Nakon malih hrvatski softverskih igrača u Hrvatskoj je po prvi put od osamostaljenja jednu softversku tvornicu otvorio krupni međunarodni igrač. U Karlovac je na službeno otvaranje R&D centra za inženjerske usluge došao član uprave Infosysa Ravi Kumar S. Infosys je druga najveća indijska IT kompanija i globalni sinonim za snagu koju Indija ima u outsourceingu. Godišnji promet Infosysa je 10 milijardi dolara, a u iduće četiri godine plan im je tu brojku udvostručiti.

Kompanija je sredinom prošle godine za nepoznat iznos od Almstoma preuzela njegov inženjerski centar u Karlovcu, koji korijenje vuće još od bivše Jugoturbine, tvrke koja je u bivšoj državi bila jedan od najvećih izvoznika, i to visoke-tehnologije. Ravi Kumar S. ima niz titula. Praktično je zamjenik operativnog direktora korporacije i menadžer koji nadgleda poslovanje Infosysa u Kini i Japanu. U Europi je, jer indijski div pritisnut protekcionizmom SAD-a i EU-a, sve više zapošljava na zapadu. Prije službenog otvaranja Ravi Kumar S. dao je ekskluzivni intervju za Poslovni dnevnik.

Koliko ste dosad uložili u Infosys u Hrvatskoj? Nije objavljen ni podatak o vrijednosti preuzimanja Alstoma u Hrvatskoj, što ste napravili lani.
Zbog burze takav podatak ne mogu izravno komentirati. No, Infosys je konzultantska tvrtka i vrijednost naše investicije možete mjeriti u broju ljudi koje zapošljavamo. Počeli smo s osamdesetak ljudi koje smo preuzeli od Alstoma, a sad u Karlovcu imamo sto zaposlenih. No, došao sam ovdje, jer to gledamo kao polazišnu točku. Ideja je da naše poslovanje u Karlovcu raste.

U kojim sve područjima vidite prostor za rast Infosysa u Karlovcu?
Za početak za nas rade vrlo stručni ljudi, vrsni inženjeri. Našli smo adekvatan radni prostor i imamo već neke postojeće Alstomove poslovne veze. To je dobar temelj. Alstom je primjerice preko operacije u Karlovcu bio veliki partner talijanske Ansaldo Energije tako da se i dalje trećina razvoja za tu kompaniju radi ovdje. Kako je to za nas polovica posla koji radimo u Karlovcu plan je sada to nadograditi. Želio bi da naš R&D centar postane nearshoring centar za klijente u području obnovljivih izvora energije u Europi, posebno za one u nordijskim zemljama. To je nadogradnja na različite usluge u području projektiranja, održavanja i razvoja velikih plinskih i parnih turbina. U Hrvatskoj postoji bogata tradicija razvoja takvih sustava, a znanja iz tih područja mogu se danas primjenjivati i u mnogim drugim područjima od automobilske do zrakoplovno-svemirske industrije. No, nordijske zemlje su nam u ovom trenutku u fokusu.

Kada je Infosys lani objavio preuzimanje Alstomovih operacija u Karlovcu i Moskvi, onda se kroz suradnju s Ansaldo Energijom spominjala i suradnja na poslovima u Rusiji. Tamo su se i dogovarali neki veliki poslovi. Sada navodite samo nordijske klijente. Zašto?
Europa je brzorastuće tržište i prilika ima mnogo. K tome, Ansaldo Energija je u tom smislu samo jedan od klijenata. Mi vidimo mnogo prilika u nordijskim zemljama. Isto tako u Švicarskoj. Mnogo je poslova u području energetskih postrojenja i popratne infrastrukture. No, Infosys treba promatrati i šire. Jednom kad imamo klijenta kojem nudimo jednu uslugu možemo ponuditi i druge usluge od digitalnih usluga, IT razvoja, BPO-a na dalje. Jedini kritični dio u toj jednadžbi su talenti.

Infosys je sinonim za softverski outsourcing, nešto s čim se i Hrvatska voli hvaliti, ali vi ste ovdje došli zbog inženjera strojarstva i njihovih znanja. Kako to? Znači li da u Hrvatskoj nećete imati i softverski outsourcing ili pak IT usluge?
Da, želja nam je istražiti i mogućnosti u tom području. Znači željeli bi ovdje razvijati ponudu IT usluga. To širi ponudu od usluga digitalne transformacije do različitih konzultantskih poslova. U Hrvatskoj smo dobili vrlo dobru podršku države i naša su iskustva s poslovanjem u ovih godinu dana, koliko smo ovdje, vrlo pozitivna. K tome, Europa je za Infosys jedno od najbržerastućih tržišta tako da su mogućnosti širenja operacija, uključujući i ove u Karlovcu velike. U Europi imamo 10 tisuća zaposlenika. Pružanje IT usluga je dio strategije za Karlovac, ali zasad je naglasak na velikim plinskim i parnim postrojenjima te općenito velikim energetskim pogonima.

Kako se vaš R&D centar u Karlovcu uklapa u globalni Infosys?
Mi to promatramo kroz stručnjake. Infosys u svim svojim R&D centrima radi na tri razine. U prvoj zapošljavamo lokalne talente kako bi isporučivali poslove i rješenja za lokalne klijente. U drugoj je svaki naš R&D centar ujedno centar kompetencija za neko područje i Karlovac je sada na putu da se profilira u jedan naš takav centra kompetencija. Konačno, u okviru te strategije mi također dio posla odrađujemo kroz našu outsourcing ponudu u Indiji.

Kakve je trenutačno stupanj kompetencija u Karlovcu?
Primijetili smo da su lokalni talenti jako dobri. Postoji određena baza znanja. Znanje engleskog jezika je dobro, kao i timski rad, te postoji značajno iskustvo u dizajnu i razvoju korištenjem najnovijih IT tehnologija. Danas se, naime, inženjerski posao više ne radi u radionici nego za računalom i zato je IT važan. Sve to čini me prilično uvjerenim da ovdje ima dosta potencijala za rast.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Kažete da su za vaš biznis kritični, odnosno presudni talenti. Hrvatska ima STEM stručnjaka, ali bilježi i veliki odljev stručnjaka. Kako se planirate nositi s time? Koga ćete zapošljavati?
Infosys uvijek mnogo zapošljava izravno iz inženjerskih škola. Znači, mladim budućim stručnjacima mi nudimo mnogo edukacije. Radimo na organskom razvoju talenata i podupiremo izgradnju šire baze stručnjaka. To radimo kroz treninge i prakse. Počeli smo s time u Indiji i danas to primjenjujemo diljem svijeta. Vjerujem da je to moguće napraviti i u Hrvatskoj. Zato smo zainteresirani za partnerstva s lokalnim akademskim institucijama, a želimo surađivati s klijentima i na zajedničkim inovacijama te poboljšavati partnerski ekosustav kako bi razvijali kvalificirane zaposlenike za osmišljavanje usluga nove generacija.

Kako ste zadovoljni prvom godinom poslovanja u Hrvatskoj?
Odljev zaposlenih je na 1-2 posto, a k tome zaposlili smo nove ljude. Imamo oko 10 posto više zaposlenih. To su izvrsni podaci. Ukazuju da imamo dobar temelj ovdje, dobar timski rad i dobru integraciju u globalni Infosys.

Vidite li potencijal da nađete i klijente u Hrvatskoj?
Hrvatska je malo tržište, koje se oporavlja od gospodarske krize. Prognoze BDP-a su uzlazne, što je sve dobro. No, u Hrvatskoj nismo primijetili multinacionalke, koje su naši primarni klijenti. Mislim da ćemo više biti usmjereni na prilike na drugim europskim tržištima. Dodao bih da nam je Vlada dala veliku podršku i da smo jako zadovoljni poslovnom klimom. To otvara mogućnost da pomognemo i lokalnom tržištu u digitalnoj transformaciji. Proveo sam vikend u Hrvatskoj i mislim da i ovdje ima poslovnih prilika.

Ovo vam je prvi posjet Hrvatskoj?
Da. Prije nego sam sad došao u Zagreb bio sam kratko u Dubrovniku i iznenađen sam Hrvatskom. Nisam očekivao da ljudi ovdje toliko dobro znaju engleski jezik. U Indiji se govori mnogo jezika. Imamo mnogo službenih jezika, a engleski nam je nužan, jer je u biznisu postao standard. U Hrvatskoj ljudi ne samo da imaju dobar vokabular i tečno govore engleski, već sam u Dubrovniku čuo i savršen engleski naglasak. Pretpostavljam da je to zbog turizma. No, saznao sam da se engleski uči već od osnovne škole i mislim da je to jako dobro. Usto, imamo dojam da je turizam pomogao Hrvatskoj da podigne kvalitetu uslužne industrije što otvara prostor za IT usluge i ponudu BPO-a. Mislim da zbog tih nekih elemenata R&D centar u Karlovcu ima priliku postati centar kompetencija za istočnu Europu.

Već ste spomenuli da iako ste sami postali poznati po softveru ovdje niste prvo došli zbog toga. Infosys je globalni div. Kako iz te mikroperspektive izgleda Hrvatska? Koje prilike vidite ovdje? I naravno, zašto vam softver nije zapao prvi za oko s obzirom na to da se sami po tome poznati?
Infosys je sazdan na softverskom outsourcingu, ali danas smo mnogo širi od toga. Nazvao bih nas konzultantima. Međutim, ispod konzultantskog posla i dalje se nalazi softver, jer se danas praktički sve što vidite u realnom svijetu simulira na računalu. To je posao koji već danas radimo u Karlovcu. Složena energetske postrojenja tamo se simuliraju u računalima i tako se radi razvoj, projektiranje pa čak i u neku ruku i održavanje. Ali tako se danas simuliraju i poslovni procesi, sve što gradite, sve čime upravljate itd. Infosys to zove digitalnim blizancima. Znači, digitalnim simulacijama stvari iz realnog života. Kada u nekoj državi pronađete dovoljno velik bazen stručnjaka za neko područje onda tu možete razvijati takav biznis. To je preduvjet za tu priču. Infosys je prilike da razvija nearshoring u različitim nišama pronašao u Poljskoj, Češkoj, Nizozemskoj, Belgiji, Njemačkoj itd. Karlovac je jedan od 16 R&D centara koje imamo u Europi. Ti centri su međusobno povezani i omogućuju i međusobnu fluktuaciju stručnjaka.

Koja je po vama niša u kojoj Hrvatska ima priliku postati globalni igrač u nearshoringu?
To mi je u ovom trenutku teško reći. Hrvatska po tom pitanju dosta kasni. Mnoge države u regiji su vas prestigle i međunarodno se profilirale u tom smislu. Češka je najpoznatiji primjer. Ona je sjedište BPO-a. Zato su sve velike korporacije otvorile sjedišta tamo. Hrvatska se ne može u tom segmentu natjecati s Češkom. Prevelika je razlika. Možda se možete probati natjecati cijenom, jer u Češkoj i Rumunjskoj sada rastu troškovi i tvrtke traže povoljnije prilike. U pružanju IT usluga pak imate prednost, jer nema opterećenosti legacy tehnologijama. To vam daje fleksibilnost. Imate dobar engleski i ljude koji su naviknuti raditi za izvoz. To su sve prednosti. Treba vidjeti i gdje su vam znanja primjenjiva. Primjerice, inženjerska znanja naših stručnjaka u Karlovcu ne moraju se koristiti samo u energetici. Oni komotno mogu svoje usluge nuditi i zrakoplovnoj i svemirskoj industriji. Ključno je ipak da pronađete nišu. Nordijske zemlje su se svjetski profilirale kao centri za dizajn. Poljska je središte za poslovnu analitiku, Češka za BPO, a Hrvatska mora pronaći svoju nišu.

Kako vam je onda Hrvatska došla pod radar? Što vas je potaknulo da ovdje investirate?
Kad se pojavila prilika za kupnju Alstomovih operacija napravili smo istraživanje tržišta. Otkrili smo da imate talente, komunikacijske vještine, softverska znanja, inženjere, industriju i dobar obrazovni sustav. Otkrili smo da ste se zapravo provlačili ispod radara. Hrvatski turizam je postao globalno vidljiv tek unazad tri godine. Sad kad sam vidio ne samo Dubrovnik već i razinu usluge, mogu s pravom reći da ste skriveni dragulj. No, za što ćete Infosysu poslovno biti zanimljivi to još otkrivamo. Napredne inženjerske usluge su već sada vidljive. Za IT usluge, BPO i slične stvari za to još ne znam. U Poljskoj smo tako nakon nekog vremena otkrili da možemo razvijati poslovnu analitiku. U tom procesu su važne i obrazovne institucije, jer suradnja s akademskom i drugom obrazovnom zajednicom je tu ključna. To je ono što sad želimo razvijati da vidimo koliko se bilo što od toga može skalirati.

Kažete da radite za industriju, mahom multinacionalke. No, u svijetu koji je zahvatila digitalna transformacija, Industrija 4.0 ili pak Društvo 5.0, često se čine da ni multinacionalke ne znaju kamo će. Kako onda Infosys zna kamo će ići do 2020. godine?
Mi smo posvećeni razvoju digitalnih simulacija, znači digitalnim blizancima. Vrlo smo aktivni u svijetu interneta stvari (IoT) pa smo stoga aktivno uključeni i u razvoj i standardizaciju Industrije 4.0. Uključili smo se u Industrial Internet Consortium. Vrlo blisko surađujemo s industrijom u Njemačkoj na tom području. Zatim s akademskim institucijama diljem svijeta. U toj novoj transformaciji industrije, a zapravo otključavanju snage analitike u svim segmentima proizvodnje, nalazi se bogatstvo podataka, mogućnosti automatizacije, povezivanja na internet i stvaranja pametnijeg okoliša. To je prilika u koju ćemo uključiti i naš R&D centar u Karlovcu. Talent je tu ključan element, jer zapravo diljem svijeta svi tek istražuju smjerove u kojima će se sve to razviti u budućnosti. Danas možete vidjeti najveće proizvodne kompanije kako sebe počinju nazivati digitalnim kompanijama. Možete vidjeti da kad govore o proizvodima pričaju o platformama. Proizvodnja je danas postala nešto drugo. Kad govore o izvorima prihoda više ne govore nužno samo o prodaji fizičkih proizvoda već o kombinaciji fizičkih i virtualnih dobara, usluga, rješenja. To je svijet koji će sve više postati dominantan u budućnosti. Zato se jako ponosimo što je Infosys prema NelsonHallu prepoznat kao tržišni lider u razvoju AI, IoT i općenito softverskom outsourcingu na globalnoj razini.

To pitam, jer korporacija želi do 2020. udvostručiti prihod na 20 milijardi dolara, pa pretpostavljam da imate vrlo jasnu viziju gdje ćete taj rast ostvariti?
Te brojke mislim da je bolje promatrati kao naše aspiracije. Mislim da je dobro postaviti visok cilj. Kad govorimo o Industriji 4.0 mislim da treba biti skroman i imati realna očekivanja. Najveći problem koji danas ima većina multinacionalki je da 60-70 posto budžeta troše na hladni pogon. Znači, većinu vremena i sredstava ne mogu uložiti u inovacije i razvoj novih prilika pa zato ne čudi da svi pričaju da žele smanjiti troškove. Infosys vjeruje da je rješenje u tome da se biznis temeljen na ljudima proširi u biznis temeljen na ljudima i softveru. Na taj se način otvara prostor za razvoj novih industrija i stvaraju se nove prilike. Infosys zato jako mnogo ulaže u razvoj različitih softvera. To su proizvodi budućnosti.

Imate li neki primjer te digitalne transformacije?
Primjerice imamo jednog osiguravatelja za kojeg osmišljavamo scenarije i proizvode za vrijeme kad će se na tržištu pojaviti samovozeći automobili. Tko će biti kupci takvih proizvoda? Na koga će padati odgovornost za eventualnu nesreću i slično. Za jednog proizvođača čokolade osmišljavamo scenarije što napraviti u svijetu u kojem se sve više priča da je šećer loš. Oni proizvode čokoladu i zanima ih što će biti s njihovim proizvodima u budućnosti. Ne mogu govoriti o imenima klijenata. No, mislim da je jasno da u budućnosti glavno pitanje neće biti kako riješiti neki problem. U tome smo svi postali jako dobri. U budućnosti će ključna biti kreativnost, posebno kreativnost u traženju problema kojih se još nitko nije sjetio.

Vi u Infosysu nadzirete operacije korporacije u Kini i Japanu. Mi smo ovdje naviknuti da inovacije u tehnologiji dolaze sa zapada, ali one sve češće dolaze i s istoka. Kako vi gledate na taj budući, globalni razvoj tehnologije? Gdje će u tome biti Indija i Kina kao dvije najmnogoljudnije države svijeta?
Kina je dugo vremena bila promatrano jedino kao glavna svjetska tvornica. Tamo se slalo nacrte kako bi se nešto jeftino proizvelo. No, Kinezi sve brže usvajaju nove tehnologije i inoviraju na njima. Danas govorimo o personaliziranom zdravstvu, a oni su sposobni na tržište izbaciti EKG uređaje za 100 dolara. Indija je u sličnoj poziciji u razvoju softvera. Tako da se slažem da smjer iz kojeg dolaze inovacije više nije jednostran. No, postoji i još jedna komponenta koju treba uzeti u obzir kod analize takvih trendova – stanovništvo. Kina je kao Europa proizvodno i izvozno orijentirano gospodarstvo u kojem stanovništvo stari. Indija je servisno i uvozno gospodarstvo s vrlo mladim stanovništvom. Hrvatska je pak servisno i uvozno gospodarstvo u kojem stanovništvo stari. No, ima jedan zajednički problem s Indijom. I Hrvatskoj i Indiji važno je da zaposlenost mladih bude velika. U protivnom snaga mladih može biti destruktivna. Zato za Hrvatsku i Indiju nema puno upitnika da bi se povećala zaposlenost mladih nužno je poticati izvoz i imati izvozno orijentirano gospodarstvo.