Objavljeno je Prvo izvješće o stanju Digitalnog desetljeća koje daje pregled napretka država članica EU prema digitalnoj transformaciji kao i EU u cjelini.

Radi se o moderniziranom i sveobuhvatnijem pregledu stanja digitalizacije gospodarstva i društva, koje je nekoć prikazivano indeksom – DESI. Sada je taj indeks ukorporiran u Izvješće i ono što nedostaje jest ukupno rangiranje 27 zemalja članica prema stupnju digitalizacije.

Ukinuto rangiranje
Tako da lanjsko 21. mjesto prema DESI-ju sada nije moguće usporediti. Ipak, budući da je DESI bio sastavljen od 4 kategorije i to digitalne infrastrukture, digitalnih vještina, digitalnog poslovanja i digitalizacije javne uprave, s nizom dodatnih potkategorija, detaljnije usporedbe su moguće.

Usto po pojedinim stavkama u kategorijama moguće je usporediti i napredak Hrvatske u odnosu na ostale države članice te EU prosjek. U prvom izdanju Digitalnog desetljeća Europska komisija je sažela Hrvatsku digitalnu situaciju, dijagnosticirala stanje u svakoj kategoriji i dala preporuke.

Opisna ocjena općeg stanja digitalizacije kaže: “Hrvatska ima neiskorišten digitalni potencijal za daljnji doprinos zajedničkim naporima za postizanje ciljeva Digitalnog desetljeća EU-a. Digitalna transformacija hrvatskog gospodarstva i društva značajno napreduje, a najveći doprinos ostvarenju ciljeva očekuje se u području pokrivenosti optičkom fiksnom mrežom, te u digitalizaciji poslovanja. Iako je bilo poboljšanja, i dalje je potrebno uložiti više napora u razvoj digitalnih vještina. Dok je pružanje online usluge te usvajanje gigabitnih usluga i dalje ograničeno”.

Napredujemo i u kategoriji digitalnih vještina sa 63 posto ljudi koji imaju bar osnovne digitalne vještine (prosjek EU je 54%). Ipak, kaže EK, potrebno je uložiti više napora, posebice u povećanje broja ICT stručnjaka. Naime, udio ICT stručnjaka u ukupnoj zaposlenosti ispod prosjeka je EU (3,7% prema 4,6%) dok je udio žena među ICT stručnjacima s 14,5% među najnižima u EU-u i znatno ispod prosjeka EU-a od 18,9%.

“Hrvatska bi trebala povećati kapacitet svog obrazovnog sustava za osposobljavanje većeg broja ICT stručnjaka, posebno u dijelu kibersigurnosti te poduzeti mjere da zadrži te stručnjake na tržištu rada uz privlačenje talenata”.

Kad se radi o kategoriji Digitalna infrastruktura, EK ističe da je Hrvatska postigla određeni napredak u razvoju fiksne digitalne infrastrukture, osobito značajnom implementaciju optičke mreže, s 39% na 54%, u tekućem izvještajnom razdoblju. No, napredak u korištenju širokopojasnih usluga i dalje je ispod prosjeka EU.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Unatoč poboljšanju pokrivenosti mobilnih 5G mreža koja je skočila s 34 na 82%, i dalje je nizak postotak njezina korištenja, pokazuju podaci. U preporukama EK ističe da se Hrvatska treba pozabaviti infrastrukturom i mjerama koje će potaknuti korištenje gigibitnog interneta, i to posebice u ruralnim dijelovima.

Neiskorišten potencijal
U kategoriji digitalizacije poslovanja, Hrvatska je nešto iznad prosjeka EU-a s obzirom na usvajanje naprednih tehnologija, ali još postoji neiskorišten potencijal za poboljšanje digitalnog intenziteta malih i srednjih poduzeća, tvrdi se u Izvješću EK i ujedno preporučuje ubrzanje napora i podizanje svijesti o prednostima digitalizacije poslovanja, posebno među malim i srednjim poduzećima.

Nažalost, što se tiče digitalnih javnih usluga, kako napominju iz EK, “Hrvatska i dalje zaostaje, posebice u uslugama za poduzeća (67 naspram 84% prosjeka EU) te u ukupnoj modernizaciji javnih usluga inovativnim digitalnim rješenjima. Ipak, Hrvatska ima dobre rezultate u pogledu pristupa elektroničkim zdravstvenim kartonima, s rezultatom 86% u usporedbi sa 72% na razini EU-a.

Stoga je i tu preporuka, poduzimanje daljnjih koraka za poboljšanje prilagođenosti korisnika online javnih usluga, uključujući poboljšanje podrške za korisnike.