Piše: Anton Smolčić

Jeste li primijetili da statuse nekih prijatelja ili stranica na Facebooku koje ste lajkali jednostavno ne vidite osim ako ne odete direktno na njihove profile? Ili recimo da vam se na vrhu newsfeeda svako malo pojavljuje jedan te isti status svaki put kada netko komentira na njega? Ako jeste, onda je to upravo ono što Facebook i želi da vidite, odnosno ne vidite. Naime, Facebook je nadogradio algoritam prema kojem odlučuje što se i koliko često prikazuje korisnicima u newsfeedu.

Gužva na newsfeedu

U neka dobra stara vremena (prije pet-šest godina), kada su na toj društvenoj mreži bili samo klinci i ekipa s fakulteta te tu i tamo neki informativni portal ili tvrtka, pregled sadržaja koji se pojavljivao u newsfeedu bio je relativno jednostavan jer ga jednostavno nije bilo toliko kao danas.

Međutim, situacija se poprilično promijenila. Na Facebook su došli i mama i tata, teta i baka, a i kvartovski dućan ima svoju Facebook stranicu. Prosječni korisnik Facebooka danas ima oko 300 prijatelja i lajkao je otprilike 40 raznih stranica. Ako se, recimo, ulogirate na Facebook jednom dnevno, možete očekivati da će vas u prosjeku dočekati 1500 novih statusa, slika i članaka. Imate li volje i vremena barem pogledom proletjeti kroz sav taj novi sadržaj? Vjerojatno ne. Upravo vam zato ekipa iz Facebooka i želi asistirati u tome. Dakako, ne znači da u tome uvijek i uspijevaju…

Sve što lajkate – računa se

Parametara u spomenutom algoritmu ima mnogo; koliko često lajkate, komentirate i dijelite nečiji sadržaj, s kojim tipom sadržaja imate najviše interakcije (status, slika, video ili link), koliko je neki sadržaj imao interakcija i prije nego što ste se vi logirali ili osvježili svoj newsfeed.

Na primjer, vaša prijateljica Ana zna podijeliti dobru fotografiju i njene fotografije često lajkate. S druge strane, Ana nema pretjerano razvijen smisao za humor kad piše, tako da kad i objavi post u kojem je samo tekst, često prođe bez puno lajkova, a što je ključno – i bez vašeg.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Facebook iz takvih obrazaca ponašanja zaključuje da su vama puno interesantnije Anine slike te njih gura u prvi plan, a Anine tekstualne statuse “zakopa” tako daleko u newsfeedu da vam otpadne prst vrteći kotačić na mišu dok dođete do njega. Tako se bira otprilike 300 raznih statusa dnevno koji bi po Facebookovim mjerilima vama trebali biti interesantni.

Još uvijek je to impresivna brojka, ali ako uzmemo u obzir da je prosječno provedeno vrijeme dnevno na ovoj platformi u 2013. iznosilo oko 40 minuta, 300 statusa može se pregledati jedino ako se baš naumi.

Još jedan aspekt koji se ne smije zanemariti jest i sve veći udio posjeta s mobilnih platformi na kojima je još važnija filtracija sadržaja važnog za korisnika jednostavno zbog načina korištenja. Korisnik želi što brže pregledati što se događa među njegovom ekipom ili želi preletjeti važnije događaje u svijetu, a ovaj način filtriranja upravo to omogućava (ili bi barem to u teoriji trebao). Implementacijom novog algoritma, uvođenjem hashtagova i favoriziranjem relevantnih izvora vijesti u newsfeedu Facebook želi ukrasti i dio tržišnog kolača Twitteru kao najbržem izvoru vijesti među društvenim mrežama.

Hashtagovi kao propala ideja

Nisam siguran koliko sve ove novotarije nailaze na odobravanje korisnika, dapače sa svakom novom funkcionalnošću može se pročitati sve više gunđanja na tu temu. Uvođenje hashtagova iz sadašnje perspektive čini se kao propala ideja, ali tko bi im zamjerio na pokušaju.

U implementaciji novog algoritma također se čini da ima dosta grešaka. Nezanemariv broj korisnika žali se da vidi premalo novog sadržaja te da im na vrh newsfeeda prečesto dolaze stalno jedni te isti statusi i linkovi, ovisno o tome je li neki njihov prijatelj ostavio novi komentar.

Možemo biti sigurni da će budućnost donijeti još sličnih pokušaja i još više gunđanja korisnika, no valja naglasiti i da se na horizontu zasad ne vidi nijedna društvena mreža koja bi mogla ugroziti poziciju Facebooka kao vladara tog segmenta.

Mlađi češće biraju Snapchat i Twitter

Dugoročno najveću opasnost Facebooku predstavlja demografija koja mu nikako ne ide u korist te se zamjećuje trend starenja prosječnog korisnika Facebooka. U prijevodu, manji broj prvotnih korisnika odlazi s mreže, a priljev tinejdžera jako se usporio u odnosu na prijašnje godine. Snapchat i Twitter novoj su generaciji ono što je Facebook bio našoj.

Ipak, tamo nema “staraca” i nitko ih ne opterećuje “glupim oglasima i postavkama privatnosti”. Sigurno je također da Facebook neće samo tako prepustiti tu skupinu konkurenciji, a isto će tako svi ti pokušaji i promjene biti dočekani na nož među trenutačnim korisnicima. Facebook je ionako odavno postao društvena mreža koju svi vole mrziti. Hoće li ne tako davna kupnja Instagrama, a sada i Whats Appa to promijeniti?

Paper: Fejs za vas bira vijesti

Je li Facebook konačno uspio lansirati uspješnu mobilnu aplikaciju? Korisnici i Android i iOS platformi godinama su već kivni na Facebook zbog manjkavosti mobilnih aplikacija. Pompozno najavljivanji Paper, izgleda, konačno je donio i preokret. Doduše, Paper je samostalan produkt, Facebookovo se ime tu jedva može i zamijetiti, što je, izgleda – plus. Neki su analitičari već prozvali Paper najboljom Facebook mobilnom aplikacijom dosad! No relativno brzo je Paper ispao s liste najpopularnijih besplatnih aplikacija pa je još rano reći kakva mu je sudbina. Što je Paper? Facebookov naum da vam pripremi najvažnije vijesti i priče koje kruže internetom. Facebook vam nudi i razne rubrike za praćenje, no ne one iz klasičnih medija, nego više tematski povezane. No, dok ste na Flipboardu mogli sami birati izvore, na Paperu Facebook kontrolira izvore vijesti.

Izvorni članak možete pročitati u novom izdanju IQ magazina

IQ je tiskani magazin za tehnologiju, znanost, internet, društvene mreže, gadgete i trendove, u izdanju Večernjeg lista.