Iako su inovativna rješenja u poljima robotike, umjetne inteligencije i naprednih tehnologija globalno veoma tražena, domaći poduzetnici često se suočavaju s ograničenim tržištem i sporim prihvaćanjem novih tehnologija u brojnim tvrtkama. Sugovornici iz startup zajednice ističu kako je pronalazak klijenata i partnera otvorenih za suradnju jedan od najvećih izazova, uz stalnu borbu za financiranje i privlačenje stručnog kadra.
“Kao visokotehnološki startup svakodnevno se susrećemo s nizom izazova. Najveći su veličina tržišta i pronalazak klijenata ili partnera otvorenih za inovativna rješenja, posebno u segmentu napredne robotike i umjetne inteligencije (AI). Osim toga, privlačenje stručnog kadra s iskustvom u robotici, AI-ju i softverskom inženjeringu te osiguravanje adekvatnog financiranja predstavljaju dodatne prepreke na našem putu rasta. Unatoč tome, upravo ovi izazovi nas motiviraju da razvijamo fleksibilna, skalabilna i rješenja potpunosti prilagođena potrebama industrije”, rekao je Filip Zorić, suosnivač startupa Crobotic Solutions.
Milijuni dolara
Riječ je o poslovno-tehnološkom području prepunom financijskog potencijala pa valuacija europskih startupa koji se bave umjetnom inteligencijom, obrambenim tehnologijama i fintechom posljednjih mjeseci bilježe nagli rast. Fondovi rizičnog kapitala utrkuju se osigurati udjele u najperspektivnijim mladim tvrtkama, dok investicijska groznica podsjeća na rekordne godine 2021. i 2022., procijenili su nedavno novinari Financial Timesa. Investitori nerijetko prilaze startupima s ponudama koje oni sami nisu planirali.
Njemački Quantum Systems razmatra prikupljanje kapitala uz valuaciju do tri milijarde eura, a britanski Cambridge Aerospace nedavno je prikupio 100 milijuna dolara, dosegnuvši vrijednost od oko 400 milijuna dolara. Unatoč rastu, europske kompanije i dalje znatno zaostaju za američkom konkurencijom. Tako je Anthropic početkom rujna zatvorio rundu financiranja vrijednu 13 milijardi dolara.
Hrvatske tvrtke nešto su iznad prosjeka Europske unije kada je riječ o uvođenju novih inovativnih proizvoda u poslovanje, bilo da su oni potpuno novi na tržištu ili tek samo novost unutar same tvrtke. Prema izvješću za 2024. godinu, 65,6 posto hrvatskih poduzeća koristi barem jednu od sljedećih tehnologija, bilo da je riječ o cloudu, analizi podataka ili umjetnoj inteligenciji, što je iznad prosjeka EU koji iznosi 54,7 posto. Prema Europskoj komisiji, cilj Digital Decade strategije do 2030. godine je da 90 posto malih i srednjih poduzeća (SME) dostigne osnovnu digitalnu intenzivnost, a 75 posto koristi tehnologije poput clouda, AI-a i analize podataka.
Prošlogodišnje izvješće Europske komisije pokazuje da čak i među onim domaćim firmama koje se trenutačno ne bave inovacijama, postoji veća spremnost i potencijal za promjene nego što je to slučaj u većini europskih zemalja. Hrvatska poduzeća pokazuju da mogu biti inovativna kada se radi o proizvodima, ali znatno manje ulažu u promjene poslovnih procesa, što je često ključno za dugoročnu konkurentnost.
Drugi startup s čijim smo čelnikom razgovarali razvija napredna WebAR rješenja (internetski proširena stvarnost, op.a.) i 3D konfiguratore koji omogućuju firmama da digitaliziraju svoje proizvode i kulturnu baštinu, te ih učine dostupnima online kroz interaktivno iskustvo.
“Na taj način rješavamo dva ključna izazova. Za industriju i internetsku trgovinu smanjujemo troškove fizičkih prototipova i ubrzavamo prodajni proces omogućujući kupcima da personaliziraju i vizualiziraju proizvode u stvarnom prostoru putem mobilnog uređaja. Za kulturu i turizam omogućujemo digitalnu transformaciju muzeja i turističkih zajednica kroz virtualne rekonstrukcije i interaktivne aplikacije”, pojasnio je Otokar Crnalić, osnivač startupa Art Division, koji je naglasio kako njihova rješenja doprinose razvoju industrije 4.0/5.0 jer spajaju 3D modeliranje, proširenu stvarnost i web tehnologije u svrhu povećanja produktivnosti, efikasnosti i globalne konkurentnosti hrvatskih tvrtki.
“Generalno, najveći izazovi su pronalazak klijenata, osiguravanje konstantnog priljeva novih projekata i financiranje razvoja tehnologije. U svemu tome prodaja je ključan dio, ali jednako tako i vrijeme i ulaganje u marketing koji zahtijeva stalnu pažnju i resurse. Tek kada se osigura stabilan prodajni i marketinški temelj, moguće je dugoročno graditi održiv rast i zapošljavati nove stručnjake”, rekao je direktor i osnivač Art Divisiona.
Vrata inozemstvu
Ipak, situacija nije posve beznadna, postoje programi i pomoć za mlade firme poput Zagrebačkog investicijskog centra (ZICER), vodećeg hrvatskog startup huba, koji oba sugovornika smatraju ključnim za poslovni razvoj.
“Sudjelovanje u ZICER-ovom akceleratoru donijelo mi je snažnu podršku u svim aspektima poslovanja – od vrhunskih mentora, osiguranog prostora i financijske pomoći, do sredstava za promociju i pronalazak klijenata na međunarodnim sajmovima. Posebno bih istaknuo angažiranost zaposlenika ZICER-a, koji su uvijek dostupni, susretljivi i spremni pomoći u svakom koraku. Program Global Growth dodatno nam je otvorio vrata prema inozemnim tržištima, pružio vrijednu mentorsku mrežu te pomogao u jasnijem oblikovanju strategije rasta i širenja poslovanja. Takvi programi su za startupe u Hrvatskoj ključni jer stvaraju okruženje u kojem se ideja može pretvoriti u održiv i međunarodno konkurentan biznis”, izjavio je Crnalić.
Prije deset godina ZICER pokrenuo je akceleracijske programe za startupe s ciljem podrške mladim tvrtkama i razvojnim timovima u stjecanju vještina i kompetencija potrebnih za rast i međunarodno tržište. Tijekom tog razdoblja kroz akcelerator je prošlo više od 170 timova fokusiranih na razvoj tehnoloških rješenja. Kvalitetu programa hrvatskog huba naglasila su i međunarodna priznanja. Naime, Financial Times početkom godine uvrstio je ZICER među vodeće startup akceleratore u Europi u konkurenciji više od 3000 analiziranih inovacijskih centara. Zauzeli su 40. mjesto na listi. Time je ZICER postao najbolje plasirani akcelerator u ovom dijelu Europe. Zorić je istaknuo kako su takvi programi ključni za razvoj inovativnih poduzeća u Hrvatskoj jer pružaju sigurno okruženje za testiranje ideja, minimiziraju rizik i pomažu poduzetnicima početnicima da izbjegnu najčešće pogreške i u konačnici brže i učinkovitije stvaraju dodatnu vrijednost.
Prema podacima StartUp Blinka iz ove godine, Hrvatska startup scena broji 209 tvrtki, a zemlja zauzima 50. mjesto globalno i 11. mjesto u istočnoj Europi prema gustoći startupa, točnije količini startupa prema broju stanovnika. Iako postoje uspješni primjeri poput Infobipa, koji je postao jednorog s procijenjenom vrijednošću većom od milijardu dolara, većina se i dalje bori s preprekama. Ipak, naši sugovornici vjeruju u potencijal za rast Hrvatske na ovom području.
“Za pet godina vidim svoj startup i hrvatsku smart industriju kao relevantne igrače na globalnom tržištu, posebno u nišnim visokotehnološkim rješenjima. Primjeri poput Gideona, Orqe i Rimca već pokazuju da je to moguće. Hrvatska, unatoč svojoj veličini, ima prednosti koje omogućuju brži razvoj i testiranje inovacija na lokalnom tržištu, a potom njihov plasman na međunarodnu scenu. Iako se to ponekad može smatrati “poligonom” za testiranje rješenja, upravo taj proces omogućuje svim dionicima da uče, rastu i postaju konkurentniji – što je korisno za cijelu industriju”, kazao je Zorić.
Slično vjeruje i Crnalić koji naglašava kako naša zemlja ima veliki potencijal da postane ozbiljan igrač u području modernih rješenja, posebno u sektoru turizma i kulture gdje primjena naprednih tehnologija može donijeti ogromnu dodanu vrijednost.
“U industriji i internetskoj trgovini domaće tržište je ograničeno pa je prirodno da mnoge tvrtke svoje proizvode i rješenja plasiraju prema inozemstvu. No, i tu postoji prostor za značajne pomake, a iskustvo pokazuje da hrvatske tvrtke imaju znanje i kreativnost da budu prepoznate na globalnoj razini”, izjavio je Crnalić.
Za Hrvatsku postoji realna prilika da postane značajniji igrač u tehnološkim inovacijama, ali to zahtijeva strateški pristup. Ulaganja u digitalnu infrastrukturu, obrazovanje i razvoj stručnog kadra ključna su za povećanje konkurentnosti, dok programi poput ZICER-a pokazuju kako koordinirana podrška startupima može ubrzati njihov izlazak na globalna tržišta. Fokus na nišne, visoko tehnološke segmente, poput robotike, umjetne inteligencije, WebAR-a i digitalizacije kulturne i industrijske baštine, omogućava hrvatskim poduzećima da iskoriste agilnost i kreativnost manjeg tržišta, pretvarajući lokalne inovacije u međunarodno prepoznatljive proizvode. Kombinacija podrške, kompetencija i spremnosti na globalnu suradnju mogla bi Hrvatskoj u narednim godinama omogućiti da se pozicionira kao relevantan i cijenjen sudionik u razvoju takvih inovacija u Europi.
