Za tri godine Hrvatska bi trebala ovladati tehnologijom za izradu robotiziranih sustava primjenjivih u industriji, medicini, ali i svakodnevnom životu.

Naime, nedavno je potpisan ugovor između Hrvatskog instituta za tehnologiju i Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu (FSB) o financiranju naprednog dvoručnog industrijskog robota. Kako kaže prvi čovjek hrvatske robotike, prof. dr. Bojan Jerbić s FSB-a, ovaj projekt ulazi u sam vrh svjetske tehnologije u ovom području, a vrijednost samog projekta iznosi dva milijuna kuna. “Planirano razdoblje financiranja ovog projekta robota s humanoidnim motoričkim i intelektualnim sposobnostima koji će s lakoćom moći zamijeniti ručne operacije je tri godine. Rezultati projekta bit će primijenjeni u domaćim tvrtkama, prije svega Elektrokontaktu i Končaru kako bi se povećala učinkovitost proizvodnje, ali i povećala međunarodna konkurentnost.

Robotika omogućuje razvoj
Umjetna inteligencija, osim što nam pomaže stvarati pametne strojeve, pomaže i da shvatimo sami sebe“, kaže voditelj projekta Bojan Jerbić. Profesor Jerbić napominje da se u javnosti često manipulira pogrešnom konstatacijom da će Hrvatska dobiti svojeg robota, no ”robot“ je već davno izumljen. Naime, o izradi robota, onako kako ga javnost danas humanoidno zamišlja, mogu danas govoriti samo dvije nacije, Japan i SAD, dok svi ostali, kao i Hrvatska, razvijaju tehnologiju za neki vid robotike. Voditelj Test porgrama u Hrvatskom institutu za tehnologiju Andrej Čuš objašnjava da se danas pogrešno smatra da roboti uzimaju posao ljudima. ”Robotika, odnosno automatizacija danas je preduvjet bilo kakve proizvodnje, osim još kratko vrijeme u Kini i sličnim zemljama. Dakle, roboti ne uzimaju posao ljudima, jer ako nema robota, nema ni proizvodnje ni posla”, kazao je Čuš. Važnost vlastite tehnologije izrade robota je u specifičnoj namjeni svakog robotskog sustava. Naime, kaže objašnjava prof. Jerbić, na svjetskom tržištu se kupuju samo komponente. No bitno je sve te komponente staviti u sustav, kao i izraditi specifične alate za konkretnu proizvodnju te sam program, softver. Sam robotizirani proizvodni sustav, robota, moguće je kupiti i danas npr. u Italiji ili Sloveniji, no problem se javlja s održavanjem. Ne postoji li vlastita tehnologija, sinergija inženjera iz konkretne tvrtke te domaćih znanstvenika, vrlo je komplicirano, skupo i dugotrajno svako servisiranje ili mijenjanje programa proizvodnje.

“Robot je proizvod koji ćemo ponuditi gospodarstvu, no mnogo je važnije da će iz ovog projekta izići mnoga znanja koja su nemjerljiva. Ovladavanje tehnologijom omogućit će nam razvoj na mnogim drugim projektima”, rekao je prof. Bojan Jerbić. Iako će projekt formalno započeti tek 15. lipnja, on se nastavlja na neke bivše tehnologije koje su izrađivali FSB i/ili HIT. Prema najavama znanstvenika, prvi robotizirani sustav mogao bi se u tvornicama naći za 3,5 – 4 godine. Naime, nakon trogodišnjeg razvoja projekta potrebno je razdoblje od oko 6 mjeseci testnog rada. Kad dođe na tržište robot ne bi trebao imati cijenu veću od 100.000 eura. Za sada u Hrvatskoj samo jedna tvrtka koja se bavi proizvodnjom robota, zadarski HSTEC (High speed technique), uključena je u ovaj projekt. Planirano je da će ta tvrtka proizvesti svaki prvi robot iz serije izuma FSB-a i HIT-a, a dalje bi se proizvodili licencno. Inače, HSTEC su osnovala i razvili trojica diplomiranih inženjera, Željko Goja, Mladen Šarlija i Frane Marasović, u jednom od pogona bivšeg zadarskog industrijskog diva SAS-a, gdje su usavršili proizvodnju superbrzih motora za alatne strojeve koji obrađuju dijelove u autoindustriji. HSTEC je učinio veliki korak u poboljšanju svog programa kada je konstruirana i usavršena robotska ruka za punjenje, pražnjenje i posluživanje strojeva u atomobilskoj industriji. Sve što HSTEC proizvodi ide u izvoz, na njemačko i američko tržište.

Predvodnici robotike
Naša zemja je bila jedan od predvodnika robotike na ovim područjima, a kao njen “otac” navodi se prof. Tugomir Šurina, inače Jerbićev prethodnik na katedri, koji je osnovao Zavod za automatizaciju krajem 1970-ih. Robotika se nije zadržala samo u laboratorijima FSB-a i sličnih visokoznanstvenih institucija, već je našla svoje mjesto i tamo gdje je najkorisnija, u gospodarstvu, odnosno proizvodnji. Kao pionira primjene robotike u tvornici Jerbić navodi poduzeće Nikola Tesla i njegova direktora proizvodnje Gojka Nikolića, koji je 1970-ih i 1980-ih uvelike unaprijedio automatizaciju. Predvodnici robotizirane proizvodnje u to doba bili su još Rade Končar te Jugoturbina. No Domovinski rat promijenio je taj trend, a kao posebno negativan primjer Jerbić vidi privatizaciju Nikola Tesle i ulaska Ericssona koji je ugasio proizvodnju u Tesli. Prema procjeni hrvatskih stručnjaka za robote, automatiziranu proizvodnju pomoću robota danas ima svega desetak domaćih tvrtki s ukupno 90 robota. Kao svijetli primjeri navode se Končar, Elektrokontakt i Limex. No Jerbić i Čuš su optimistični za razvoj robotike, a time i proizvodnje u Hrvatskoj. Kao glavne pokretače razvoja vide male obiteljske tvrtke koje kreću iz garaže na zdravim poslovnim temeljima i logikom šire i moderniziraju svoje poslovanje. Hrvatski institut za tehnologiju potpisao je ugovor i s Fakultetom elektrotehnike i računarstva o financiranju sofisticiranog prijenosnog poligrafa u vrijednosti 1,9 milijuna kuna. Budući “detektor laži” mjerit će osnovne fiziološke parametre, ali će i obuhvatiti mjerenje promjena na zjenici te promatranje područja u mozgu odgovornog za laži. Uređaj će biti lako prenosiv, moći će se smjestiti u prosječnu torbu za prijenosno računalo, a koristit će najnovije tehnologije koje koriste najbolji svjetski poligrafi SAD-a i Izraela. Osim toga, voditelj Testa u HIT-u Andrej Čuš najavio je da se razmatra još desetak vrlo zanimljivih projekta.

Ostvarenje sna – vojnik budućnosti

Robotizirani sustavi i umjetna inteligencija već su danas neizbježni dio svakog sofisticiranijeg proizvoda na tržištu. Budućnost je nepredvidljiva, a humanoitni multipraktični roboti, možda i s emocijama, već su projekti u mnogobrojnim svjetskim laboratorijima, ponajprije vojnim. Hollywoodski blockbuster “Iron man” pokazao je kako bi to moglo biti. U znanstvenim krugovima može se čuti da je projek “Pješak ratnik” dovršen prošle godine i neke su jedinice već dobile tu opremu. Projekt se nastavio u programu “Ratnik budućnosti” koji bi trebao dodatno razraditi sve detalje opreme koja će vojniku na bojištu davati sigurnost. Odijelo će davati nadljudsku snagu i virtualnu neranjivost. Nadvladati slabosti ljudskog tijela tehnologijom vizija je u koju Pentagon ulaže milijarde dolara – objašnjavaju poznavatelji novog programa. Vojnik budućnosti bit će naoružan oružjem koje će moći ispaljivati rakete, ali i elektrošokove, te tehnologiju za bolje uočavanje neprijatelja, a imat će i pomagala za super njuh i sluh. Odijelo će u bazu slati i podatke o vojniku i njegovu stanju.

Roboti se ne kvare

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Tržište nekretnina

Najteže je pronaći zemljište koje ima smisla razvijati, i ono koje izgleda savršeno često skriva ograničenje

Stotine zaposlenika zagrebačkih poduzeća, poput Elektrokontakta i Končara, uskoro bi mogli zamijeniti roboti koji će njihov posao obavljati brže, bolje, jeftinije. Naime, prema riječima prof. Bojana Jerbića s FSB-a, prosječan robot zamjenjuje tri radnika, s tim da radi u tri smjene 24 sati dnevno. Važno je istaknuti, kaže Jerbić, da ljudi zbog toga neće izgubiti posao. Žene koje rade, primjerice, u Končaru, svakodnevno rade na sitnim sklopovima, što je naporan i zahtjevan posao. Ovaj robot mogao bi ih zamijeniti, što bi im znatno olakšalo život. Isto tako, statistike pokazuju da je prosječan vijek trajanja robota 15-ak godina te se on u tom roku ne kvari.