Zapravo mi ne provodimo digitalnu transformaciju, nego gradimo digitalno društvo, smatra Karolj Skala iz Instituta Ruđer Bošković po kojem uvođenje nacionalne BlockChain infrastrukture (ESBI) može osigurati svijetlu budućnost.

Naime, pametne industrije transformiraju cijelo društvo, što je ujedno naslovna poruka Digital Transformation Conference 2023, 4. Smart Industry BrainStorm, jučer održane u Zagrebu u organizaciji ILBA-e – Poslovne akademije za vodstvo i inovacije, CroSI-ja – Udruge za promociju pametnih industrija te InfoDom Grupe, uz suorganizaciju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, Fakulteta elektrotehnike i računarstva – Inovacijski centar Nikola Tesla, varaždinskog Fakulteta organizacije i informatike i Sveučilišta u Dubrovniku: Centra za istraživanje digitalne transformacije – CREDO.

Generacijski skokovi
Dio toga uz nove ekosustave čini pripadajuća infrastruktura, odnosno kako Skala navodi, nove servisne infrastrukture postaju okosnica za svaki progres, dok vremenski slijed razvoja računarstva pokazuje da u 70 godina od otkrića tranzistora svakih deset godina imamo generacijski skok, sve do clouda danas.

Razvoj je to koji je, kaže, fascinantan i sad radimo određene težnje da tehnologiju još unaprijedimo, povećamo proizvodni učinak s inovativnim proizvodima i uslugama, pa smo dovedeni do praga 5.0 industrijske revolucije, pametnog gospodarstva što će se temeljiti na umjetnoj inteligenciji, kooperativnim sustavima i BlockChain infrastrukturi.

“Mislim da je ovo zadnja industrijska revolucija na zemlji, a najznačajniji je bio prijelaz na ovo tisućljeće kad se brzina procesora izjednačila s brzinom mreže – to je tzv. giga fenomen. Pojavili su se distribuirani sustavi koji povećavaju moć s brojem subjekata i procesa. Lani smo na MIPRO-u osnovali BPH, Blockchain Partnerstvo Hrvatske te nacionalnu infrastrukturu, jedan u IRB-u, a drugi u APIS-u u suradnji sa Središnjim uredom za digitalno društvo, sve s ciljem da se državna uprava koristi ovom infrastrukturom. Imamo novu šansu za novi mogući iskorak u Hrvatskoj”, izjavio je Skala.

Predsjednik CroSI udruge i direktor Konferencije prof. dr. sc. Slavko Vidović/T. Miletić/PIXSELL

U sklopu prezentacije na temu “Hibridni rad i razvoj timova za digitalne blizance i pametne proizvode” (kroz digitalne inovacijske centre DIH-ove i EDIH-e), predstavljene su i potpore start-up poduzećima i Nuqleus inkubator u EDIH-u CROBOHUB++. Kako navodi Nedjeljko Perić s FER-a, cilj EDIH-a je izgraditi tehnološke ekspertize i eksperimentalnu tehnologiju kako bi se omogućila digitalna transformacija industrije i javnog sektora.

“EDIH-ovi predstavljaju proširenje postojećih DIH-ova, financiranih u programu H2020, a kroz izgradnju međunarodnih koridora i umrežavanje EDIH-ova. Logični i najvažniji partneri u konzorcijima EDIH-a su organizacije za istraživanje i razvoj tehnologije i tehnički fakulteti u suradnji s gospodarskim udruženjima, klasterima, EEN, akceleratorima i inovacijskim agencijama kako bi se kroz digitalne tehnologije poduzeća osposobila da provode digitalnu transformaciju uz očuvanje ekološke komponente”, kazao je Perić.

Očekuje se da će nakon provedbe ovog projekta organizacije biti na višoj razini tehnološke i organizacijske zrelosti, uz stvaranje klime povjerenja i izgradnju svijesti i spremnosti za investiranje u edukaciju, tehnološko-razvojnu infrastrukturu i umrežavanje, primjerice s ostalim hrvatskim EDIH-ovima, te s državnim institucijama kao i na međunarodnom planu.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Nuqleus inkubator u EDIH-u CROBOHUB++, prema Matiji Srbiću iz ICENT, planira uključiti IRB i povezati još niz akademskih institucija te proizvoditi pametne industrije. InfoDom nam se priključio, kako je kazao, dvije godine prije Nuqleusa, a u radu ovog programa pomaže znanstveni i investicijski odbor u kojem je i Mate Rimac. Program ima tri faze, od pronalaska ideja i njihove validacije i edukacije u sklopu devet timova, a sad će se fokusirati na treću fazu. Već su pokrenuta 4 spinoffa, pa sve što se radilo u laboratoriju primjenu nalazi u kompanijama.

Vesna Bosilj Vukšić (EFZG), Davor Baković (HIZ), Ernest Vlačić (Sveučilište Sjever) i Goran Marković (InfoDom Grupa)/T. Miletić/PIXSELL

Utjecaj na okolinu
Transformacijom konvencionalnih proizvoda u pametne pomoću digitalnih blizanaca, prema Goranu Marković iz InfoDom Grupe, moguće je obuhvatiti sve što je važno za pametne proizvode, a oni postaju pametniji jer imaju razvijeni ekosustav, te imaju odlike autonomnosti i predstavljaju digitalnu repliku onoga što postoji u realnom svijetu.

Da bi to bilo moguće, bitni su podaci koji su digitalizirani, a organizacija je sposobna komunicirati kroz digitalne kanale i da bi osigurala digitalno korisničko iskustvo skladištiti velike količine podataka u cloudu, te na osnovu analize dobiva se i pogled unaprijed, bitan zbog predikacija.

Tako se dolazi do onoga što se zove smart, raditi dugoročno na održivi način: digitalni blizanci vrhunac su tehnološke kompleksnosti, jer se mora znati kako okolina utječe na njih i kako oni utječu na okolinu, a u InfoDomu smatraju da su digitalni blizanci i organizacijski zahtjevan kompleks, za što su potrebne organizacijske promjene.

Važno je istaknuti da je Nina Begičević Ređep, dekanica Fakulteta organizacije i informatike (FOI), u ime fakulteta organizatora naglasila da je pametna industrija akcelerator razvoja, ali i da umreženost svih dionika mora biti bolja, pa je s tim ciljem organizirano i navedeno događanje.

Pametne industrije, kazala je, pojačavaju istraživačke i inovacijske aktivnosti, a akademska zajednica ima važnu ulogu u tom procesu i okupljanja dionika te je stoga zahvala adresirana Slavku Vidoviću, predsjedniku CroSI udruge i direktoru Konferencije. Po njemu je digitalni svijet u kojem živimo ostavljao svjetiljke po putu i tako se na tom putu vidi napredak, ali također bitno je njegovo uvjerenje da će naše Ministarstvo znanosti i obrazovanja i MINGO uskoro iznjedriti prevažnu Strategiju pametne specijalizacije.

Kako je Vidović istaknuo, Hrvatska se priprema za ulazak u najrazvijenije zemlje svijeta – OECD, a pred ulazak u razvijeno društvo važna agenda su i OECD-ove preporuke za korporativno upravljanje u državnim poduzećima i drugi val digitalne transformacije. Tako je 11 OECD-ovih preporuka koje se sastoje od pravnog, regulatornog i institucionalnog okvira, ali i od upravljanja rizicima i usklađenošću (GRC) obuhvaćeno prema Borisu Blumenscheinu iz InfoDoma modernom platformom koja je jednostavna za korištenje.

Za procjenu zrelosti organizacija u upravljanju poslovnim procesima i rizicima, odnosno svojom usklađenošću, u InfoDomu je stvoren dobar komunikacijski i dijagnostički alat, te se u većini organizacija sad rade preporuke za unaprjeđenja.

Kreira se registar rizika društva, a uz navedeni projekt razvili su i digitalnu platformu i procesni portal FMC 2.0 kojem korisnici mogu pristupiti. Sve to prikupljajući znanje i suradnju svih dionika iz kojih nastaju inovacije za unaprjeđenje poslovnih procesa, a u skladu sa ciljevima organizacije, te uz mjerenje učinaka.

Neven Vrček s FOI-ja naglašava da je svrha pametnih industrija olakšati i ubrzati digitalnu transformaciju poduzeća i njihovu umreženost te razviti ekosustav suradnje svih dionika. Transformacijska područja vezana su uz način rada – pametne proizvode i usluge, a digitalni akceleratori ključni su za razvoj pametnih industrija.

U sklopu te teme, a pod naslovom Strateško pozicioniranje pametnih industrija i akceleratori razvoja Industrije 5.0 u ITP programu i Regionalnim lancima vrijednosti, Stjepan Marković iz Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU u svojoj prezentaciji ITP programa, naglasio je da je dodatno alocirano 536 milijuna eura za ulaganja u tri regije koje zaostaju (Panonska, Jadranska i Sjeverna Hrvatska) ne bi li se ojačala njihova konkurentna podrška inovacijskim klasterima i startupovima te SME.

Državni tajnik Bernard Gršić/T. Miletić/PIXSELL

ICT stručnjaci uvjet zamaha
“Kroz proces programiranja uočeno je da ona postaje ‘ljepilo’ pametne specializacije u tim regijama gdje želimo transformativne inovacije – pametne proizvode i usluge. U tijeku je i nastavak mapiranja dionika RLV-ova i izrada programa potpora te slijede radionice, a planirani su i skori javni pozivi u okviru industrijske tranzicije”, kazao je Marković.

Bernard Gršić, državni tajnik iz Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva podsjetio je da su u izradi Strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. bili uključeni svi, dok je vizija SDH, kako je rekao, Hrvatska unaprijeđena digitalnom transformacijom. I to kroz razvijeno i inovativno digitalno gospodarstvo i digitaliziranu javnu upravu, zatim razvijene, dostupne i korištene mreže vrlo velikih kapaciteta te razvijene digitalne kompetencije za život i rad u digitalno doba.

Na primjeru prvog navedenog strateškog cilja, digitalno gospodarstvo prema indexu DESI koji se mjeri u članicama EU u Hrvatskoj je na 40, a očekivana vrijednost za deset godina iznosi 66, no tu su i drugi pokazatelji učinaka, kao tri puta veći udio ICT sektora u BDP-u u navedenom razdoblju.

“U sljedećih deset godina Hrvatska treba duplo više stručnjaka u ICT sektoru, ukupno njih 130 tisuća. To je uvjet za zamah rasta u digitalnim tehnologijama, pa je veliki izazov kako stvoriti još oko 60 tisuća ICT stručnjaka”, kazao je Gršić dodajući da su digitalni EU ciljevi desetljeća stvoriti još 20 milijuna ICT stručnjaka, uz postotnu izjednačenost žena i muškaraca, te da u sklopu tehnološkog napretka 75% EU tvrtki koristi oblak/umjetnu inteligenciju, zatim udvostručenje broja “jednoroga” i da 90% SME ima barem osnovnu razinu digitalne zrelosti. Cilj je da EU izađe iz sfere da bude korisnik digitalnih rješenja, već da postane stvaratelj i postoji ideja da RH bude centar za poluvodiče, iako nismo zemlja koja ih proizvodi.

Prema Martini Silov iz CRO AI Udruge, umjetna inteligencija može se koristiti kao alat da se unaprijede brojne stvari, primjerice u zdravstvu, financijama i obrazovanju. Što se hrvatskih izvoznika tiče, prema Davoru Bakoviću iz HIZ-a, ogledalo je njihova konkretnost koja se već prepoznaje kroz dominantni izvoz na unutarnje EU tržište, a što se tiče Končara vidljivi su jaki sinergijski procesi zelene i digitalne tranzicije.