Prema analizi rezultata koje CISEx (Hrvatski nezavisni izvoznici softvera) na godišnjoj razini provodi za svoje tvrtke članice, njih 267, prošla je godina bila rekordna po apsolutnim vrijednostima prihoda, izvoza, broja zaposlenika i ostalih pokazatelja poslovanja.

Ukupni prihodi njihovih članica, bez povezanih društava, premašili su 5,6 milijardi kuna dok su prihodi iz inozemstva 2,8 milijardi. Rastao je i neto izvoz, na dvije milijarde kuna, ali i prihod te izvoz po zaposleniku (341.000 kuna).

“Rast prihoda iz inozemstva je 30% u odnosu na 2019. Udio izvoza u prihodu od prodaje prvi je put veći od prihoda na domaćem tržištu i iznosi 53%. Prosječni udio izvoza u prihodu IT industrije u Hrvatskoj iznosi 38%.

Promatramo li pokazatelje svih cca 140.000 tvrtki u Hrvatskoj za koje su dostupni godišnji izvještaji, prosječan udio izvoza u poslovnim prihodima našeg gospodarstva iznosi, nažalost, skromnih 21%. CISEx-ovci su lani otvorili 920 novih radnih mjesta te godinu završili s prosjekom od 8196 zaposlenika, što je godišnji rast od 13%.

U 2020. CISEx-ove članice evidentirale su 722 milijuna kuna kao dugotrajnu imovinu nastalu vlastitim razvojem (42% više nego u 2019.), što predstavlja 39% ukupnih izdataka za razvoj u cijeloj RH”, navodi se u analizi koju je obradila Tajana Barančić iz tvrtke Astra poslovni inženjering.

Objavili su i popis 30 tvrtki članica koje prednjače po prihodu i izvozu na kojem se, između ostalih nalaze Nanobit, Infobip, SPAN, Končar, Infinum, Serengeti i Rimac Automobili.

Rezultate je prokomentirao i Alan Sumina, suosnivač i CEO Nanobita, koji je, čak i ispred Infobipa, zauzeo prvo mjesto među “odlikašima”, a kojeg je lani preuzeo Stillfront Group:

“Prošla je godina bila izazovna za mnoge, ali generalno za IT sektor jako dobra. Konkretno, sam Nanobit čini više od 14% izvoza cijelog CISEx-a. Iskreno, mene je taj podatak čak iznenadio. Možda to i najbolje govori o potencijalu IT sektora jer prije samo šest godina naš prihod je bio 1/10 prihoda iz prošle godine. Rijetko koja industrija može ostvariti takve stope organskog rasta.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Mislim da je svima jasno da je, uz turizam, IT vrlo bitna za budućnost Hrvatske i da je pogrešno gledati njegov trenutno još relativno mali udio u ukupnom BDP-u, već potencijal kakav može imati za pet godina”.