Prve javne nabave za e-Škole, najveći IT posao u Hrvatskoj financiran iz fondova EU, već su počele. Odziv škola je iznad svih očekivanja, kaže ravnatelj CARNeta Zvonimir Stanić, jer se za 150 mjesta u pilot-fazi koja će trajati iduće dvije godine i stajati 40 milijuna eura prijavilo 705 škola.

To je polovica svih škola u Hrvatskoj. Sve škole odmah mogu početi raditi što i škole iz pilota: koristiti tablete, IT opremu i digitalne sadržaje. Jedina je razlika što će za ostale škole sredstva, dodatnih 140 milijuna eura, imati tek nakon što uspješno završe pilot fazu. Drugim riječima, s financijama se dotad trebaju snaći sami.

Kako ste uspjeli postići tako veliki odaziv škola? 
Zasluge prije svega treba dati nastavnicima i ravnateljima jer su sami postali svjesni nužnosti promjene. 

Postoji li mogućnost da je interes bio samo pomodarski?
Osnivačima škola je to neisplativo, tražili smo od njih da se prijavom u projekt e-Škola obvežu i financijski. Moraju osigurati novac za osobu ili tvrtku koja će školi pružati tehničku podršku na terenu te osigurati održavanje opreme nakon isteka financiranja projekta. 

Što ćete trebati od opreme?
Optički kabel do škole, bežičnu mrežu po školi, osobni uređaj za svakog nastavnika, 30 tableta za jedan razred, nekoliko pametnih ekrana osjetljivih na dodir po svakoj školi te videokonferencijske sustave. Usto, trebat će nam sustav za upravljanje učionicom koji omogućuje da s jednog uređaja kontrolirate sve ostale uređaje u razredu, uključujući i one od učenika. To ćemo naručivati kao gotove proizvode.

Što će trebati izraditi?
Upravo se razvija sustav za proizvodnju digitalnih sadržaja. U planu je izgraditi i repozitorij, odnosno skladište digitalnih sadržaja, gdje će se moći pretražiti sadržaji, usporediti, skinuti određeni sadržaj i zatim ga koristiti na tabletima, računalima i pametnim ekranima. U planu je i korištenje privatnih društvenih mreža za učenike i nastavnike.

Planirate, dakle, izraditi hrvatski Facebook, zatvorenu društvenu mrežu za školarce?
Nećemo razvijati nove sustave na tom području, nego koristiti neke od postojećih platformi za razmjenu informacija, ideja, znanja, stvarati virtualne i stvarne timove učenika ili nastavnika sličnih opredjeljenja.

Repozitorij za sadržaje bit će nešto poput spoja tražilice Google i YouTubea? 
Točno. Planiramo izraditi sustav koji će omogućivati pretraživanje različitih postojećih izvora podataka- za početak mnoštvo CARNetovih portala koji sadrže razne edukativne sadržaje u raznim formatima – videoklipove, prezentacije, edukativne igre. Svima će im se moći pristupati s jednog središnjeg mjesta – ovog repozitorija. Među najvrednijim sadržajima repozitorija bit će digitalni obrazovni sadržaji za STEM predmete koji prate kurikulum, a koji će biti izrađeni u projektu e-Škole. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Hoće li svi sadržaj na tom repozitoriju biti besplatni ili će se i naplaćivati?
Uvođenje ovog sustava prate određene promjene u načinu rada s udžbenicima. To su stvari koje se sad rješavaju i nakladnici su svjesni promjena. 

Kako će se regulirati dio oko cijene sadržaja?
Sadržaje će moći raditi svi: nastavnici, učenici, udruge, tvrtke, pojedinci. No, naš je cilj da se u to najviše uključe nastavnici zbog znanja i iskustva. Naravno, i dalje će postojati prostor za nakladnike. Područje ozakonjenja korištenja digitalnih sadržaja tek jtreba urediti.  Za očekivati je da će nakladnici proizvoditi sadržaje koji će biti komercijalno dostupni učenicima i nastavnicima. No, nije tu samo pitanje naplate već i kontrole kvalitete. 

Kad krećete u nabavku tih sustava?
U ožujku su već krenule prve nabave, a zatim od rujna nadalje. Sve što nam treba nabavljat će se preko javnih natječaja prema pravilima EU.

Razvoj sadržaja za obrazovanje otvara velik prostor malim domaćim tvrtkama?
Ide se u smjeru da se inovativnim i kreativnim tvrtkama otvori prostor da mogu ponuditi svoje proizvode.

Već dogodine (kontrolirani) mobitel na nastavi

Hoće li učenici mobitele i tablete moći koristiti na nastavi?
Da, i to već od iduće školske godine, ali samo ako pristanu na to da im se instalira Mobile Device Management sustav (MDM), koji školskom administratoru daje određenu kontrolu nad uređajem. Takav sustav može im dopustiti ili ograničiti pristup sadržajima i uslugama. Neki sadržaji će već biti dostupni za mobitele i tablete, poput e-Dnevnika, a ostale se želi što višeprilagoditi korištenju na mobilnim platformama.    

Hoće li sustav biti dovoljno otvoren za inovacije, npr. mogu li škole u pilot-projektu e-Škola odmah početi koristiti hrvatsku aplikaciju PhotoMath koja donosi revoluciju u način učenja matematike?  
Školama koje su u pilot projektu e-Škola takva je mogućnost otvorena. Smisao je omogućiti takvu fleksibilnost, stvoriti preduvjete da škole mogu same isprobavati takve nove sustave i tako omogućiti učenicima da uče bolje i kvalitetnije.