Tržište brzog interneta već je godinu dana, u nekim područjima Hrvatske, deregulirano. To znači da telekom operatori imaju ‘slobodne ruke’ da se s nižom cijenom i, ili kvalitetnijom uslugom bore za nove korisnike ili ih pak na taj način zadržavaju. Ovom odlukom regulatorne agencije – HAKOM-a, tržište je, u praksi, trebalo živnuti, cijene su se trebale smanjiti a izbor pružatelja fiksnog brzog interneta, povećati. Je li se to dogodilo, provjerili smo upravo kod regulatora.

“Rezultati pokazuju da deregulacija nije dovela do značajnijih promjena u tržišnim udjelima, no povećala je dinamiku na tržištu. Primjerice, HT je uveo promotivne ponude specifične za deregulirana područja, poput produljenja razdoblja promotivnih cijena na optičkim paketima. Alternativni operatori odgovorili su vlastitim ponudama, što je stvorilo veću konkurenciju i povoljnije uvjete za korisnike kao i veći izbor, odnosno rezultiralo je većom dinamikom na maloprodajnom tržištu”, kazao nam je Mladen Sikirica, rukovoditelj Odjela ekonomije tržišta pri Hrvatskoj regulatornoj agenciji za mrežne djelatnosti.

Ulaganja rastu

Usto naglasio je M. Sikirica da su “ukupna ulaganja u mreže vrlo velikog kapaciteta (VHCN) u prva tri tromjesečja 2024. godine veća nego u istom razdoblju prošle godine. Također, zabilježen je blagi pad tržišnog udjela A1 na tržištu velikog kapaciteta, ali to je trend koji je započeo i prije deregulacije te se povezuje s povećanim ulaganjima drugih operatora u vlastite VHCN mreže”, zaključio je.

Podsjetimo, u praksi se na tržištu brzog interneta dogodilo to da u 72 područja Hrvatski Telekom, više nije dominantni telekom podložan regulaciji cijena, već imati status kao i ostali igrači na tržištu poput nacionalnih telekoma A1 i Telemacha ili manjih i lokalnih igrača. Inače, ovo je prvi puta da se primijenila takva regulativa jer je do ove odluke, Hrvatska bila regulirana tako da se udio na tržištu gledao s obzirom na cjelokupni teritorij. Novim pristupom, tržište je prije svega podijeljeno s obzirom na tehnologiju, onu zastarjelu bakrenu, te nove VHCN mreže, (mahom optičke ili kabelske). U slučaju bakrene infrastrukture tržište je i dalje ostalo geografski cjelokupnu i HT u tom segmentu i dalje podložna regulaciji. No, kada se radi o brzim mrežama, tržište je rascjepkano na 572 geografska područja, te je zaključeno da su njih 72 konkurentni i da su zadovoljeni svi kriteriji za deregulaciju HT-a.

Inače, tijekom procesa javnog savjetovanja oko propisa o deregulaciji i analize tržišta koja je poslužila kao argument za novi način reguliranja tržišta, svi operatori osim HT-a, bili su složni da je tržište brzog interneta još nezrelo i nespremno za takav pothvat, iako, tvrdili su, jesu za deregulaciju u budućnosti. Veliki nacionalni operatori, kazivali su da će novim načinom ‘mjerenja’ tržišta, i posljedičnom ‘slobodom’ onih koji na njemu vladaju biti počinjena šteta upravo po tržišnu utakmicu, te da će koristi imati upravo i jedino HT. Teze i kritike ponovili su prije mjesec dana na ‘Danu tržišta’, koje je organizirao upravo regulator.

Alternativni lokalni telekomi, pak, u dijelu koji ih je obuhvatio, snažno su se, također protivili takvoj deregulaciji. Njih posebice tišti što na njihovim lokalnim tržištima, gdje su ulagali i ulažu u izgradnju infrastrukture, deregulacijom gube prednost, a umjesto da koriste njihovu infrastrukturu, oni veliki, grade paralelnu i usput grabe korisnike. Naime, većina lokalnih operatora gradila je ili gradi optičku mrežu, no kako su kazivali nemaju konkurentsku prednost kada dođe do ponude usluga na njoj. To se posebice odnosi na ponudu televizije (IPTV-a) ili još bolje paketa svih usluga u koje, nacionalni operatori ubace i mobilne usluge, koje alternativni igrači nemaju.

Iako bi bilo logično, tvrde, da ‘veliki’, ako nemaju izgrađenu fiksnu mrežu, iskoriste onu lokalnog operatora pa da kroz veleprodaju usluge infrastrukture prihoduju, nacionalni operatori, u praksi, odlučuju, u većini slučajeva graditi svoju fiksnu mrežu.

Preklapanje mreža

Što o gradnji preklapajuće infrastrukture misle u Hrvatskoj regulatornoj agenciji za mrežne djelatnosti, odgovorio nam je M. Sikirica. “Operatorima je dopušteno postavljati vlastitu infrastrukturu čak i na područjima gdje infrastruktura već postoji. Iako preklapanje nije zabranjeno, ono često nije ekonomski isplativo. Međutim, problem nastaje kada preklapanje nije moguće, a operator koji posjeduje infrastrukturu ne želi omogućiti pristup drugim operatorima pod razumnim uvjetima.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Kako bi se takve situacije spriječile, HAKOM je uveo tzv. simetričnu regulaciju. Ova mjera obvezuje sve operatore koji postave svoju mrežu da omoguće pristup drugim operatorima pod razumnim i nediskriminirajućim uvjetima. Tako osiguravamo da svi korisnici imaju izbor usluga i operatora, a operatori mogu koristiti postojeću infrastrukturu u slučajevima kada nije moguće postaviti novu”, pojasnio nam je Sikirica.

U svakom slučaju, regulativa je tu, ipak, povratka možda i ima. Naime, da bi uopće proveli ovu regulatornu odluku, HAKOM je morao potvrdu potražiti od Europske komisije, koja je dala konačno zeleno svjetlo. No, EK je postavila i uvjet odnosno obvezu regulatoru, da nakon dvije godine ponovno provede Analizu tržišta, odradi javno savjetovanje i procijeni jesu li učinci zadovoljavajući te nastavi s deregulacijom dodatnih područja ili pak neka od sadašnjih 72 vrati u regulatornu zonu. Jedna je godina prošla, regulator je zadovoljan, ostali, osim HT-a baš i ne.