Prema novim, revidiranim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljenima u srijedu, Hrvatska je u 2020. za istraživanje i razvoj (R&D) izdvojila 3,3 milijarde kuna.

Premda je riječ o većem ulaganju nego lani (3,1 milijarda), nismo se puno pomaknuli s dna ljestvice u Europi, a udio državnih proračunskih sredstava za R&D u BDP-u lani je iznosio tek 0,78%, manje nego 2018. godine (0,85%).

Najviše se lani izdvajalo za sektor visokog obrazovanja (66%), zatim u državni sektor (27,7%), poslovni sektor generirao je tek 5,6%, dok se najmanje sredstava izdvajalo za privatni neprofitni sektor (0,3%).

Najviše sredstava utrošeno je za cilj Opće unapređenje znanja: R&D financiran iz fondova visokih učilišta (46,8%), a taj se trend nastavio i u ovoj godini kada je iz proračuna za isti cilj izdvojeno 57% sredstava, odnosno više od 1,8 milijuna kuna.

Međutim, zaostajemo za ulaganjima u očuvanje okoliša , transport i telekomunikacije, energiju, kulturu, rekreaciju, religiju i masovne medije (ove godine od 3,3 milijarde uloženo tek 1379 kuna), dok su nešto bolji rezultati kod ulaganja u industrijsku proizvodnju i tehnologiju. Više se ulaže u istraživanje Zemlje, a najmanje u istraživanje Svemira.

Još su u rujnu Hrvoje Balen, član Uprave Algebre i dopredsjednik HUP-ICT udruge, te Boris Drilo, predsjednik HUP-Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti (ICT) i član Uprave Hrvatskog telekoma, u razgovoru za Poslovni dnevnik prokomentirali da bi digitalne tehnologije trebalo više primjenjivati u gospodarstvu, kako bi najveći dio EU novca upravo tamo završio.

“Moramo više investirati u istraživanje i razvoj i zato je važno da ICT bude definiran kao strateška, vertikalna industrija u novoj Strategiji pametne specijalizacije (S3) jer će se na takav način otvoriti EU fondovi za istraživanje i razvoj najpropulzivnijim privatnim firmama koje razvijaju globalna rješenja.

Hrvatska mora raditi na kontinuiranom povećanju udjela i broja digitalnih profesionalaca na domaćem tržištu rada”, poručili su Balen i Drilo.

Najrazvijenije europske države već su početkom godine s prvim valom pandemije krenule s investicijama u R&D kako bi se mogle nositi s budućim krizama, zdravstvenim i gospodarskim, uz podršku EU.