Zaštita od požara multidisciplinarno je područje i na rješavanju sigurnosnih problema svi aktivni dionici trebaju sudjelovati jednakim snagama, istaknuto je u sklopu panela posvećenog zaštiti od požara u urbanim sredinama, održanom u četvrtak u sklopu konferencije Pametni gradovi. Jedan od povoda razgovora na ovu temu nedavni je požar koji je zahvatio londonski Grenfell Tower, nezgoda koja je odnijela velik broj ljudskih života, a one se, kako su potvrdili panelisti, mogu izbjeći ako se pri gradnji koriste negorivi materijali.

Članica komunikacijske skupine udruge Fire Safe Europe Anđelka Toto Ormuž je istaknula da se Hrvatska vrlo visoko pozicionirala među europskim zemljama kada govorimo o zaštiti od požara. „Rekla bih da se možemo čak smatrati i uzorom drugima. No, iako je hrvatsko zakonodavstvo napravilo određene pomake, prostora za poboljšanje još uvijek ima. Trebalo bi se harmonizirati s europskim zakonodavstvom, odnosno izraditi jedinstvenu strategiju zaštite od požara“, komentirala je trenutnu situaciju.

Da su zgrade u Hrvatskoj u odnosu na stanje u Europi sigurnije potvrdio je stalni sudski vještak za požare i eksplozije Milan Carević.  „Zahvaljujući propisima, nama se ne može dogoditi situacija poput slučaja u Londonu kada je život izgubilo više od 80 ljudi. Modeli koje smo usvajali otpočetka su modeli zaštite zapadnih zemalja, ali ono što je ključni problem kod sigurnosti naših objekata jest održavanje. Objektivno ste bacili novac ako ne održavate ono u što ste uložili. Inspekcija ne može pregledati sve objekte, a tu su predstavnici stanara i sami stanari onda nadležni za vlastitu sigurnost, barem kada govorimo o prohodnosti. U Švedskoj je svojevremeno proučavan trend ljudskih stradavanja prilikom požara u ostatku svijeta, a konstatirano je da se broj poginulih osoba u većini zemalja smanjio za 50 posto. Ustanovljeno je da su za takav pada zaslužni bolji sistemi prskanja vode u tim situacija, kao važan čimbenik se pokazalo pooštravanje propisa o razini gorivosti materijala koji se u opremanju domova koriste“, napomenuo je.

Ivana Banjadi Pečur, profesorica na Građevinskom fakultetu Zagreb spomenula je istraživanje koje je Građevinski fakultet proveo 2014. godine. „Ispitali smo sigurnost materijala koji se koriste u građevini u Zagrebu. Testiranju je bilo javno što je pridonijelo podizanju svijesti među građanima, ponajviše o važnosti korištenja adekvatnih materijala“, poručila je dodavši da je na temelju tih rezultata došlo je i do promjena u samoj zakonskoj regulativi.

Dubravka Bjegović s Građevinskog fakulteta u Zagrebu također se osvrnula na segment obrazovanja – vatrogasnih ekipa, projektanata te izvođača radova, kao i drugih sudionika u gradnji. „Krivac za ono što se događa nažalost je na svima nama koji sudjelujemo u obrazovnom procesu jer smo prije desetak godina uveli specijalističko obrazovanje namijenjeno različitim strukama. Imamo čak i dovoljno sigurne zgrade s obzirom na to koliko je u obrazovanje u ovom segmentu ranije ulagano. Važno je poštovati propise i zakone zaštite od požara, a da bi projektanti mogli što lakše tumačiti ono što im je propisano, izradili smo priručnik zaštite pročelja zgrada od požara. On je poznat danas na europskom nivou, a izdan je na engleskom kako bi ga i druge zemlje mogle koristiti. Rekla bih da je to jedna od mjera kojom struci omogućavamo da bude što manje grešaka“, istaknula je.

Zoran Gorički iz javne vatrogasne postrojbe grada Zagreba ukazao je da ondje gdje se susreću s teško gorivim materijalima nema problema, dok sve ostalo otežava gašenje i zaštitu ljudskih života. „Sve se može unaprijed isplanirati i projektirati, a time eliminirati i potencijalne probleme. Trebalo bi podignuti razinu prevencije, mijenjati ili prilagoditi zakonsku regulativu. No, imamo primjera gdje imamo sjajan elaborat i projekt, no u izvođenju dolazi do izmjena. Računa o objektu treba voditi do kraja procesa“, kazao je.

Miodrag Drakulić iz Centra za tehničke sustave i požarno inženjerstvo smatra da je problematika požara sastavni dio pojedinih struka, ali i da izostaje integrativni pristup. „Nemamo zamišljen dokument koji bi obavio nužnu racionalizaciju, a taj bi problem struka prije riješila da ima regulatornu podršku“, poručio je na kraju.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost