Iako imaju mnogo razloga da o mikrodoniranju, tzv. crowdfundingu, imaju loše mišljenje, među građanima u Hrvatskoj ono je sve popularnije.

Lani je umjetnik Dario Krpan preko internetske mikrodonacijske platoforme Rockethuba dobio 400 dolara za tiskanje 20 primjeraka knjige "Kraljice šahovnice", koje mora po zakonu isporučiti Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) neovisno o tome što je posrijedi samostalni izdavački projekt i što sve ostale primjerke tiska tek po narudžbi. Ove je godine pak zagrebački studio za proizvodnju računalnih igara Dreamatrix na taj način prikupio 46.536 dolara za završetak svoje nove videoigre Legends of Dawn. Povrh toga, na proljeće će proraditi prva domaća platforma za mikrodoniranje Doniralica.Svi su oni uspjeli i zbog velikodušnosti donatora iz Hrvatske, a taj novi val donatora, te uspješnih projekata i tvrtki, potisnuo je prijašnja loša iskustva s mikrodoniranjem u Hrvatskoj. Dok je, naime, u SAD-u najstariji projekt mikrodoniranja financiranje postolja za Kip slobode, za koji je prikupljeno više od 100.000 dolara svojevoljnih donacija građana uz prosječnu manju od dolara, u Hrvatskoj je najstariji takav projekt prislino izdvajanje novca građana Zagreba za nikad sagrađenu bolnicu u Blatu. U međuvremenu, u SAD-u su prešli na digitalne platforme za mikrodoniranje poput Kickstartera i Indiegogoa, koji se financiraju kroz proviziju od četiri do deset posto, a u Hrvatskoj na telefonske brojeve i SMS, koji najčešće uzimaju po 35 ili više posto provizije od doniranog iznosa.

Prosječna donacija 70 dolara   
Dario Krpan, autor "Kraljice šahovnice", kaže da nije očekivao da će uz sve manje čitalačke publike u Hrvatskoj itko odavde biti spreman donirati novac za njegovu knjigu koja je, kaže, teška za čitanje i nema komercijalni potencijal."Iznenadilo me to što je dosta mojih prijatelja, od kojih polovica iz Hrvatske, za koje znam da nikad neće pročitati knjigu, odlučilo pomoći simboličnim iznosom i što sam na taj način na kraju i skupio dovoljno novca za izdavanje", kaže Krpan. Vjeruje da bi mikrodoniranje moglo postati općeprihvačen način financiranja za tzv. samizdat projekte.Hrvoje Hafner, voditelj projekta Doniralica, kaže da su iznosi mikrodonacija na internetu od pet i deset dolara pa sve do pedeset i sto, a prosjek je 70 dolara.

"Američki srednji sloj bogatiji je od hrvatskoga i zato želimo s Doniralicom uvesti niže pragove za mikrodonacije", kaže Hafner, koji nagađa da bi u nas prosječna donacija mogla ići i do sto kuna.Marko Banjac, direktor Dreamatrixa koji je preko Kickstartera skupio novac za videoigru Legends of Dawn, kaže da je među oko 2000 donatora bilo i onih koji su dali čak 250 dolara."Posebno me veseli što je bilo jako mnogo donatora iz Hrvatske i susjednih zemalja, iako većina donatora jesu stranci", kaže Banjac.Dodaje da je za sudjelovanje na Kickstarteru nužno imati tvrtku u SAD-u jer se za svaku mikrodonacijsku kampanju mora dati račun s kojeg se skida provizija. Ona, ovisno o mikrodonacijskoj platformi, može biti od četiri do deset posto od prikupljenog iznosa plus transakcijski troškovi.Sva trojica sugovornika ističu da nije dovoljno prijaviti kampanju, najvažnije ju je, ističu, jako dobro pripremiti. Ako ne skupite ciljani iznos, Kickstarter, primjerice, sav novac vraća donatorima, a vi morate platiti sve naknade. Indiegogo ima opciju da bilo koja prikupljena svota bude zadovoljavajuća. Hafner nije oduševljen tom opcijom jer povlači, kaže, sumnju u ozbiljnost projekta."Ako trebate tisuću dolara da biste realizirali projekt, kako ćete to ostvariti ako ste prikupili samo 40 dolara? Ili možda to niste ni planirali, a zašto bi vam onda itko donirao novac?! Kredibilitet je u crowdfundingu presudan", ističe Hafner.

Nagrade donatorima
U svijetu postoji 500 internetskih servisa za mikrodoniranje, koji su lani udvostručili promet na tri milijarde dolara. No, ti servisi ne jamče da će projekt oglašen na njima ispuniti najavljeno. "Zato donatori prate što se o vama priča na društvenim mrežama, doniraju li vaši prijatelji. Najčešće je dovoljno vidjeti koliko ste donacija skupili u prvih tjedan dana da biste znali hoće li projekt uspjeti", kaže Hafner. Banjac iz Dreamatrixa dodaje da su donatori spremni dati i više od traženog. To se postiže putem nagrada, koje ovise o visini donacije. Za manje donacije Dreamatrix poklanja kopiju svoje igre, a za najveće uz igru daruje i mape, majce, pa čak i trodnevni boravak u Zagrebu i rad s timom koji je razvio igru. "Svi će dobiti kopiju Legends of Dawn, a neke prijedloge donatora ubacili smo u igru", otkriva Banjac.

Financijski sektor kočnica

Visoke naknade kartičara i operatera

Financijski sektor skrivena je kočnica razvoju elektroničkoga poslovanja u Hrvatskoj. Visoke naknade kartičara, kao i neusklađenost između njihovih servisa, te činjenica da kartičari novac trgovaca zadržavaju i po 45 dana prije isplate, glavni su razlozi zbog kojih u nas još nije zaživjelo e-poslovanje, pa tako i sustavi za mikrodoniranje, odnosno crowdfunding. Rješenje je u uvođenju novih sustava plaćanja poput NFC-a i PayPala, ali i smanjenju naknada za plaćanje SMS-om, koje sad iznose trećinu cijene poruke. U tome ne mogu pomoći ni servisi za on-line obradu kartica, jer ovise o poslovnim pravilima kartičara.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju