Vlada je na jučerašnjoj sjednici napokon donijela prijedlog Strategije pametne specijalizacije do 2029. Ova je strategija, naime, ključna za povlačenje novca iz europskih fondova za projekte istraživanja, razvoja i inovacija (IRI), a njezino se donošenje čekalo gotovo dvije godine.

Nakon kašnjenja puštanja u proceduru javnog savjetovanja, a što se napokon dogodilo krajem 2022., još se godinu dana čekao amen od Vlade. Samo usklađivanje između nadležnih tijela (Ministarstva gospodarstva, Ministarstva znanosti i obrazovanja te onog regionalnog razvoja), ali i sa zahtjevima Europske komisije, naime, trajalo je punih godinu dana.

Strategija pametne specijalizacije, naime, definirala je sedam prioritetnih područja u koja bi trebala biti usmjerena javna ulaganja za istraživanje i razvoj. To su personalizirana briga o zdravlju, pametna i čista energija, pametni i zeleni promet, sigurnost i dvojna namjena, održiva i kružna hrana, prilagođeni i integrirani proizvodi od drva te digitalni proizvodi i platforme.

Najveći novitete u odnosu na prethodnu strategiju je uključivanje ICT industrije u strategijske planove i to kao horizontalu, odnosno industriju koja će i sama za svoje projekte R&D moći povlačiti europski novac (to do sada nije mogla, već je mogla biti samo partner drugim sektorima).

Ukupno iz tri različita izvora (novog financijskog okvira, NPOO-a te Integriranog teritorijalnog programa) na raspolaganju bi za IRI projekte trebalo biti oko 1,3 milijardi eura do 2027. Iako je mnogo novaca u pitanju, državi se, očigledno, s donošenjem Strategije nije žurilo. Ona bi pak, ako novac bude dobro usmjeren, trebala pomoći u unaprjeđenju stupnja inovativnosti u Hrvatskoj.