Indija i Irska godišnje svaka izvezu softvera u vijednosti više od 30 milijardi eura. Rusija za više od milijardu eura, jednako kao i Bugarska. U Rumunjskoj su precizno izračunali da su sada na 940 milijuna eura softverskog izvoza godišnje. Kina na 10 milijardi eura, a Srbija je početkom godine objavila da je njen softverski izvoz u 2012. godini narastao za 21 posto, na 240 milijuna eura. Hrvatski izvoz softvera u 2011. godini narastao na 130 milijuna eura, a podataka za 2012. godinu još nema.

Te je informacije objavila strukovna udruga izvoznika softvera CISEx u suradnji s konzultantskom tvrtkom Astra poslovni inženjering.  Naime, službene državne statistike o izvozu softvera se – ne vode. Da paradoks bude veći, na stranicama Državnog zavoda za statistiku može se pronaći podatak da je Hrvatska u siječnju 2012. izvezla 1,23 milijuna kuna sirovog kaučuka, sirovine koja se dobija od stabla koje raste u tropima.Prema podacima iz branše, Hrvatska nema ni strategiju ni ikakve ciljeve za svoju softversku industriju. No, do kraja godine Ministarstvo gospodarstva treba izraditi industrijsku strategiju iz koje će biti jasno je li softverska industrija jedna od onih na koje Hrvatska računa strateški. 

Više od 120 izvoznika
Ivo Lukač, predsjednik CISEx-a, kaže da će podatke o izvozu u prošloj godini najvjerojatnije imati u travnju. "Teško je dati bilo kakve procjene jer naše udruženje okuplja više od 120 tvrtki koje rade različite softvere i nastupaju na različitim tržištima", kaže Lukač. Država je, kaže, unazad godinu dana softverskim izvoznicima pomogla kroz bolji model poticaja u Poduzetničkom impulsu, ali je zato stvorila mnogo problema i dodatnih troškova obvezujući web trgovine i cloud servise da se fiskaliziraju iako kao sredstvo naplate imaju samo kreditne kartice i PayPal. Prema podacima CISEx-a, u Hrvatskoj su 2172 tvrtke registrirane za proizvodnju softvera. Njihov je prihod u 2011. godini skočio za 409 milijuna kuna, na 4,79 milijardi kuna, a broj zaposlenih za 485, na 8887 zaposlenih. Izvoz koji te tvrtke rade čini 1,38 posto ukupnog hrvatskog izvoza, po čemu je izvoz hrvatske softverske industrije uz bok 10 najvećih hrvatskih izvoznih grana. žMeđu njima su izvoz gnojiva (1,7 posto), plina (1,8 posto), lijekova (3,6 posto), brodogradnja (6,6 posto) i glavna izvozna grana – naftni derivati (9,7 posto).Uz velike kompanije koje proizvode i izvoze softver u sklopu svojih rješenja, kao što je slučaj s Ericssonom Nikolom Teslom i Končarom, glavninu hrvatske softverske industrije čine manje, ali zato naglašeno izvozne informatičke tvrtke. To je primjerice Infobip iz Pule koji ima 180 zaposlenih i 18 ureda. Nadalje, IN2 grupa, najveća hrvatska softverska tvrtka, koja zapošljava više od 400 IT stručnjaka, te GDi grupa koja je najpoznatiji hrvatski izvoznik cloud rješenja. Na njih se nadovezuje val novih softverskih izvoznika poput Salespoda, koji je nedavno u anketi Poslovnog dnevnika iskočio kao najpoznatija mobilna poslovna aplikacija, ali i Infinuma, tvrtke Pet minuta i Polara.Hrvoje Bujas, član CISEx-a, procjenjuje da se u kratkom roku može otvoriti 10.000 novih radnih mjesta oko IT startupa. No, također se može i razvojem infrastrukture dodatno potaknuti izvoz softvera, koji je 2011. porastao za 25 posto.

Bugari i Rumunji u uzletu 
Kakva je situacija u regiji? New York Times je lani, primjerice, Bugarsku opisao kao "socijalističku silicijsku dolinu". No, unatoč prosječnoj plaći programera u Sofiji od 1200 eura mjesečno, nedostaje ih. Rumunjska je pak u pet godina stvorila 4000 novih radnih mjesta u softverskoj industriji. Navodno je najveći pomak doživjela 2000., kad je ukinula porez na plaće za programere koji je činio 40 posto njihove bruto nadnice. Lani je Ernst & Young objavio procijenu da se na App Storeu nalazi oko 400 mobilnih aplikacija iz Rumunjske, a u zaključku studije naveo je da očekuje da će ih do kraja 2012. biti pet puta više.