Autor/Fotografija: © Portal croenergo.eu (M.P.) / ENERGO MEDIA SERVIS / DLR

Na Kongresu njemačke agencije za zračne i svemirske letove u Stuttgartu glavna je tema bila: kako ćemo letjeti u budućnosti? Ambiciozni plan je osjetno manje zagađivanje okoliša kroz bolje motore i drukčiji izgled.

Danas skoro svi zrakoplovi izgledaju slično. Na cjevastom trupu su krila, pod krilima motori, a na stražnjem dijelu stabilizator. Konstruktori su desetljećima gradili nove ekonomičnije zrakoplove. Ipak zrakoplovi bi mogli trošiti manje goriva, smatra Dieter Scholz, profesor na Visokoj školi za primijenjene znanosti u Hamburgu. "Naravno da bi zrakoplov bio isplativ on mora brzo letjeti: Jer samo takav zrakoplov u jednom danu može zaraditi mnogo novca", kaže on.

Ali, ako gorivo postaje skuplje, mogli bi se više isplatiti štedljivi zrakoplovi. Jedna od mogućih ideja bila bi da se odustane od trupa zrakoplova. Sve bi bilo u krilima. "Ako se smanji površinu može se štedjeti na otporu", pojašnjava Scholz.

Ipak negdje moraju sjediti putnici. Rješenje predstavlja zrakoplov sa širim trupom koji prelazi u krila. Aerodinamika zrakoplova se može poboljšati dužim i užim krilima. Ali duža krila moraju biti puno jača – time postaju teža, a to je loše za uštedu goriva.

Osim toga zračne luke trenutno nemaju mjesta za zrakoplove s tako dugačkim krilima. Znači potrebna je kreativnost: "Tu imamo na primjer zrakoplov s dvostrukim krilima, koja su na krajevima povezana. Ili duža krila koja se nakon slijetanja mogu podići, predlaže Scholz.

I novi motori bi mogli poboljšati ekonomičnost, kaže Reinhard Mönig, direktor Instituta za motornu tehniku na Njemačkom centru za zračne i svemirske letove (DLR) u Kölnu. "Motori bi izgledali potpuno drugačije. Oni bi imali ogromne propelere, promjera nekoliko metara. Oni bi se morali okretati u suprotnim smjerovima da bi bili učinkoviti i pri velikim brzinama zrakoplova – a to zahtijeva sasvim nove letjelice", kaže Mönig.

Takvi zrakoplovi mogli bi uštedjeti oko 20 posto goriva, ali su za oko 10 posto sporiji od modernih mlažnjaka. Zato bi bili prikladni za kraće letove – jer gubitak vremena ne bi bio prevelik. Ali, takvi otvoreni rotori su i puno bučniji od modernih turbina.

Budućnost uz AI

Kako AI mijenja tržište rada i hoće li AI vještine biti novi kriterij u zapošljavanju?

Digitalna revolucija

Domaća aplikacija koja olakšava svakodnevno upravljanje novcem

Reinhard Mönig kaže da se emisija ugljičnog dioksida može smanjiti boljom aerodinamikom i boljim turbinama – ali samo do određenog stupnja. Znači, potrebna su i nova goriva, kaže Mönig. Na primjer biološko gorivo od biljaka. "Već smo koristili zrakoplove s udjelom biološkog goriva od 50 posto." Zaista se mogu proizvesti takva goriva sa sličnim svojstvima izgaranja kao kod kerozina, dodaje ovaj stručnjak.

Askin Isikveren, voditelj Odjela za vizionarske koncepte zrakoplova na institutu Bauhaus Luftfahrt u Münchenu, najradije bi odmah koristio ekološku struju. Njegova ideja je zrakoplov na električni pogon za kratke i srednje letove. "Točno je da su baterije teške. Kod današnje tehnologije su čak toliko teške da to ne bi funkcioniralo. Ali imamo dojam da bi se baterije moglo do te mjere poboljšati da bi za kratke destinacije to bilo moguće", kaže Isikveren.

On se nada da bi njegov zrakoplov mogao poletjeti do 2050. godine. Ali, tko i tada kupi zrakoplovnu kartu ući će u zrakoplov koji sliči današnjem, koji će imati trup s krilima, ispod kojih su motori, a otraga stabilizator. [Deutsche Welle]