U zagrebačkoj Laubi održana je konferencija Future Tense konferencija usmjerena na budućnost poslovanja, koja je okupila četiri svjetska futurologa koji su govorili o razvoju i utjecaju tehnologije na čovječanstvo. Gerd Leonhard sam za sebe kaže da je postao sam futurolog sasvim slučajno, a u budućnosti će to zanimanje biti ključno za većinu kompanija.

"Glavna tema koja se nameće u zadnje vrijeme je što će se dogoditi s čovječanstvom kada svijet postane jedan veliki stroj. Hollywood kaže da će nas strojevi pokoriti i ubiti, no ja vjerujem da će budućnost biti sjajna. Besplatna ili jeftina glazba, autonomni auti, pametni gradovi – sve je to dio budućnosti. Korisitimo tehnologiju kao alat, ne kao svrhu u životu. Kad ona postane svrha, to će biti zadnja stanica za nas˝, smatra Leonhard.  On predviđa da će napredna tehnologija promijeniti naš svijet više nego bilo koji izum ranije i napominje kako će sve radnje i talenti koji ne mogu biti digitalizirani i automatizirani imati ogromnu vrijednost. 

'Nemojmo se natjecati s mašinama'
"Čovječanstvo će se u nadolazećih 20 godina promijeniti više nego što se promijenilo u posljednjih 300 godina jer ćemo sada mijenati sebe. Tehnologija mijenja tko jesmo i što možemo postati i biti. 'Science fiction' postaje 'science fact'. Nemojte se natjecati s mašinama u području obrade podataka jer će računala postati inteligentnija od ljudi, no razvijajte ljudske osobine i kvalitete jer je to nada za budućnost", kaže Leonhard.  Upozorava kako zanimanja poput rada u call-centrima nestaju, a kroz pet godina ni mnoga slična zanimanja neće ni postojati, jer roboti mogu sve umjesto nas. Napominje kako je danas ključno da djecu prestanemo učiti rutinskim poslovima koji uključuju ponavljanje jer im time jamčimo nezaposlenost.

"Sve postaje podatak. Sve je povezano, sve je u cloudu,  sve postaje smart. U budućnosti ćemo sve to samo kombinirati, tražiti varijacije. Ma koliko da ste uspješni u poslu, budućnost će biti daleko drugačija. Primjerice, danas se više ne prodaju automobili, već mobilnost, auti na alternativne pogone i time tvrtka poput Mercedesa postaje zapravo tehnološka kompanija", napominje Leonhard. Kako tvrdi, tehnologija nema granica, ali strojevi ipak ne posjeduju inteligenciju. Umjetna inteligencija su zapravo računalni sustavi koji pretvaraju informacije i podatke u znanje.

Leonhard ističe i kako tehnologija nema etiku, ne mari za to jer koristi binarni sustav. Ipak, kad računalo i pronađe neko novo rješenje mi ljudi smo ti koji prosuđujemo je li dobro. Stoga smatra kako trebamo vlade koje će se brinuti o toj etici i humanosti u današnjem i budućem svijetu sve većega tehnološkog razvoja i napretka.

"Mi ljudi se ipak bojimo dominacije tehnologije i dehumanizacije. Tehnologija je dobra, no trebamo neke granice i uspostavljanje balansa.Treba postaviti nova 'digitalna ljudska prava'. Kad razmišljate o budućnosti, zaboravite Hollywood. Naravno, ostat ćemo bez mnogih radnih mjesta, no ako promijenimo naše vještine bit će nam lakše. Promjena u ključnim osobinama  u zadnjih pet godina je nevjerojatna, vještine su drugačije, od kritičkog razmišljanja do kretaivnosti i emotivne inteligencije. Prihvatite tehnologiju, no nemojte postati tehnologija", upozorava Leonhard.

Konačne odluke donose ljudi
Koliko su futurološka predviđanja korisna i mogu li se primijeniti u planiranju poslovanja raspravljali su predsjednici Uprava domaćih kompanija – A1 Hrvatska, Addiko Bank, IN2, Nova TV i Zvijezda.  Mario Žižek, predsjednik Uprave Addiko Banke napominje kako papirnate novčanice još dugo neće nestati. 

"Postoje podaci koji iznenađuju, primjerice u Njemačkoj je 67 posto transakcija i dalje u kešu. On je i dalje dominatno sredstvo plaćanja. U razvijenim ekonomijama se smanjuje mogućnost plaćanja u kešu,tako da će se taj trend sigurno promijeniti. Mi u Hrvastkoj smo između, a trendovi u bezgotovinskom dijelu i promjene u načinima plaćanja se stalno mijenjaju i uvijek se sve svodi na klijenta. Transakcije bi trebale biti brze, jednostavne i što povoljnije za klijenta. Valja naglasiti kako kompanije poput Amazona i sve više ulaze arenu plaćanja, a regulatorni okvir je dugačiji od onog koji prati financijsku industriju i banke. Kod uvođenja novih tehnologija regulatorni okvir će se morati mijenjati", upozorava Žižek.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

Napominje kako oni u banci već imaju robote koji rade umjesto ljudi, no poslovi koje rade ljudi daju dodanu vrijednost. Poslove koji prodrazumijevaju automatizaciju i efikasnost će uvijek raditi strojevi, no sve što zahtijeva emociju i kreativnost ostaje na ljudima. "Mi u sustavu već dugi niz godina imamo sustave koji rade, primjerice roboti muzu krave nekoliko puta na dan, u PIK-u roboti voze sirovine po komorama", kaže Tihomir Adam, predsjednik Uprave Zvijezde. Ipak, naglašavaju sugovornici, važno je povući granicu i znati gdje završava umjetna inteligencija jer sve što zahtijeva kreativnost u konačnici ostaje na ljudima pa moramo biti svjesni da su ljudi ti koji donose konačne odluke u biznisu.