U široj javnosti postali su popularni nakon što se otkrilo da ih želi kupiti Hrvatski telekom. No, IN2 grupa u domaćoj IT industriji poznata je puno duže jer je najveći proizvođač softvera. Sastoji se od devet softverskih tvrtki koje rade u pet zemalja jadranske regije, zapošljavaju 410 radnika i ostvaruju više od 20 milijuna eura prihoda. Lani je, kako tvrdi predsjednik Uprave Ante Mandić, IN2 grupa imala blagi rast prihoda i snažan rast dobiti. Zadovoljan je, kaže, rezultatom, a posebno rastom izvoza koji je sada veći od šest milijuna eura.

1 Što ulazak Hrvatske u EU znači za domaće IT tvrtke, a time i za IN2 grupu?
Smatram da je ulazak Hrvatske u EU nova prilika za hrvatsku IT industriju. Informatička industrija nam je u odnosu na ostale hrvatske industrije vjerojatno najspremnija za globalnu utakmicu. IT je, naime, po svojoj vokaciji globalan. Nadalje, koristimo up-to-date tehnologiju jer drugog izbora nemamo, engleski nam je lingua franca i radna snaga nam je u prosjeku vrlo mlada. Jedino što nemamo je kapital i nekakvu nacionalnu strategiju koja bi nam pomogla da nađemo svoje mjesto na tržištu EU. Jednako je tako za daljnji rast i širenje poslovanja IN2 prije svega potreban kapital. Dosadašnji rast je uglavnom bio organski, financiran odricanjem od dobiti. Međutim, sada smo preveliki da bi tako dalje nastavili. Pojednostavljeno rečeno, sretni smo ako poslovanjem uspijemo osigurati svakodnevnu likvidnost, a investicije u nove tehnologije, proizvode i tržišta ostaju za bolja vremena. S druge strane, bez takvih investicija sigurno zaostajemo i dovodimo u pitanje svoju budućnost.

2 Gdje su prilike za domaće IT tvrtke u procesu transformacije gospodarstva prema izvoznoj orijentaciji?
Meni se osobno više čini da se kod nas zasad još uvijek samo priča o tome kako se treba transformirati, odnosno više orijentirati prema izvozu  nego li se to poduzima u praksi. Samokritički, ne vidim ni da mi u IT industriji nešto posebno poduzimamo. Svjedoci smo udruživanja niza malih IT tvrtki u pokušaju da se pospješi izvoz i ne mogu reći kakvi su realni rezultati postignuti dosad. U svakom slučaju, jača svijest o potrebi izvoza, a udruživanje je jedina šansa da se postigne  rezultat jer je usitnjenost najveći problem hrvatske IT industrije. Nedostaje nam dovoljan broj većih IT tvrtki koje bi mogle okupljati i integrirati manje za nastupe na velikim projektima u inozemstvu. IN2 je od početka bio izvozno orijentiran tako da smo već 1994. osnovali tvrtku u Sloveniji. Danas više od trećinu prihoda, više od 6 milijuna eura, zarađujemo u inozemstvu.

3 Kako na inovacije, startupe i općenito R&D svojom poslovnom politikom odgovara IN2 grupa?
Inovativnost je ključna za opstanak i rast tvrtki poput IN2 koje se temelje na znanju i sposobnosti svojih ljudi. To je i razlog da smo osmislili program internog poticanja inovativnosti naših zaposlenika, a često i surađujemo s vanjskim manjim, ali zato vrlo inovativnim tvrtkama. Najnoviji primjer je suradnja s domaćom tvrtkom Infinum na projektu razvoja mobilne platforme za osiguranje u Sloveniji. IN2 se prvenstveno bavi, slikovito rečeno, softverskom 'teškom industrijom'. Uglavnom razvijamo infrastrukturne projekte koji su jako bitni za neku zemlju ili lokalnu zajednicu, ali nisu ni blizu toliko atraktivni kao razvoj, recimo, mobilne aplikacije za bankarstvo ili neke tražilice. Ti projekti traju i više od godinu dana, vrlo su kompleksni i troše poprilične resurse. S druge strane, većina novih 'lakoindustrijskih' aplikacija ne bi mogle egzistirati bez informatičke infrastrukture koju mi razvijamo. Danas je za takvu infrastrukturu, koju mahom čine veliki registri, koristi popularan pojam 'Big Data'.

4 Hrvatska navodno ima veliki IT potencijal, a malo stanovnika i informatičara. Kako se natjecati s Indijom koja godišnje školuje informatičara koliko ih Hrvatska ukupno ima?
Mislim da su priče o našem velikom potencijalu više rodoljubno obojene nego realne. Prava istina je da smo (pre)malo tržište i da imamo premalo informatičara da bi nas netko prepoznao kao potencijal, a u usporedbi sa zemljama u okruženju imamo preskupu radnu snagu. Velike globalne informatičke tvrtke nisu bile previše zainteresirane za ulaganja u hrvatski IT. Osim toga, naša je radna snaga i u svjetskim razmjerima relativno skupa, nema je dovoljno za globalno velike projekte, a nemamo ni efikasne mjere privlačenja stranih investicija. Naša je prilika da budemo regionalni lider i ona se ulaskom u EU sve više naglašava. Problem je što mi nemamo nacionalnu strategiju kako to postići. Ne povećavamo kapacitete za školovanje informatičara. IT tvrtke su prepuštene da se snalaze kako umiju i znaju. Svjedoci smo da su neke domaće tvrtke našle svoj put prema globalnom tržištu ali su, na žalost, premale i ima ih premalo. Nedostaju nam globalni IT igrači, a to su tvrtke koje imaju barem 500 stručnjaka. Mislim da se ulaskom u EU neće ništa promijeniti.

5 Gdje hrvatski IT može biti 2020., ako danas prema IDC-u imamo 15.000 informatičara u IT tvrtkama, a prema Astra poslovnom inženjeringu proizvedemo softvera za 4,79 milijardi kuna i izvezemo za milijardu kuna uz rast od 25 posto?
Volio bih da su brojke koje spominjete realne, ali mislim da su prenapuhane. Hrvatska IT industrija zaista zapošljava više ljudi nego brodogradnja (pogotovo nakon tekuće sanacije), a država joj ne daje nikakve poticaje. Također je istina da većina tih tvrtki uspješno posluje, a neke i izvoze. Možda to zvuči skeptično i pesimistično, ali ne očekujem posebne pomake u razvoju domaće IT industrije do 2020. Bez ukupnog oporavka gospodarstva ne može biti ni rasta IT industrije. A taj oporavak se tako brzo ne naslućuje.