Unatoč dugogodišnjim američkim trgovinskim ograničenjima, kineski telekomunikacijski div Huawei pozicionirao se kao jedan od najžešćih konkurenata na cijelom području umjetne inteligencije. Tvrtka sa sjedištem u Shenzhenu ne samo da je pekinški odgovor na američku Nvidiju, već je i rano usvojila monetizaciju modela umjetne inteligencije u industrijskim primjenama.
Huang ne štedi pohvale
“Huawei je bio prisiljen promijeniti i proširiti svoj osnovni poslovni fokus tijekom proteklog desetljeća… zbog raznih vanjskih pritisaka na tvrtku”, rekao je CNBC-u Paul Triolo, partner i viši potpredsjednik za Kinu u savjetodavnoj tvrtki DGA-Albright Stonebridge Group. To širenje omogućilo je tvrtki da se uključi u sve, od pametnih automobila i operativnih sustava do tehnologija potrebnih za procvat umjetne inteligencije, poput naprednih poluvodiča, podatkovnih centara, čipova i velikih jezičnih modela. “Nijedna druga tehnološka tvrtka nije uspjela biti kompetentna u toliko različitih sektora s visokom razinom složenosti i preprekama ulasku”, rekao je Triolo.
Ako ne vjerujete Triolu, obratite pozornost na to što o Huaweiju misli čelni čovjek njihova najvećeg konkurenta. Ove godine, izvršni direktor Nvidije Jensen Huang sve je glasniji u nazivanju Huaweija “jednom od najimpresivnijih tehnoloških tvrtki na svijetu”. Također je upozorio da će Huawei zamijeniti Nvidiju u Kini ako Washington nastavi ograničavati izvoz američkih tvrtki za čipove u tu azijsku zemlju.
Nvidia je premašila četiri bilijuna dolara tržišne kapitalizacije i postala najvrjednija tvrtka na svijetu. Njezini vrhunski procesori i povezani računalni sustav “CUDA” ostaju industrijski standard za obuku generativnih AI modela i aplikacija. No, taj se bazen možda sužava jer Huawei dokazuje da ne samo da radi sve, već i da to radi dobro. Iako je izazivanje američkih AI velikana poput Nvidije težak zadatak, povijest tvrtke pokazuje zašto je se ne može otpisati. Huawei, koji sada zapošljava više od 208 tisuća ljudi na više od 170 tržišta, počeo je vrlo skromno. Osnovao ga je ambiciozni poduzetnik Ren Zhengfei 1987. iz stana u Shenzhenu, a tvrtka je počela kao mali distributer telefonskih centrala. Kako je rastao u telekomunikacijskog igrača, dobivao je na značaju ciljajući manje razvijena tržišta poput Afrike, Bliskog istoka, Rusije i Južne Amerike, prije nego što se na kraju proširio na izazovnija tržišta poput Europe.
Do 2019. godine Huawei je bio dobro pozicioniran da kapitalizira globalno uvođenje 5G mreže, postavši lider na tržištu. Otprilike u to vrijeme također je procvjetao u jednog od najvećih svjetskih proizvođača pametnih telefona, čak je i dizajnirao čipove za pametne telefone putem svoje podružnice za dizajn čipova, HiSilicon.
No, Huaweijev uspjeh privukao je i sve veću pozornost vlada izvan Kine, posebno SAD-a, koji je često optuživao Huaweijevu tehnologiju da predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti. Kineska tvrtka opovrgnula je takve rizike. Kontrole izvoza ironično su gurnule Huawei u naručje kineske vlade na način kojem se izvršni direktor Ren Zhengfei uvijek opirao.
Na crnoj listi
Huaweijevo poslovanje pretrpjelo je veliki udarac 2019. godine kada je stavljen na crnu američku trgovinsku listu, što je američkim tvrtkama onemogućilo poslovanje s njim. Kad su sankcije stupile na snagu, Huaweijevo potrošačko poslovanje – nekada najveće po prihodima – prepolovilo se na oko 34 milijarde dolara u 2021. Tvrtka je ipak uspjela ostvariti proboj na tržištu AI čipova i nastavila je napredovati unatoč dodatnim američkim ograničenjima u 2020. koja su tvrtku odvojila od proizvođača čipova Taiwan Semiconductor Manufacturing Co.
Godinu dana prije Huawei je službeno lansirao svoj AI procesorski čip Ascend 910. No, američko targetiranje Huaweija također je imalo učinak pretvaranja tvrtke u mučenika u Kini, nadograđujući pozornost koju je dobila 2018. kada je Meng Wanzhou, Huaweijeva financijska direktorica i kći Ren, uhićena u Kanadi zbog navodnog kršenja sankcija Iranu. Kako se tehnološki rat između SAD-a i Kine nastavio širiti, a Kini su nametnuta široka ograničenja za napredne čipove, Huawei je bio očiti izbor za nacionalnog prvaka u utrci, s većim poticajem i državnom podrškom za svoje planove umjetne inteligencije.
“Kontrole izvoza ironično su gurnule Huawei u naručje kineske vlade na način kojem se izvršni direktor Ren Zhengfei uvijek opirao”, rekao je Triolo. Nakon još jedne godine pada prodaje u potrošačkom segmentu, jedinica se počela oporavljati 2023. godine izdavanjem pametnog telefona za koji su analitičari rekli da sadrži napredni čip proizveden u Kini. 5G čip šokirao je mnoge u SAD-u, koji nisu očekivali da će Huawei tako brzo dosegnuti tu razinu napretka bez TSMC-a. Umjesto toga, Huawei je navodno surađivao s kineskim proizvođačem čipova SMIC-om, tvrtkom koja je također na crnoj listi SAD-a.
Veliki povratak
Dok su analitičari poluvodiča rekli da bi opseg koji Huawei i SMIC mogli proizvesti ograničen, Huawei je ipak dokazao da se vratio u igru naprednih čipova. Otprilike u to vrijeme počela su se pojavljivati izvješća o Huaweijevu novom AI procesoru, Ascend 910B, a tvrtka je nastojala iskoristiti praznine koje su ostavile kontrole izvoza na najnaprednije Nvidijine čipove. Masovna proizvodnja sljedeće generacije 910C navodno je već u tijeku. Kako bi popunio prazninu koju je ostavila Nvidia Huawei je “napravio velike korake u repliciranju performansi vrhunskih GPU-ova koristeći kombinacije čipova niže klase”, rekao je Jeffrey Towson, glavni partner u TechMoat Consultingu.
U travnju je Huawei predstavio svoj “AI CloudMatrix 384”, sustav koji povezuje 384 Ascend 910C čipa u klaster unutar podatkovnih centara. Analitičari su rekli da CloudMatrix može nadmašiti Nvidijin sustav, GB200 NVL72, prema nekim pokazateljima. Huawei ne samo da sustiže, “već i redefinira način na koji funkcionira AI infrastruktura”, rekli su analitičari Forrestera prošlog mjeseca u izvješću o CloudMatrixu. U međuvremenu Huawei je također razvio vlastiti softverski sustav “CANN” koji djeluje kao alternativa Nvidijinu CUDA-i.
“Pobjeda u AI utrci nije samo stvar bržih čipova. To također uključuje isporuku alata koji su programerima potrebni za izgradnju i implementaciju velikih modela”, navodi se u Forresterovu izvješću, iako su autori primijetili da Huaweijevi proizvodi još nisu dovoljno integrirani s drugim uobičajeno korištenim alatima kako bi programeri brzo prešli s Nvidije. Iako se Huaweijev cilj da nadmaši Nvidiju smatra ključnim razvojem u utrci Kine i SAD-a za umjetnom inteligencijom, važno je napomenuti da su čipovi samo jedan element Huaweijevih širih planova za umjetnu inteligenciju. Huawei je sada aktivan u cijelom lancu vrijednosti umjetne inteligencije, od čipova do računarstva, do modela umjetne inteligencije i aplikacija umjetne inteligencije. Ti različiti poslovni pravci umjetne inteligencije također koriste druga područja golemog tehnološkog carstva tvrtke.
Zapravo, poslovanje tvrtke s “IKT infrastrukturom” – koje uključuje implementaciju 5.5G mobilne mreže i sustave umjetne inteligencije za industrijsku upotrebu – postalo je najveći pokretač prihoda tvrtke s 362 milijarde juana u 2023. godini. Tvrtka je implementirala svoje Ascend AI čipove i AI CloudMatrix 384 u svom rastućem portfelju podatkovnih centara umjetne inteligencije, kojima upravlja njezina jedinica za računalstvo u oblaku, Huawei Cloud, osnovana 2017. godine kako bi se natjecala s tvrtkama poput Amazon Web Services i Oracle. Ti podatkovni centri, pak, pružili su mogućnosti obuke i računalnu snagu koju koristi Huaweijev paket AI modela u sklopu Pangu serije.
Za razliku od drugih AI modela opće namjene poput OpenAI-jevog GPT-4 ili Googleova Gemini Ultra 1.0, Huaweijev Pangu model dizajniran je za podršku industrijski specifičnijim aplikacijama u medicinskom, financijskom, vladinom, industrijskom i automobilskom sektoru. Pangu je već primijenjen u više od 20 industrija tijekom prošle godine, izjavila je tvrtka prošli mjesec.
Uvođenje takvih AI aplikacija često uključuje Huaweijevo tehničko osoblje koje mjesecima radi na lokaciji projekta, čak i ako se radi o udaljenom rudniku ugljena, rekao je za CNBC Jack Chen, potpredsjednik marketinškog odjela Huaweijeve poslovne jedinice za naftu, plin i rudarstvo, koja pruža digitalna i inteligentna rješenja za transformaciju tih industrija.
Nacionalni heroji
To istraživanje omogućilo je tvrtki u svibnju da rasporedi više od 100 električnih kamiona koji mogu autonomno prevoziti zemlju ili ugljen koristeći 5G mrežu, AI i usluge računalstva u oblaku telekomunikacijske tvrtke. I to nije ograničeno samo na Kinu. “Tehnologija se može replicirati u velikim razmjerima u Srednjoj Aziji, Latinskoj Americi, Africi i azijsko-pacifičkoj regiji”, rekao je Chen.
Statusu Huaweija kao nacionalnog junaka u Kini pridonosi i neobična vlasnička struktura kompanije. Osnivač kompanije, Ren Zhengfei, najveći je pojedinačni dioničar kompanije sa tek 0,65 posto vlasničkog udjela, dok preostalih 99,06 posto kompanije posjeduje čak 161.749 zaposlenika kompanije (od njih ukupno 194 tisuće zaposlenih) koji tako u većinskom dijelu odlučuju o poslovnom smjeru razvoja kompanije. Takva “narodna” vlasnička struktura ujedno stvara i agresivnu “svi za jednoga, jedan za sve” radnu kulturu, u kojoj zaposlenici daju svo svoje vrijeme i sposobnosti kompaniji te time dobivaju i snažnu potporu kineske javnosti.
Uspije li Kina u potpunosti digitalno osamostaliti svoje tržište i ponuditi taj model drugim zemljama koje žele izbjeći zapadni nadzor – moglo bi doći do redefiniranja globalnih tehnoloških ravnoteža. Pravo pitanje više nije tko nudi najbolji softver, već tko postavlja pravila igre. Kina je u tom smislu, čini se, na pravom putu…
