Sedam američkih tehnoloških divova posljednjih je deset godina simbol dominacije Wall Streeta i američke inovativnosti. No, utrka za umjetnu inteligenciju mijenja pravila igre: vrijednost se seli s digitalnih platformi na fizičku infrastrukturu, dok Kina postaje najveći izazivač američke tehnološke nadmoći.
Prije deset godina malo je tko dovodio u pitanje američku tehnološku dominaciju. Apple je redefinirao tržište pametnih telefona, Google internetsko pretraživanje, Amazon internetsku trgovinu i računalstvo u oblaku, Microsoft poslovni softver, Meta društvene mreže, Nvidia umjetnu inteligenciju, a Tesla električnu mobilnost. Zajedno su postali poznati kao “Veličanstvenih sedam” – skupina kompanija koja danas vrijedi više od gospodarstava većine država svijeta i čini gotovo trećinu tržišne kapitalizacije indeksa S&P 500.
Uloga države
No, 2026. godina mogla bi označiti početak novog poglavlja. Iako umjetna inteligencija ostaje glavni pokretač tehnoloških ulaganja, investitori više ne gledaju samo tko razvija najbolje AI modele, nego sve više procjenjuju mogu li golema ulaganja u umjetnu inteligenciju donijeti dovoljno visok povrat na kapital.
To se već vidi na Wall Streetu. Nakon više od tri godine u kojima su gotovo same nosile rast američkih burzi, “Veličanstvenih sedam” tijekom 2026. počelo je zaostajati za ostatkom tržišta. Lipanj je bio najslabiji mjesec u posljednjih nekoliko godina, usprkos rastu dobiti. Do kraja lipnja indeks S&P 493, koji ne uključuje tehnološke gigante, porastao je 13,7 posto od početka godine. Istodobno je košarica “Veličanstvenih sedam” bila u minusu od 6,6 posto, dok je širi indeks S&P 500 porastao 7,4 posto.
Tržišna vrijednost “Veličanstvenih sedam” tijekom lipnja smanjila se ukupno za oko 2,3 bilijuna dolara. Samo Nvidia je u manje od dva mjeseca izgubila oko jedan bilijun dolara tržišne vrijednosti, a njezina dionica je početkom srpnja pala na najnižu razinu od prije procvata umjetne inteligencije. Analitičari kao glavni razlog za to navode sve veću bojazan investitora zbog enormnih ulaganja u umjetnu inteligenciju i podatkovnu infrastrukturu.
Prema procjenama Bank of America, pet najvećih tehnoloških kompanija ove godine zajedno će uložiti više od 700 milijardi dolara u AI infrastrukturu, a samo Microsoft mogao bi potrošiti čak 190 milijardi dolara. Udio kapitalnih ulaganja u odnosu na operativni novčani tok velikih tehnoloških kompanija porastao je s prošlogodišnjih 70 posto na gotovo sto posto ove godine, što označava najveći zaokret u financijskoj strategiji tehnoloških divova od početka internetske ere.
Prema podacima Goldman Sachsa, kapitalna ulaganja kompanija iz S&P 500 trebala bi porasti 33 posto tijekom 2026., dok se istodobno očekuje da će vrijednost programa otkupa vlastitih dionica porasti za svega tri posto.
Osim toga, prvi put nakon nekoliko desetljeća Amerika dobiva ozbiljnog industrijskog konkurenta. Kina ubrzano sustiže SAD u nizu temeljnih područja i postaje jedan od ključnih igrača u opskrbnim lancima potrebnima za AI revoluciju. To otvara pitanje koje se prije samo nekoliko godina činilo nezamislivim: ulazi li američki tehnološki imperij u novu fazu ili se prvi put ozbiljno suočava s izazovom svoje dominacije?
Kako je nastao američki tehnološki imperij?
Najveće američke tehnološke kompanije nisu nastale slučajno, niti isključivo zahvaljujući genijalnim poduzetnicima. Njihov uspon rezultat je ekosustava koji se razvijao desetljećima i u kojem su se isprepleli javna ulaganja, vrhunska sveučilišta, privatni kapital i otvoreno tržište.
Početak seže u razdoblje Hladnog rata, kada su američka vlada, vojska i istraživačke agencije poput DARPA-e financirale razvoj tehnologija koje će poslije postati temelj digitalne ekonomije – od interneta do GPS-a i mikroprocesora. Sveučilišta poput Stanforda i MIT-a pretvorila su znanstvena otkrića u poduzetničke projekte, dok je razvijeno tržište rizičnog kapitala omogućilo da se ideje brzo pretvore u globalne kompanije.
Kako ističe Mariana Mazzucato, profesorica ekonomije na University Collegeu u Londonu, osnivačica i direktorica Instituta za inovacije i javnu svrhu, država nije samo popravljala tržišta, već ih je aktivno stvarala, pri čemu je upravo javni sektor bio glavni preuzimatelj rizika u financiranju najrizičnijih tehnoloških istraživanja. Ekonomistica Carlota Perez, jedna od najcitiranijih teoretičarki tehnoloških revolucija, također smatra da tehnološka dominacija nije rezultat same inovacije, nego dugoročnog spoja državnih ulaganja, znanstvenih institucija, poduzetništva i tržišta.
Iz takvog su okruženja između sredine 70-ih i početka ovog stoljeća nastali Microsoft, Apple, Amazon, Google, Meta i Nvidia – kompanije koje će poslije postati jezgra američke tehnološke dominacije.
Zašto baš tih sedam?
Na prvi pogled čini se da “Veličanstvenih sedam” povezuje samo golema tržišna vrijednost. Međutim, razlog njihove dominacije leži u činjenici da kontroliraju ključne digitalne platforme preko kojih prolazi velik dio svjetske ekonomije.
Apple upravlja jednim od najvećih potrošačkih ekosustava na svijetu, Microsoft dominira poslovnim softverom i računalstvom u oblaku, Alphabet internetskim pretraživanjem i digitalnim oglašavanjem, Amazon internetskom trgovinom i cloud infrastrukturom, Meta društvenim mrežama, dok je Nvidia postala gotovo nezaobilazan dobavljač čipova za umjetnu inteligenciju.
Utrka za infrastrukturom
Tesla je u toj skupini svojevrsni izuzetak. Za razliku od ostalih članica, njegov poslovni model nije izgrađen oko digitalne platforme. Uvršten je ponajprije zato što su investitori u njemu vidjeli kompaniju koja bi zahvaljujući autonomnoj vožnji, robotaksijima i humanoidnim robotima mogla postati jedan od najvećih dobitnika AI revolucije. Visok plasman u električnim vozilima Tesla, međutim, ne pretače u visoku profitabilnost: operativna marža manja je od pet posto, dok se kod ostalih šest kreće od 11 posto (Amazon) do gotovo 60 posto (Nvidia). Tesla je jedina članica skupine kojoj je prijavljena dobit pala.
Ako je prethodno desetljeće obilježila utrka za korisnicima i podacima, novo desetljeće obilježava utrka za infrastrukturom. Više nije dovoljno razviti najbolji AI model. Potrebni su golemi podatkovni centri, specijalizirani procesori, memorijski čipovi, električna energija i prijenosna mreža sposobna podnijeti eksploziju potrošnje.
To potvrđuju i poslovni rezultati “Veličanstvene sedmorke”. Reuters upozorava da Alphabet, Amazon i Meta ubrzano povećavaju izdavanje obveznica kako bi financirali izgradnju podatkovnih centara, dok su kompanije iz skupine samo ove godine prikupile oko 134 milijarde dolara novog duga. Istodobno Goldman Sachs procjenjuje da će kapitalna ulaganja kompanija iz indeksa S&P 500 u 2026. porasti za trećinu, znatno brže od otkupa vlastitih dionica.
Drugim riječima, najveće tehnološke kompanije prvi put nakon mnogo godina novac radije ulažu u fizičku infrastrukturu nego u nagrađivanje dioničara. Promijenio se i fokus ulagača koji se sada okreću kompanijama koje imaju najveću korist od golemih ulaganja u izgradnju infrastrukture za umjetnu inteligenciju. Promjena se jasno vidi i na burzi. Dok su posljednjih godina gotovo sve AI investicije završavale u dionicama Applea, Microsofta ili Nvidije, tijekom 2026. investitori su počeli tražiti nove pobjednike.
Bloomberg upozorava da se kapital sve više prelijeva prema proizvođačima memorijskih čipova poput Microna i Sandiska, odnosno kompanijama koje imaju izravnu korist od gradnje AI infrastrukture. Istodobno se postavlja pitanje koliko će vremena biti potrebno da golema ulaganja Microsofta, Mete, Amazona ili Alphabeta počnu donositi odgovarajući povrat. To ne znači da tržište gubi vjeru u umjetnu inteligenciju. Naprotiv. Mijenja se samo odgovor na pitanje tko će na toj revoluciji najviše zaraditi.
Najveći paradoks AI revolucije je da ona istodobno jača i slabi američku poziciju. S jedne strane, upravo američke kompanije predvode razvoj velikih jezičnih modela i ulažu stotine milijardi dolara u umjetnu inteligenciju. S druge, razvoj te infrastrukture zahtijeva goleme količine transformatora, energetske opreme, baterija, rijetkih metala i industrijskih komponenti u čijoj proizvodnji Kina ima dominantan položaj.
Tehnološko natjecanje
“Sviđalo nam se to ili ne, odjednom smo uključeni u brzo natjecanje u izgradnji i definiranju ove revolucionarne tehnologije koja će toliko toga odrediti o budućnosti same civilizacije. Utrka umjetne inteligencije krenula je u SAD-u. Kao predsjednik, najavljujem kako će Amerika pobijediti”, izjavio je Donald Trump prije godinu dana predstavljajući akcijski plan za umjetnu inteligenciju, paket inicijativa i preporuka politika namijenjenih učvršćivanju Sjedinjenih Država kao globalnog lidera u tehnologiji.
Svoju dominaciju SAD namjerava postići smanjenjem regulacije, ubrzanjem inovacija, izgradnjom infrastrukture u SAD-u i pretvaranjem američkog hardvera i softvera u standardnu platformu za inovacije izgrađene diljem svijeta. Na području umjetne inteligencije SAD trenutačno ima prednost u razvoju čipova i najsuvremenijih modela velikih razmjera, no bez potpore snažne energetske infrastrukture te će se prednosti teško pretočiti u stvarne računalne kapacitete i industrijsku konkurentnost. Nedavno izvješće Bloomberga navodi kako se očekuje da će gotovo polovica podatkovnih centara planiranih u SAD-u za ovu godinu kasniti ili biti otkazana zbog ozbiljnih nestašica ključnih električnih komponenti.
Američka nadmoć na području umjetne inteligencije, koja se temelji na čipovima i najsuvremenijem softveru, ograničena je nemogućnošću SAD-a da proizvede potrebne električne komponente.
Iako električne komponente poput transformatora, rasklopne opreme i baterija čine manje od deset posto ukupnih troškova podatkovnih centara, one su nužne i za njihovu izgradnju i za rad. Kapaciteti domaće proizvodnje te opreme u SAD-u vrlo su nedostatni, stoga se značajan dio potreba podmiruje uvozom iz Kine.
Kina kontrolira gotovo cjelokupan lanac opskrbe energetskom opremom – od eksploatacije i prerade sirovina do proizvodnje gotovih proizvoda – čime stvara potpuni industrijski ekosustav. To omogućuje stabilnu i masovnu opskrbu raznovrsnom opremom potrebnom za podatkovne centre za umjetnu inteligenciju, prema analizi kineskog državnog lista Global Times.
Istodobno, Kina ubrzano razvija vlastite AI modele, domaće proizvođače čipova i cloud infrastrukturu, nastojeći smanjiti ovisnost o američkim tehnologijama. Kineski izvoz samo u lipnju skočio je za 27 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, što je njihov najbolji rezultat u proteklih četiri mjeseca, navodi Reuters. Jedan od najvažnijih komponenti tog rasta su čipovi (i automobili) na kojima se temelji procvat umjetne inteligencije. Kina je tako na putu da ostvari suficit koji će premašiti bilijun dolara drugu godinu zaredom, unatoč usporavanju rasta u glavnim gospodarstvima svijeta i trgovinskim trenjima s Washingtonom.
Time se tehnološko natjecanje dviju najvećih svjetskih ekonomija sve više seli s digitalnih platformi na industrijske kapacitete i energetsku infrastrukturu. Kina naime više nije samo svjetska tvornica, nego sve više postaje ključni dobavljač tehnologija potrebnih za razvoj umjetne inteligencije.
Druga digitalna revolucija
“Veličanstvenih sedam” i dalje ostaje simbol američke inovativnosti i najvrijedniji segment globalnog tržišta kapitala. Međutim, pravila igre više nisu ista kao prije deset godina. Prva era interneta stvorila je pobjednike zahvaljujući softveru, platformama i mrežnim učincima. Era umjetne inteligencije ponovno vraća u prvi plan fizičku infrastrukturu – čipove, podatkovne centre, električnu energiju i opskrbne lance. Zato se ključno pitanje više ne svodi na to hoće li Apple, Microsoft ili Nvidia ostati najveće tehnološke kompanije svijeta. Puno je važnije može li Amerika zadržati tehnološku dominaciju u svijetu u kojem se sve veći dio AI revolucije odlučuje izvan Silicijske doline.
Ako je prva digitalna revolucija stvorila Silicijsku dolinu, druga bi mogla pokazati da se tehnološka dominacija više ne osvaja samo najboljim algoritmima, nego i sposobnošću da se izgrade tvornice, podatkovni centri i energetski sustavi koji ih pokreću. Upravo će se na toj razini odlučivati hoće li “Veličanstvenih sedam” ostati simbol američke tehnološke nadmoći ili tek uspomena na prvu eru interneta.
