Fintech, mala ali vrlo agilna i inovativna industrija, bankarski je sektor okrenula naopačke. Prodrmala ih je te natjerala da u poslovanje ubrzano unose promjene i nove digitalne usluge.

Neprijatelji su tako u kratko vrijeme postali suradnici, ističu vodeći ljudi domaćeg bankarskog sektora koji su na drugom danu Money Motiona, regionalne FinTech konferencije, raspravljali o odnosu dva sektora – tradicionalnog bankarskog i tehnološkog.

Cijena digitalizacije
“Nova rješenja koja su razvili fintechovi donijela su brojne izazove bankama. Njih karakterizira inovativnost i brzina promjena, a banke profitabilnost i stabilnost. Korak s fintechovima držimo tako da kopiramo njihova rješenja, akviziramo ih ili ulažemo u digitalizaciju i razvoj vlastitih rješenja”, iznosi Balázs Békeffy, predsjednik Uprave OTP banke Hrvatska. Trošak digitalizacije, dakle, nije zanemariv.

Mario Žižek, predsjednik Uprave Addiko banke Hrvatska, naglašava dvije stvari: kompenzaciju troškova i rast. Investicije u tehnologiju pretpostavljaju racionalizaciju i uštede u drugim područjima, objašnjava Žižek dodajući da, suprotno uvriježenom mišljenju, bankarstvo nije među najprofitabilnijim industrijama pa o troškovima promjena koje dolaze s razvojem tehnologije moraju vrlo pomno promišljati.

Taj trošak posebno je izazovan za male banke. Goran Varat, član Uprave Podravke banke, ističe da su samo prošle godine u digitalizaciju uložili oko milijun eura. Kako oni često nemaju kapital kao velike banke koji bi im omogućio značajnija ulaganja u razvoj novih proizvoda i usluga, suradnja s fintech kompanijama za njih je od ključnog značaja.

Tu suradnju, objašnjava Varat, ostvaruju u području depozitnog poslovanja, onog s kreditima ali i u plaćanjima. Sve ove promjene, koje u Erste banci pomno prate, najviše će ići na ruku korisnicima. Oni mogu očekivati kvalitetniju, ali i jeftiniju uslugu, poručuje Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste banke Hrvatska.

“Naša istraživanja pokazuju da su klijenti najzadovoljniji kada im je usluga dostupna i digitalno i analogno”, kaže Schoefboeck. Zanimljive podatke po tom pitanju iznosi Žižek iz Addiko banke. Kaže da se tek nekoliko posto njihovih korisnika odlučuje na ugovaranje raznih bankarskih usluga potpuno digitalno. Poslovnice stoga i dalje imaju važnu ulogu u poslovanju banaka. No hoće li tako i ostati? Mišljenja se razlikuju.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

promo

A strana band: Poznata lica s malih ekrana pripremaju jedinstveni spektakl – očekuju se i posebni gosti iznenađenja

Schoefboeck iz Erste banke uvjerava da će broj poslovnica za pet godina biti jednak onome danas. Međutim, Hedvika Usenik, članica Uprave odgovorna za poslovanje s građanima i privatno bankarstvo u slovenskom NLB-u, kaže da je broj zaposlenih u poslovnicama posljednjih pet godina smanjen 35 posto.

Ugrožena sigurnost
Svakako treba napomenuti i da su aktivnosti Fintech sektora posljednjih godinu bitno usporile. Andrius Bičeika, partner u Revolutu, kaže da ima osjećaj kao da je prospavao prošlu godinu jer se u njoj nije pojavila niti jedna značajnija ideja i promjena. “Možda razlog leži u nedostatku investicija”, napominje Bičeika.

Drugi dan Money Motiona, konferencije koja je svojom uspješnošću iznenadila i same organizatore (2000 posjetitelja iz 600 kompanija), o digitalizaciji u bankarstvu govorio je i Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke. Podsjetio je na projekt digitalnog eura i njegove prednosti, ali naveo i određene rizike. “Broj kibernetičkih napada na bankarski sektor u eurozoni jako raste”, napominje Vujčić dodaju da napadači ipak ne uspijevaju napraviti veću štetu.