U borbi protiv Post-traumatskog stresnog poremećaja, poznatijeg kao PTSP, znanstvenici, istraživači i lječnici su utrošili na tisuće sati kako bi shvatili na koji način bolna kratkotrajna sjećanja postaju dugotrajna te kako se vraćaju i progone one koji su tijekom života doživjeli razne oblike stresnih događaja. Nakon dugih godina istraživanja čini se da su stručnjaci došli nadomak rješenja otkrivši određene lijekove koji mogu prekinuti proces vraćanja stresnih događaja, a mogu se primjeniti i neposredno nakon traumatičnog događaja, kao što je raketni napad, silovanje ili automobilska nesreća, ali i nekoliko godina nakon njega, kada osoba od PTSP-a već boluje. “Ovo je samo uvod”, kaže dr. Roger Pitman, psiholog sa Hardvarske medicinske škole dodavši kako su tek na početku. “Postoje neki početni podaci koji obećavaju, no ne i zaključci”, rekao je Pitman koji većinu svog istraživanja na ljudima obavlja na Massachusets Genaral Hospital fokusirajući se na promjenjivo pamćenje koje se događa neposredno nakon specifičnog oblika traume – automobilskih nesreća. U sitraživanju, osobama koje su hitno dovežene u hitnu službu prepisivao se lijek propranolol ili placebo. Propranolol inače utječe na adrenalin, a znanstvenici ga sada upotrebljavaju u istraživanju sjećanja. Iako se lijek trenutno nalazi u pokusnoj fazi, privukao je veliku pažnju i interes oboljelih koji ga žele isprobati kako bi se uvjerili da li uistinu djeluje. Jedan od njih je i američki narednik Michael Walcott, veteran iračkog rata, koji je odlućio biti pokusni kunić kako bi izliječio traume koje su posljedica minobacačkog napada na njegov konvoj. Od kada se prije dvije godine vratio iz Iraka, Walcott je uzimao antidepresive i pohađao grupne terapije kako bi se ponovno vratio svakodnevnom životu. “Postoje trenuci kada jednostavno želiš biti sam i ne želiš kontaktirati ni sa kim tko ti govori kako si se promijenio”, kaže Walcott koji je samo jedan mnogobrojnih vojnika koji danas pate od PTSP-a. Američka vojska izračunala je da svakog osmog vojnika koji se vratio iz iraka muči neki oblik PTSP-a, koji uključuje “traumatska sjećanja”, noćne more, osjećaj ozuđenosti, nesnošljivost, teškoće pri koncentriranju i pospanost. Najveći problem u liječenju ove bolesti predstavlja to što glavni razlozi zašto dolazi do PTSP-a ostaju nepoznati. Nakon otkrivanja novih lijekova, stručnjaci se nadaju da će pacijenti koji boluju od PTSP-a sada moći raditi sa svojim psihijatrima, uzeti jedan od ovih lijekova i polako zaboraviti stresne događaje.