Ekspanzija digitalnih tehnologija omogućila je djeci i mladima brojne mogućnosti da komuniciraju, povezuju se, uče, pristupaju informacijama i izražavaju svoje mišljenje o pitanjima koja utječu na njihov život i njihove zajednice. No širi i lakše dostupan pristup internetskim uslugama također predstavlja značajne izazove na sigurnost djece online, ali i offline, koja se mogu izložiti brojnim rizicima prilikom korištenja ICT uređaja i platformi za pristup internetu.

Na ove opasnosti upozorava Lidija Gamulin, voditeljica Odjela za partnerstva u UNICEF-u koji će u srijedu 12. svibnja od 10 do 12 sati održati online radionicu putem Zoom platforme pod nazivom Dječja prava i ICT sektor. Cilj je okupiti poduzeća iz ICT sektora te ih osvijestiti o utjecaju njihova poslovanja na djecu i ostvarenje dječjih prava. Radionica je namijenjena svim tvrtkama koje posluju u okviru ICT industrije bilo malim ili velikim, kao i svim pojedincima iz sektora koji su zainteresirani za ovu temu. Prijaviti se mogu putem online obrasca.

Na radionici će UNICEF-ova konzultantica prof. dr. Nataša Krstić predstaviti smjernice, preporuke i alate koji mogu pomoći poduzećima iz ICT sektora razumjeti izravne i neizravne utjecaje poslovanja na djecu, prepoznati i odgovoriti na potencijalne rizike te doprinijeti kreiranju poticajnog online okruženja koje poštuje prava djece. Radionicu su podržali Međunarodna trgovačka komora – ICC Hrvatska, Hrvatska gospodarska komora te Hrvatska udruga nezavisnih izvoznika softvera (CISEX).

Više rizika i izazova za djecu zbog vremena provedenog online

Lidija Gamulin u razgovoru za Poslovni dnevnik detaljnije je obrazložila što je UNICEF potaknulo na organizaciju ove radionice i zašto je o ovoj temi potrebno više razgovarati.

Internet je u potpunosti integriran u život djece i mladih, zato je nemoguće zasebno razmatrati digitalni i fizički svijet. Stoga Gamulin pojašnjava kako svi relevantni dionici imaju ulogu u pomaganju djeci i mladima u iskorištavanju prednosti i mogućnosti koje tehnologija donosi, stječući pritom digitalnu pismenost i otpornost u pogledu njihove internetske dobrobiti i zaštite.

“Globalna pandemija COVID-19 dovela je do porasta broja djece koja su se po prvi puta priključila online svijetu prvenstveno radi školovanja, pa i radi održavanja interakcije sa svojim vršnjacima. Ograničenja koja je nametnula pandemija dovela je do toga da svi, a posebno djeca i mladi, mnogo vremena provode online, što može dovesti do povećanih rizika i izazova za djecu. Istovremeno je potreba za usklađivanjem radnih obaveza mnogim roditeljima otežala nadzor nad time kako djeca koriste internet i digitalne platforme.

Od iznimne je važnosti pratiti te rizike i istovremeno prilagođavati i kreirati mogućnosti zaštite i potpore djeci kako bi bili zaštićeni i sigurni u internetskom prostoru .S obzirom na to da sve više poduzeća snažno i javno izražava svoj doprinos društveno odgovornom poslovanju, presudno je da djeca budu u središtu tog interesa te da njihova zaštita postane važnom poslovnom zadaćom. Kao najbrže rastuća industrija, ICT sektor svojim poslovanjem ima značajnu ulogu, ali i moć da zaštiti djecu od potencijalnih rizika, da poboljša njihove živote kroz načine na koje razvijaju i plasiraju svoje proizvode ili usluge, ili pak utječu na gospodarski i društveni razvoj”, ističe Gamulin.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Foto: UNICEF/UMarcel

Pet načina kako ICT sektor može promicati poštivanje dječjih prava

UNICEF i Međunarodna telekomunikacijska unija (ITU) su 2020. godine objavili novu verziju Smjernica za ICT industriju u pogledu zaštite dječjih prava online.

Prema tim je smjernicama pet načina kako ICT sektor može promicati poštivanje dječjih prava – kroz integraciju dječjih prava u svoje poslovne politike i procese upravljanja, kroz razvijanje standardiziranih procesa za otkrivanje i postupanje s eksplicitnim materijalom, kroz napore za stvaranje sigurnog i dobno prilagođenog internetskog okruženja, kroz rad na edukaciji djece, roditelja i učitelja o sigurnosti djece na Internetu i odgovornoj uporabi ICT-a te kroz promociju ICT-a kao načina za povećanje aktivnog sudjelovanja mladih u društvu.

“Nove Smjernice redizajnirane su kako bi odražavale značajne pomake u digitalnom krajoliku u kojem se djeca danas nalaze. Osim što odražava nova dostignuća u digitalnim tehnologijama i platformama, ovo novo izdanje bavi se i važnom temom – izazovima s kojima se suočavaju djeca s teškoćama u razvoju, a kojima upravo ICT tehnologija može pružiti prilike za aktivno sudjelovanje u društvu”, pojašnjava naša sugovornica.

Pandemija COVID-19 u značajnoj je mjeri utjecala na povećanje broja djece na internetu kao i povećanje vremena provedenog online što radi škole i rješavanja školskih obaveza, ali i radi interakcije sa svojim vršnjacima u vrijeme kada fizički kontakti nisu bili mogući. Gamulin kaže kako je istovremeno pandemija utjecala i na povećanje broja mlađe djece na internetu koja su se prvi put samostalno susrela s online platformama.

Pitanje privatnosti, ilegalnog sadržaja, uznemiravanja…

“Iako tehnologija djeci i mladima nudi brojne mogućnosti da komuniciraju, stječu nove vještine, budu kreativni i doprinose poboljšanju društva, također može predstavljati i potencijalne rizike za njihovu sigurnost. Tehnologija može izložiti djecu i mlade rizicima kao što su pitanja privatnosti, ilegalnog sadržaja, uznemiravanja, internetskog zlostavljanja, zlouporabe osobnih podataka, a velik problem predstavlja i pojavljivanje ovisnosti o ekranu kod djece.

Upravo radi svih prednosti koje tehnologija donosi, ali i rizika na sigurnost djece na internetu, ICT industrija trebala bi zajedno raditi na postizanju ravnoteže između dječjeg prava na zaštitu i njihovog prava na pristup informacijama i slobodu izražavanja. Tvrtke bi trebale dati prioritet mjerama za zaštitu djece i mladih online koje su ciljane i nisu pretjerano restriktivne, ni za dijete ni za druge korisnike. Štoviše, sve je veći konsenzus da promicanje digitalnog građanstva među djecom i mladima te razvijanje proizvoda i platformi koje olakšavaju pozitivnu uporabu tehnologije treba biti prioritet privatnog sektora”, smatra Gamulin.

Cilj je povećanje svijesti

Iz tih razloga iz UNICEF-a ističu kako je nužno da poduzeća osvijeste utjecaj svojeg poslovanja na djecu i ostvarivanje dječjih prava, te da na proaktivan način odluče integrirati perspektivu djece u svoje poslovne procese i društveno odgovorno poslovanje.

“Djeca su za niz poduzeća prioritetna skupina dionika koja su istovremeno i najranjivija populacija, koja zahtijeva posebnu pozornost kako bismo zajamčili poštovanje njihovih ljudskih prava. Premda se djeca smatraju ranjivom skupinom, ona ujedno mogu biti i najvažniji dionici poslovnog sektora jer su tvrtke u svakodnevnoj interakciji s djecom kao radnicima, potrošačima i članovima zajednice.

Uloga UNICEF-a je kroz sustavnu interakciju s poduzećima iz različitih sektora utjecati na povećanje svijesti kompanija o važnosti integracije dječjih prava u njihova poslovanja i poslovne odluke. S tim ciljem, a i kako bismo uključili što veći broj dionika, redovno organiziramo niz radionica i edukativnih aktivnosti za različite sektore. Stoga je ova prva, ali sigurno ne i zadnja u nizu radionica i aktivnosti za ICT sektor s obzirom na važnu ulogu pravo ovog sektora u današnjem društvu”, zaključuje Lidija Gamulin.