Iako je u nas postao poznat po bespilotnim letjelicama i suradnji s najvećom hrvatskom softverskom tvrtkom IN2 grupom, rumunjski Teamnet u Zagrebu već radi veće IT poslove. Upravo je završio projekt vezan za razmjenu podataka o vizama za Ministarstvo vanjskih poslova.

Florin Hoinarescu, direktor tvrtke Teamnet Hrvatska i voditelj međunarodnog poslovanja Teamnet grupe, kaže da je Hrvatska je u procesu usklađivanja svojih sustava s onima EU, a u konkretnom slučaju riječ je bila o usklađivanju po pitanju viza. "Teamnet je Ministarstvu vanjskih poslova prilagodio rješenje što ga je naša tvrtka razvila i koje se od 2009. uspješno koristi u Rumunjskoj. Usklađeno je sa Schangenom, a implementirali smo ga u suradnji s IN2 grupom", kaže Hoinarescu. Navodi da je rješenje testirano u praksi te da se nada da će ga u budućnosti nadograditi s mogućnošću izdavanja viza online.

Ipak ovdje ste poznatiji po dronovima i bespilotnim letjelicama (UAV). Jeste li prodali koju u Hrvatskoj?
Trenutačno radimo na jednom pilotu te smo fokusirani na edukaciju o korištenju i mogućnosti upotrebe dronova u poslovnom sektoru. Naši UAV-ovi nisu poput komercijalnih dronova, to su profesionalni uređaji posebno dizajnirani za poslovnu upotrebu.

Je li vaša suradnja s IN2 ekskluzivna?
IN2 nije naš jedini partner, ali jest jedan od naših glavnih suradnika za Hrvatsku. Usmjereni su na korporativne korisnike, kao i mi. No, oni će se koristiti dronovima, a mi UAV-ovima. Kao sistem integratori, naš poslovni model usmjeren je na partnersku suradnju. Cilj nam je razviti regionalni hub partnerstva na različitim područjima suradnje.

Kako je Teamnet u Rumunjskoj u samo 15 godina izrastao u IT tvrtku sa 800 zaposlenika i više od 110 milijuna eura prometa?
Važan doprinos organskom razvoju bilo je partnerstvo sa svjetskim globalnim igračima poput Microsofta, Airbusa, Orangea ili NEC-a. Kada sam došao u Teamnet 2003., znači dvije godine nakon osnutka tvrtke, bilo nas je 20, a godišnji promet bio je između 80 do 100 tisuća dolara. Prijelomnica je bila prije pet godina, kad je mandžment odlučio da moramo krenuti u internacionalnu ekspanziju. No, to nije jednostavno.

Zašto?
Da biste se mogli širiti na strana tržišta, trebaju vam resursi. Mi smo se odlučili pronaći financijskog partnera koji će nas u tome strateški pratiti. Dogovor je trajao dvije godine. Na kraju su Međunarodna financijska korporacija (IFC), član grupe Svjetske banke, i Black See Trade i Development Bank (BSTDB) postali naši dioničari. Zahvaljujući tome osigurali smo novac i povjerenje za ekpanziju izvan Rumunjske.

Na primjeru hrvatskog IT tržišta vidi se da čak ni najveće IT tvrtke uz financijsko zaleđe ne mogu uspjeti samo tako. Kako je vama to uspjelo? I vi ste primarno sistemski integrator, zar ne?
Jesmo. No, posao sistemskog integratora, kao i svake druge IT tvrtke danas, temelji se dijelom na vlastitim proizvodima. Imali smo osnovne vlastite proizvode, koje smo nastavili dalje razvijati, a sve što nam nije bilo temeljno odlučili smo raditi s partnerima. Jedan naš temeljni proizvod je cjelovit sustav za krizne situacije. U Rumunjskoj je taj sustav temelj sustava 112. Vremenom je proširen mnoštvom mogućnosti. No, nismo se bavili, primjerice, tehnologijom prepoznavanja lica već smo to "outsourcali" od japanskog NEC-a. Spajamo najbolje od našeg svijeta s najboljim što se nudi na tržištu.

Kakva su vam očekivanja od hrvatskog IT tržišta?
Vjerujem da će hrvatsko IT tržište u idućih nekoliko godina snažno rasti. Možda se to još ne vidi najbolje, ali strukturni fondovi otvorit će vam mnogo prostora za rast. Znam to iz osobnog iskustva, jer sam to 2007. vidio u Rumunskoj. To će se dogoditi i ovdje. No, Hrvatska treba znati da taj novac postoji i da može potaknuti razvoj lokalne ekonomije i IT industrije. 

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Zašto mislite da bi u Hrvatsku mogle doći te milijarde?
Zato što se Hrvatska u mnogim stvarima treba uskladiti s Unijom. Da biste to mogli, morat ćete provesti veliki broj IT projekata. Usto, Hrvatska nije izuzeta od trendova u IT-u. Na svim tržištima očekuje se rast potražnje za inovativnim proizvodima. Tako će biti i ovdje. Tu Teamnet vidi svoju priliku.

Gdje vidite Teamnet u Hrvatskoj za nekoliko godina?
Očekujem da Teamnet Hrvatska u idućih nekoliko godina postane važan igrač u ponudi inovativnih proizvoda i temeljnih IT rješenja za državu. Imamo rješenje za službu 112, za upravljanje EU fondovima, za katastar, poljoprivredu… Predviđamo kako će potražnja za takvim proizvodima rasti u Hrvatskoj.

Kako je taj proces tekao u Rumunjskoj?
Svaki euro dobiven iz Bruxellesa povezan je s određenim projektom. Znači, trebate imati stručnjake koji su sposobni pisati dobre projekte i imati dobre projekte. Tu je važno imati efikasnu instituciju koja se bavi evaluacijom i odobravanjem projekata. Presudna činjenica koja će odlučiti koliko ćete novca povući iz EU jest odabir: centralizirani ili decentralizirani model za takvu instituciju. Poljska je imala decentralizirani sustav i apsorbirala je više od 95% alociranih sredstava. Rumunjska nije bila tako uspješna jer je naglasak stavila na centralizirani sustav za neke operativne programe i regionalne agencije za druge projekte. Problem kod centralizacije su uska grla, ne može jedna agencija odraditi sav posao. 

U Rumunjskoj ste praktično radili na tim pitanjima?
Da, napravili smo sustav koji omogućava upravljanje EU projektima, njihovu provjeru i popratne operacije, i to za ljudske resurse, okoliš i ribarstvo.  V

Idemo na Bliski istok

Očekujete li da bi se u regiji iduće godine mogli opet pokretati veliki poslovi?
Prognoza je optimistična. No, to je teško reći. Tržište je vrlo kompetitivno na ovim prostorima i zato smo više usmjereni na male i srednje projekte. Prema tome krojimo proizvode i cijene. Zato se širimo i izvan regije. Ove godine otvorit ćemo drugi ured u Ankari, u Turskoj. Proširit ćemo se i na Bliski istok. U našoj regiji potražnja za IT-om veća je u javnom sektoru, a izvan regije prilika ima u privatnom sektoru, u obrazovanju, energetskoj održivosti, očuvanju okolišta i poljoprivredi. U ovoj regiji veliki je naglasak na cijeni, što ponekad vodi i nižoj kvaliteti. Idemo u Dubai jer se tamo veći naglasak stavlja na kvalitetu. Cijena je tamo sekundarna.