Koprivnica je prihvatila digitalnu transformaciju, detektirali smo ju kao budućnost naše djece jer moramo pratiti nova znanja i trendovi prema kojima ide svijet. Digitalizacija u biznisu je već tu, postavljat će se pitanje koje vještine trebaju da uđete u radni proces u digitalno doba, rekao je gradonačelnik Mišel Jakšić na konferenciji održanoj u utorak pod nazivom Digitalno poduzetništvo – okosnica gospodarskog razvoja Koprivnice.

„Volimo se podičiti da stalno pratimo trendove, kako biti otvoreniji i omogućili i građanima i poduzetnicima da u par klikova dođu do svih potrebnh papira. Napravili smo dosta, a naš inkubator kreativnih industrija će tu puno doprinijeti. Digitalna transformacija ove zemlje ne smije stati na lokalnom, treba nam jasna transformacija cijele javne uprave, i to ne samo digitalna nego i decentralizacija vlasti. Napravili smo korake prema digitalnom društvu, no uvijek nam treba još par žigova u resornim ministarstvima, što se čeka mjesecima. Što se procesi biti brži, prije ćemo shvatiti da nam ne trebaju sva ta ministarstva, pa će se smanjiti i porezna presija“, napomenuo je Jakšić

Pozvao je pritom i na reformu obrazovnog sustava, „a Sveučilište sjever ide i ispred ostalih sveučilišta. Malo škola prati te trendove, jer obrazovni sustav nije postavljen kako bi trebao biti“.

U svom predavanju o digitalizaciji društva, Božo Zeba, načelnik Sektora razvoja digitalne infrastrukture i usluga u javnom sektoru, rekao je kako je vlada ozbiljno krenula u digitalnu transformaciju. „Digitalne usluge treba što više predstaviti građanima kroz transformaciju procesa, koje državna uprava inače voli zakomplicirati. Svu tu digitalnu transformaciju želimo potaknuti i što više građana uključiti u digitalno društvo, odnosno uspostaviti digitalnu infrastrukturu za e-građane. Iako po indeksu digitalne informatizacije društva stalno napredujemo po nekoliko mjesta godišnje, u digitalnoj infrastrukturi Hrvatska jako loše stoji. Želmo izgraditi optiku i dovesti internet posvuda, trebaju nam velika ulaganja da bi se infrastruktura osuvremeni. Cilj nam je gigabitno društvo u kojem ćemo slobodno surfati internetom“, rekao je Zeba.

Pohvalio se da je u digitalizaciji Hrvatska ispred Italije, što je dokaz da se mogu prestići i zapadne zemlje. „Pokrenuli smo preko 40 projekata vrijednih preko 1,3 milijarde kuna. Pružamo 62 usluge u sustavu e-građani, kojim se štedi jako puno vremena na šalterima državne uprave“, kaže Zeba.

Dodao je da se interoperabilnost teško postiže, a za pet do sedam godina trebala bi biti organizirana digitalna infrastruktura i to kroz Centar dijeljenja usluga (CDU). To je privatni cloud države, odnosno podaci koje država sprema, a pristup imaju samo službene osobe po službenoj dužnosti. Postojat će set pravila kome se zabranjuje a kome dopušta pristup.

„Digitalno društvo je primamljivo, povezanije je nego ikad. Svijet je zbilja postao globalno selo, što znači digitalnu uključivost i e-kompetenciju ali i pojavu lažnih vijesti i dezinformacija, nepoželjno komuniciranje putem interneta, kao i prevare. Uspostavili smo sustav kontrole digitalnih sustava, da budete sigurni da je iza zbilja država.

Država će se posvetiti 5g projektu. Dolazi nam umjetna inteligencija, koja nosi i neke opasnosti – autonomno upravljane vozilima, kako će se osigurati, tko je kriv kod sudara?

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Zeba je podsjetio na promjenu poslovne paradigme, gdje najveći pružatelji taxi usluga nemaju niti jedno vozilo i oslanjaju se na lokalnu zajednicu. Također, Booking.com nema niti jednu smještajnu jedinicu, a iznajmljuje ih na desetke milijuna. Isto tako, Flixbus nema niti jedna bus, već ih unajmljuje od lokalnih autobusera i brendira.

Održan i panel

U nastavku je održan panel od naslovom Razvoj i decentralizacija manjih sredina putem ulaganja u nove tehnologije i industrije.

„Traje li u Hrvatskoj predugo proces digitalizacije? Ocjena nije sjajna ali je zadovoljavajuća, ulažemo iako nedovoljno. Činjenica je da moramo brže, treba nam više sredstava za ulaganje, inače nema razvoja. Osigurali smo dodatna sredstva otvaranjem strukturnih fondova EU. Jako je naporna, procedura, ali kad krene projekt bude jako izdašno“, rekao je Božo Zeba.

Za narednu godinu najavio je donošenje nacionalne razvojne strategije. „Snažno smo zastupali razvoj digitalizacije društva u svim segmentima, imamo 42 strateška cilja predložena od tijela državne uprave, poduzetnika, HUP-a, a sad smo se susreli s problemom studije utjecaja na okoliš“, rekao je Zeba.

Priznao je da ima problema s dobivanjem iskusnih stručnjaka, koji teško dolaze u državnu upravu, a njihov dolazak otežava to što još nije uređen sustav koeficijenata, kako bi se nagradili oni koji dobro rade. Zato „dolazi do kanibalizacije stručnjaka, jer se tvrtke natječu i plaće im rastu unedogled“.