Brojne tvrtke posljednjih su mjeseci počele zaprimati eRačune od lokalnih komunalnih poduzeća i gradskih plinara.

Trend eRačuna zahvatio je već gotovo čitavu Hrvatsku, ponajviše zahvaljujući vodećem informacijskom posredniku za eRačune, servisu Moj-eRačun, koji je komunalcima omogućio da bez dodatnih ulaganja ubrzaju vlastite poslovne procese, smanje troškove sebi i primateljima svojih računa te u konačnici uđu u eru ePoslovanja koja je u drugim europskim zemljama već ustaljena praksa. Kako je tekao taj proces, otkriva Marko Emer, direktor servisa Moj-eRačun, koji na tržištu djeluje već više od tri godine sa strelovitim uzletom u B2B sektoru gdje ima više od 30 tisuća poslovnih subjekata koji svakodnevno tako šalju i primaju eRačune. No, javna poduzeća s tim tek započinju. 

Zbog čega je taj proces kasni kod javnih poduzeća?
U poslovnom svijetu, nositelj promjena je uvijek realni sektor. Kada o vama i vašem uspjehu ovisi hoćete li imati za plaće, za daljnji napredak, a u krajnjoj liniji i za opstanak na tržištu, onda ste skloniji tražiti sve moguće mehanizme koji vam omogućuju da budete konkurentniji i uspješniji. U javnim poduzećima taj menadžerski pristup vođenja tvrtki nije uvijek bio imperativ, ali vremena se mijenjaju i drago mi je primijetiti da se brojna javna poduzeća moderniziraju iz tromih gutača novca u moderne tvrtke koje racionalnim trošenjem još bolje služe društvu.

Je li se interes za eRačune kod komunalaca probudio spontano, jer u javnoj nabavi će uskoro biti obvezan, ili ste vi utjecali na to? 
I jedno i drugo. S jedne strane, komunalci žele uštedjeti na nepotrebnim troškovima izrade, ispisa, kuvertiranja i slanja računa, a s druge mi smo održali gotovo dvije tisuće edukacija na temu eRačuna diljem HrvatsMojke. Primjerice, jedno komunalno poduzeće u Šibeniku izda tisuću računa poslovnim subjektima na svome području, a zasigurno izda ih daleko više. Koliki je njima trošak samo na izradi i dostavi tih računa? Kad se toj brojci pridodaju i izgubljeni računi, gubici zbog kašnjenja s plaćanjem i slične situacije, dolazimo do nepotrebnih troškova koji se na kraju godine broje u stotinama tisuća kuna. Naglašavam, motiv za uvođenje eRačuna u poslovanje nije samo zadovoljstvo ili uštede kod pošiljatelja, nego i kod primatelja.

Kakvu korist od eRačuna ima primatelj?
Primatelj ima višestruku korist, a možda najistaknutija je eliminacija nekorisnog rada. Svaki eRačun poslan putem servisa Moj-eRačun dolazi do primatelja u obliku slike i podataka. Ovaj potonji omogućava korisniku direktan uvoz podataka u računovodstveni program, bez pretipkavanja, bez grešaka nastalih ljudskim radom i bez mogućnosti gubitka računa. Uz sve navedeno, eRačun ne zahtjeva ni registratore ni police, već se pohranjuje u eArhiv. Kako sam rekao, prednosti za primatelja je podjednako kao i za pošiljatelja.

Kako u velikim sustavima poput komunalnih poduzeća teče prelazak s papirnatih na eRačune?
Ne događa se preko noći, ali ni ne ometa normalne poslovne procese. Sam proces uglavnom ne zahtjeva posebnu prilagodbu IT infrastrukture, ali ako poduzeće ima neki vlastiti računovodstveni program, sustav servisa Moj-eRačun moguće je implementirati unutar programa. Naš je hodogram da se s eRačunom krene postepeno, kako bi se svi uključeni u procese dovoljno educirali i da i primatelji i pošiljatelji budu zadovoljni. U tome od početka pomaže naša korisnička služba.