Stroga pravila ponašanja u jeku epidemije koronavirusa potpuno su promijenila naše živote. U sigurnosti vlastitih domova, u ovom nam se razdoblju odvija cijeli život, privatni i poslovni. Svi su ukućani na broju, što je dobra vijest, ali 24-satni boravak više osoba u zatvorenom prostoru, donosi sa sobom mnogobrojne izazove, a jedan od njih je kako koristiti energetske resurse da nam se računi ne bi povećali, odnosno kako ostvariti uštede u potrošnji energije i energenata.
Nekoliko je jednostavnih načina kako, uz sitne promjene navika, u kućanstvima racionalno koristiti energiju i uštedjeti novac.
1. Za samo 1°C niže, već štedimo 5% godišnje
Najbolje i najisplativije je grijati se na plin. Plinsko grijanje je i ekološki prihvatljivo jer je plin najučinkovitiji «zeleni» energent. Praktičan je, a njegovim izgaranjem se u atmosferu ne ispuštaju čađa, pepeo i dim. Plin je siguran energent u kućanstvima, posebice ako se redovito kontroliraju plinske instalacije, trošila i dimnjaci. Osjećaj topline je individualan i ovisi o različitim faktorima poput vlažnosti, čistoće i strujanja zraka i temperatura ploha u prostoriji. Utvrđeno je da smanjenje temperature prostora za samo 1°C može godišnje donijeti uštedu oko 5%. Stoga je važno ne zaklanjati radijatore namještajem ili zavjesama jer se znatno smanjuje njihova učinkovitost i povećavaju troškovi grijanja. Prašina i prljavštine mogu smanjiti njihovu učinkovitost pa ih treba redovito čistiti. Spuštanjem roleta noću toplinski gubici mogu se smanjiti oko 10%. Ako je u prostoru vruće, treba smanjiti grijanje, a ne otvarati prozore. Grijati prostoriju i istodobno otvoriti prozore jednako je bacanju novca kroz prozor. Ipak, zbog kvalitete zraka i smanjenja vlage, životne prostore trebamo redovito prozračiti, no ako se prozori otvaraju na dulje vrijeme, potrebno je isključiti sustav grijanja. Sunčeva toplina tijekom dana može zagrijati unutrašnjost doma, stoga je za vrijeme sunčanoga dana dobro razmaknuti rolete i zavjese, jer se tako štedi 12% energije za grijanje. Možda zvuči čudno, ali i odjećom se trebamo prilagoditi godišnjem dobu kako ne bismo dodatno grijali radi osjećaja ugode. Preporučljive temperature koje održavaju ugodnu toplinu, a ne rasipaju energiju su: spavaća soba 18°C, kuhinja 17°C, radna soba 21°C, dnevni boravak 21-23°C i kupaonica oko 23°C.
2. Pravilna uporaba kućanskih uređaja štedi energiju
Kod štednjaka treba koristiti grijaće kolo optimalne veličine za veličinu posude u kojoj se hrana kuha, jer mala količina hrane u velikoj posudi znači gubitak energije. Poklapanjem posude toplina se dulje zadržava i štedi se do 20% energije za kuhanje. Uvijek je bolje imati i mogućnost kuhanja na plin jer je, među ostalim, vrijeme kuhanja kraće, a reguliranje temperature jednostavnije. Mnogi će tijekom rada u kućnome uredu poželjeti stanku uz kavu ili čaj, a možda i brzi topli snack. Za to je idealna mikrovalna pećnica jer je energetski učinkovitija, i do 50% od obične pećnice, kao i grijači za vodu koji je brže zagrijavaju od posude na štednjaku.
U ovom razdoblju zdravstvene ugroze, vrijeme korištenja osobnih računala, mobitela, televizora i drugih malih električnih uređaja enormno raste. Njima se služe svi ukućani, djeca u online školi, odrasli u home officeu, bake i djedovi da bi im vrijeme brže prolazilo. Stoga je iznimno važno izbjegavati stand by način rada takvih uređaja jer se tako troši do 6% više struje u kućanstvu.
Osobno računalo uvijek treba isključit kad se ne koristi. Ako se pak mora ostaviti uključenim kad se na njemu ne radi, obvezno treba ugasiti monitor, jer troši više od pola energije cijelog sustava. Screen saver štedi samo ekran, a ne energiju! Primjerice, monitor koji je cijelu noć uključen potrošit će energiju za zagrijavanje šest večera u mikrovalnoj pećnici.
Televizore prilikom odlaska na spavanje također treba isključiti jer oni u stand by načinu rada troše do 24% više energije nego kad su uključeni.
Punjače elektroničkih uređaja obvezno treba isključiti iz utičnica kad napune uređaje, jer oni troše energiju i kad su odvojeni od aparata, pa su zato punjači koji ostanu u utičnicama topli.
3. Gašenjem nepotrebne rasvjete povećavamo kućni budžet
Rasvjeta u kućanstvima troši 10-15% električne energije! Zato treba maksimalno koristiti dnevno svjetlo, kad god je moguće. Za radnim stolom uvijek je bolje koristiti stolnu lampu nego centralnu žarulju kojom se osvjetljava cijela prostorija. Rasvjetu treba gasiti kad god je to moguće, posebno u prostorijama u kojima nitko ne boravi. Rasvjetna tijela treba redovito čistiti jer prljavština apsorbira i do 50% svjetlosti. Dekorativna rasvjeta dodatno troši električnu energiju, pa ju je bolje gasiti jer ne doprinosi boljem osvjetljavanju prostorije.
4. Štedljivom potrošnjom vode, čuvamo najvrjedniji prirodni resurs
U kućanstvima nikako ne bismo smjeli puštati vodu da stalno teče. Važno je zatvoriti vodu dok peremo zube jer se tako po osobi uštedi dnevno do 5 litara vode. Vodu treba zatvarati i pri brijanju ili šamponiranju kose, jer se tim načinom po osobi dnevno štedi do 10 litara vode. Tuširanjem koje ne traje dulje od 5 minuta, umjesto kupanjem u kadi, potrošnja energije i vode se smanjuje za 50%. Ako u domu imate zalihu novih brtvi, vrijeme karantene brže prolazi zamijenimo li dotrajale brtve na slavinama iz kojih kaplje voda. Kapne li samo jedna kap u sekundi, dnevni gubici su 16,5 litara, a godišnji oko 6000 litara vode.
Ovih nekoliko savjeta možete podijeliti ukućanima kao zadatke kojima će svatko od njih brinuti o potrošnji određenog uređaja i voditi evidenciju. Tko bude najučinkovitiji, dobiva nagradu, pa štednja energije u karanteni može biti i svojevrsno zabavno natjecanje. Na kraju, uvijek treba imati na pameti najvažnije pravilo u uštedi energije – nemojte je koristiti ako vam stvarno ne treba.
Sadržaj omogućio PPD
