Konferencija Pametni gradovi – gradovi budućnosti, koju organizacijski potpisuju Večernji lista i Poslovni dnevnik, posvećena podizanju svijesti o važnosti razvoja novih tehnoloških, organizacijskih i logističkih rješenja usmjerenih na poboljšanje kvalitete života stanovnika hrvatskih gradova, u utorak je u zagrebačkoj koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog doživjela svoje drugo izdanje.

"Cilj konferencije je postati središnjim mjestom smart city filozofije, a osim rasprava o aktualnoj problematici implementacije pametnih  rješenja, ciljamo postati i mjestom transfera znanja i ideja", istaknuo je u uvodu glavni urednik Poslovnog dnevnika Mislav Šimatović. Na promjene i pametne tehnologije više ne možemo ostati imuni, ustvrdio je gradonačelnik Jastrebarskog Zvonimir Novosel, istaknuvši da dolazi iz grada koji je posebne napore uložio upravo u gradnju što bolje infrastrukture i grada koji sustavno radi na otklanjanju administrativnih prepreka. "Sve što danas koristimo nosi predznak 'pametno', a dodamo li tehnološkim prednostima i funkcionalnu upravu te kompetentnu radnu snagu, rezultati neće izostati", istaknuo je Novosel.

Christian Köberl, direktor urbanog razvoja pri uredu gradonačelnika Graza, predstavio je tehnološki inovativnu transformaciju koju je taj grad prošao u posljednjih desetak godina. S četiri sveučilišta i dva visoka učilišta primijenjenih znanosti, riječ je o jednom od najvažnijih europskih obrazovnih centara u kojem studira gotovo 60 tisuća mladih.Ti mladi u Grazu imaju i priliku za zaposlenje, što je uvelike pomoglo u pozicioniranju Graza kao uzora po pitaju pametnih tehnologija među drugim europskim prijestolnicama. Zadržavanje mladih i inovativnih ljudi, za što je trebalo osigurati infrastrukturu, zadržalo je i njihove ideje, pa Graz danas samo od klastera zelenih tehnologija i očuvanja okoliša generira dvije milijarde eura prihoda. Istaknuo je nužnost primjene rješenja ekološke i održive gradnje, kao i uvođenja održive opskrbe el. energijom na kratke udaljenosti, u kojima Graz već bilježi prve pozitivne rezultate. 

Zagrebu nagrada za obrazovanje, Puli za turizam

Pametna metropola i istarska zvijezda premala da bi bila prosječna  
U sklopu konferencije Pametni gradovi – gradovi budućnosti dodijeljene su i nagrade u ukupno pet kategorija, pri čemu je prva, ona za pametnije obrazovanje, otišla u ruke grada Zagreba, a preuzela ju je Mirka Jozić, pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, rad i poduzetništvo. Riječ je o potvrdi da hrvatska metropola ima najbolji projekt stvaranja idealnog okružja za obrazovanje djece i mladih koji podrazumijeva stvaranje sveučilišnog grada i poticanje inkubatora za poduzetništvo namijenjenih studentima, otvaranje novih vrtića te informatizaciju škola. "Hvala što ste prepoznali Zagreb, nadam se da će sve više gradova u Hrvatskoj uskoro nositi titulu pametnih gradova", poručila je Jozić. Nagradu za pametniji turizam osvojila je Pula kao grad koji se ponosi najboljim projektom poticanja turizma. Kriteriji koji su se pritom uzeli u obzir bilo je povezivanje malih iznajmljivača ili OPG-a, širenje turističke ponude i poticanje otvaranja vinskih cesta, zatim uvođenje besplatne gradske Wi-Fi mreže, kao i razvoj biciklističkih staza te brojni drugi. "U Istri volimo kazati da smo premali da bismo bili prosječni, a drago mi je da ste to i prepoznali", poručio je gradonačelnik Pule, Boris Miletić, prilikom preuzimanja nagrade.

Next Bike gura održivu mobilnost
Krešimir Dvorski, iz tvrtke Sustav javnih bicikala, koja je u svibnju 2013. pokrenula prvi i najveći sustav javnih bicikala u Hrvatskoj, predstavio je koncept održive mobilnosti. Nedavno je otvoren i prvi Next Bikeov sustav u regiji, i to u Sarajevu, koji već ima više od 3000 korisnika. "U Hrvatskoj govorimo o oko 15 tisuća korisnika našeg sustava, dok je na globalnoj razini riječ o čak pola milijuna. Želimo se pozicionirati kao kvalitetna nadopuna postojećim oblicima prijevoza, imajući na umu  i zdravstvene i ekološke benefite po život ljudi", poručio je Dvorski. Da je riječ o propulzivnom europskom trendu, potvrdio je Dennis Steinsek iz Next Bikea, koji je u posljednjih 12 godina od startupa tvrtku Next Bike doveo na razinu konkurentnog i respektabilnog alternativnog prijevoznika. "Naš sustav javnih bicikala jednako implementiraju i manji i veći gradovi. Postigli smo smanjenje emisija štetnih plinova, veću razinu svijesti o važnosti brige za zdravlje i omogućili lakši i brži dolazak s jedne točke na drugu. Jedna od najvećih prednosti ovog sustava njegova je fleksibilnost i izuzetno visoka razina mobilnosti", kazao je Steinsek.  

Microsoft za pametne  gradove po mjeri
Lejla Zukić-Krivdić, direktorica prodaje u Microsoftu Hrvatska i BiH, prezentacijom CityNext – digitalna transformacija pametnog grada poručila je kako tehnologija nikada nije bila bolja te da sve izazove s kojima se društvo suočava treba zapravo promatrati kao nove razvojne prilike. Procjene kažu da će do 2050. oko 70 posto svjetske populacije, odnosno šest milijardi ljudi, živjeti u urbanim sredinama. A kako biti bolji i sigurniji grad, kako bolje uključiti građane, osigurati im kvalitetniju uslugu i omogućiti da lakše komuniciraju s gradskim vlastima i organizacijama, pitanja su na koji odgovor daje tehnologija, smatra Zukić-Krivdić. Dodala je i jedna od značajnih Microsoftovih inicijativa u tom smjeru ona CityNext koja kroz inovativne digitalne servise nastoji gradovima i njihovim građanima omogućiti ostvarivanje punog potencijala u osiguranju sigurnijeg i zdravijeg života u lokalnim sredinama.  

U energetski učinkovitoj gradnji treba paziti na zaštitu od požara
Anđelka Toto Ormuž iz Rockwoola i udruge Fire safe Europe (FSE) u sklopu prezentacije Igra li se Europa vatrom naglasila je da zbog sve veće urbanizacije zaštita od požara postaje sigurnosnim imperativom. Dodala je i da su dovoljne samo tri minute da se požar proširi na cijelu sobu, i to zato što zgrade u kojima boravimo sadrže više gorivih materijala nego ikada. "Više od 90% vremena provodimo u zgradama, a jedna od većih zapreka stabilnoj sigurnosti su neharmonizirani zakoni. Primjerice, različita je maksimalna udaljenost do izlaza u slučaju nužde u školama. Frapantno je što u nekim dijelovima EU djeca moraju prijeći šest puta veću udaljenost do najbližeg izlaza", upozorila je Toto Ormuž. Članovi vatrogasne postrojbe Zagreb upozorili su na važnost obraćanja pažnje na protupožarnu sigurnost i u gradnji energetski učinkovitih zgrada. "Dva najvažnija europska dokumenta koja potiču energetsku obnovu niti jednom riječju ne spominju zaštitu od požara. Stoga smo 2011. osnovali FSE udrugu u Briselu, sastavljenu od stručnjaka, akademske zajednice, predstavnika industrije i vatrogasaca, kako bismo povećali vidljivost pitanja zdravlja i kvalitete života ljudi koji se nalaze na prvoj liniji obrane od vatre, pitanja sanacije štete, a i kako bismo isticanjem činjenice da određeni građevinski materijali mogu pospješiti širenje požara spriječili nesreće", potvrdila je Toto Ormuž. Područje Zagreba štiti 319 operativnih vatrogasaca sa 60 vozila. Statistika koju vatrogasna postrojba Zagreb vodi od 2012. pokazala je da se najmanje intervencija događa ponedjeljkom, a najviše posla ima na rubnim dijelovima grada. Osam minuta potrebno je za dolazak vatrogasnih kola na mjesto požara u jutarnjim satima, a u večernjim satima nešto više od šest minuta. Tu je i projekt AUP-ZG ili sustav nadzora i upravljanja prometom na području Zagrebu koji će omogućiti veću prometnu protočnost i u najkritičnijim situacijama. Upotrebom vlastitih znanja možemo doći do rješenja najvećih gradskih problema, u ovom slučaju s vrlo visokim faktorom spašavanja ljudskih života, poručili su Darko Brlečić iz Javne vatrogasne postrojbe Zagreb, i Zdenko Lanović iz tvrtke Elipsa-S.Z.

Građevinski sektor

Kako se tvrtke mogu zaštititi od nestabilnosti tržišta energije? Jednostavno je

INOVACIJA

Ovo smo oduvijek željeli: Zubarska stolica koja pruža vrhunsko wellness iskustvo