Koncept Smart Industry traži ubrzanje digitalne transformacije, najviše će preobraziti kompanije

Autor: Lucija Špiljak , 25. veljača 2020. u 22:00
Hrvatskoj je potreban novi industrijski koncept razvoja koji će imati koherentno složene strategije, produkciju dobrih ideja te jak razvojni istraživački institut, kaže čelnik Infodoma Slavko Vidović/Josip RegoviĆ/PIXSELL

Tri nacionalna plana Smart Industryja su energetika, znanost o materijalima i znanost o podacima, kroz Big Data, AI, automatizaciju i prediktivnu analitiku.

U gospodarstvu i javnoj upravi već se uvelike raspravlja o temi Smart Industry, odnosno pametne industrije, s naglaskom na ministarstva i obrazovne institucije, a važno je da po tom pitanju otvoreno surađuju Vlada RH, gospodarstva i akademske zajednice kako bi se postigla industrijska tranzicija i socijalna transformacija.

Poruka je to s konferencije Smart Industry održane u utorak u Zagrebu, na kojoj su predstavnici navedenih tijela raspravljali o novoj paradigmi za razvoj hrvatskoga gospodarstva te konceptu Smart Industry koji je u pripremi. Organizator konferencije i direktor Infodoma Slavko Vidović istaknuo je ubrzanje digitalne transformacije kao jedan od preduvjeta, te važnost nacionalnih kapaciteta akademske zajednice, od fakulteta do instituta.

“Moramo odgovoriti na pitanja gdje su nacionalni koordinatori istraživačkih potencijala i tko u Hrvatskoj može biti nositelj. Također, tko je za što nadležan u državnoj upravi; ministarstva moraju o tome moći komunicirati. Imperativ je postići sinkroniziranost djelovanja uz sinergiju organizacije kako bismo donijeli nacionalni plan i implementirali ga”, naglasio je Vidović.

Vlast i akademska zajednica
Smart City, tj. pametni grad, vidi kao najveći komplementarni potencijal, ali i izvor za Smart Industry kapacitete u čemu veliku ulogu imaju hrvatski gradovi s tehnološkim parkovima i poduzetničkim zonama, no ta se tema, naglasio je, ne može voditi bez gradske uprave.

Kao model razvoja i suradnje u određenoj gospodarskoj grani, Smart Industry želi ubrzati i olakšati digitalnu transformaciju poduzeća te ojačati konkurentnost određene gospodarske grane. To će se najviše, dakle, odraziti na poduzeća kao najvažnije jedinke u društvu, i to prema tri nacionalna plana. “Energija i pohrana energije te energetska učinkovitost su krucijalna pitanja u 21. stoljeću, kao i povezanost s paradigmom sprečavanja klimatskih promjena.

Lucić

Nacionalna strategija digitalizacije do 2030. je u finalnoj fazi nacrta, ide na javno savjetovanje.

Drugi plan je znanost o materijalima što je važno za našu akademsku i znanstvenu zajednicu, a premalo se ističe. Treći je znanost o podacima i informacijama, u što ulaze Big Data, umjetna inteligencija, automatizacija i prediktivna analitika, platforma koja služi kao polazište za nova istraživanja. Znanost o podacima je podloga četvrte industrijske revolucije s naglaskom na digitalizaciju i proizvodnju različitih procesa. Energetika i napredni materijali bit će podloga za nadolazeću petu industrijsku revoluciju koja je već započela”, rekao je Vidović.

Nina Begičević Ređep, dekanica Fakulteta organizacije i informatike (FOI) u Varaždinu, istaknula je važnost socijalne transformacije koja će, napomenula je, značajno utjecati na novu paradigmu, posebno u daljnjem razvoju gospodarstva. Navela je i važnost suradnje akademske zajednice i vlasti. S njom se složio i Vidović, istaknuvši da bi Sveučilište u Zagrebu, koje obuhvaća 31 fakultet i tri akademije, trebalo povezati različite programe na fakultetima u jednu sinergiju.

Inovacijama do razvoja
Predstavnici ministarstava, poduzeća i obrazovnih ustanova razgovarali su i o Smart Industry modelu i izboru referentnih zemalja. Državni tajnik Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Zdenko Lucić podsjetio je na planove za nacionalnu strategiju do 2030. koja je u finalnoj fazi nacrta i ide na javno savjetovanje.

“Riječ je o nacionalnom planu digitalne transformacije, umjetne inteligencije i strategija poticanja investicija, a tu moraju surađivati ministarstva, akademske zajednice i privatni sektor”, naglasio je. Voditeljica Službe za održivi razvoj Ministarstva zaštite okoliša i energetike Branka Pivčević Novak, istaknula je potrebu za nacionalnom razvojnom strategijom u kojoj će biti definirani svi ciljevi, na čemu to ministarstvo već radi pa su tako za ovu financijsku perspektivu osmislili program za primijenjena istraživanja, s fokusom na smanjenje štetnosti na okoliš i pitanje opstanka.

Ministarstvo uprave, kako je otkrio Igor Ljubi, voditelj Službe za razvoj zajedničkih aplikativnih rješenja, gradi platformu za digitalne usluge, a do kraja godine i početkom sljedeće realizirat će sve ideje i planove vezane uz e-Hrvatska. Ranko Smokvina, ICT savjetnik u tvrtki Info Expert je naveo da su za Hrvatsku najvažniji vanjskotrgovinski partneri Italija, Njemačka i Slovenija, čime slijedi pitanje hoće li se uvođenjem Smart Industry u Hrvatsku domaća industrija prilagođavati i povezivati s industrijama gdje joj se već nalaze značajni ino-partneri. Slaven Mihaljević, voditelj Službe za razvoj istraživačkih i inovacijskih programa i transfer tehnologije u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, naglasio je da bez vrhunskih znanosti nema vrhunskih inovacija ni razvoja gospodarstva.

Razgovaralo se i o hrvatskim znanstvenicima i publikacijama, a Nedjeljko Perić, ravnatelj ICENT-a, izaslanik dekana FER-a, smatra da se osjeti opterećenosti citiranošću. Na konferenciji je istaknuto i da je Hrvatskoj potreban novi industrijski koncept razvoja koji će imati koherentno složene strategije na nacionalnoj i regionalnoj razini, produkcija dobrih ideja i strategija te jak razvojni istraživački institut i socijalnu transformaciju.

“U svijetu se vode dva rata – rat za podatke i rat za talente. Ne možete za novo osoblje dobiti kvalitetne ljude i u krizi smo ne samo privlačenja i zadržavanja talenata, već i stvaranja. Moramo stvoriti pravovremene koncepte jer mladi prate naše poruke”, zaključio je organizator Slavko Vidović.

Komentirajte prvi

New Report

Close