Smart city rješenja danas se ističu kao najbolji odgovor na većinu urbanih izazova. Međutim, bez strateškog pristupa integraciji, koordinaciji i organizaciji tih rješenja, pametni gradovi nikad neće dosegnuti svoj potencijal. 

Zbog toga je Roland Berger, globalna konzultantska kuća sa sjedištem u Münchenu, razvila Smart Indeks gradske strategije (SCSI) koji mjeri sveobuhvatnost i ambiciju urbanih centara u odnosu na ključne aspekte pametnih gradova.  Prva verzija SCSI-ja objavljena je 2017. i analizirala je planove 87 gradova. Kako razvoj Smart city koncepta rapidno napreduje, u Roland Bergeru odlučili su se za drugu verziju SCSI-ja 2019. u kojoj je obuhvaćeno više od 250 gradova koji imaju dostupne dokumente vezane uz razvoj pametnoga grada. 

Od toga je njih 98 ili 39% posto imalo manje od 500.000 stanovnika, što je potvrdilo sve više manjih gradova stremi da postane pametno.  Na temelju posebno razvijene tehnologije, koja obuhvaća 12 kriterija i 31 potkriterija, odabrana su 153 grada koji imaju razvijenu strategiju pametnog razvoja.  Najviše, njih 41 posto, nalazi se u Europi, a slijedi Azija i Sjeverna Amerika s 27 i 24 posto. Ipak, krajnji rezultat nije bio tako zapanjujuć.

Samo 10 posto ili 15 gradova osvojilo je 60 ili više bodova od mogućih 100, što je određeno kao kriterij da grad ima razvijenu sveobuhvatnu strategiju.  Prosječna ocjena svih gradova iznosila je 41, a 40 posto gradova kretalo se između 40 – 60 bodova. To znači da je 50 posto ocijenjenih gradova imalo manje od 40 bodova.

Najbolji rezultat, 74 boda, osvojio je Beč , a slijedili su ga London i kanadski Sv. Albert.  Među najboljih 15 dominiraju azijski gradovi, među kojima ima najviše onih iz Kine. Azijski gradovi imaju i najvišu prosječnu ocjenu, 48,2, u usporedbi sa Sjevernom Amerikom (41,8) i Europom (37).  Zanimljivo je da su najmanje razlike u ocjenama u top 15, što pokazuje da sve više gradova sustiže austrijsku prijestolnicu.