smještaj ljudima čije su kuće oštećene i porušene i da im treba organizacijska podrška. Airbnb se, također besplatno, odričući se svoje provizije, uključio u akciju i u par dana je više od 1400 ljudi našlo privremen i besplatan smještaj u susjedstvu svojih porušenih domova. Tada je ideja došla od iznajmljivača, ali u Airbnbu su je prihvatili i razradili kako bi je mogli primjenjivati i u drugim izvanrednim situacijama. Jedna od takvih je i nedavni zemljotres u Nepalu kada su Airbnb-ovim posredovanjem smještaj u neoštećenim kućama našli ne samo nesretnici koji su ostali bez svojih domova nego i službenici i dobrovoljci brojnih organizacija iz cijelog svijeta koji su došli Nepalu u pomoć.

U New Yorku su se iznajmljivači javljali Airbnbu, a u Nepalu je Airbnb preuzeo inicijativu i poslao mailove svima za koje procijenio da bi mogli nekoga primiti u kuću. U međuvremenu su otišli korak dalje i napravili mailing liste sa potencijalnim domaćinima za područja u kojima predviđaju da bi se mogla dogoditi neka elementarna nepogoda i katastrofa, što im omogućava brzo djelovanje čim se desi katastrofa. Naravno, glavna Airbnb-ova djelatnost i primarni izvor zarade jest posredovanje u iznajmljivanju smještaja turistima, ali način na koji to rade doprinosi razvoju održivog turizma. Turizma što će ga lokalne zajednice lakše i sa manje štetnih nuspojava podnijeti. Jer, koliko god turizam donosio dobroga, istovremeno gradove koji su popularne turističke destinacije suočava i sa brojnim i velikim problemima.

To su, na konferenciji u Amsterdamu, nekoliko puta rekli i ljudi iz gradskih vlasti vodećih europskih turističkih destinacija. Rekli su da ne žele dijeliti turiste na dobre i loše, da radije upotrebljavaju politički korektnije termine 'busy' i 'easy' turist, ali da je svima jasno da nije svaki vid turizma podjednako dobar. Ne treba posebno naglašavati da u svoje gradove žele privući što više 'easy' turista. Turista koji će se što bolje saživjeti sa gradom i predstavljati što manje opterećenje za grad što ga posjećuju. Molly Turner je uvjerena da su baš ljudi iz Airbnb zajednice, i domaćini i gosti, promotori takvog turizma. Uvjerena je i da njena firma trasira put pametnog turizma u pametnim gradovima budućnosti. 

Vanja Valtrović, uz podršku Veleposlanstva Kraljevine Nizozemske