Goruća tema ovih dana u Beogradu je – kako iznajmiti stan po normalnoj cijeni! Stanodavci su zbog dolaska Rusa koji su se slili posljednjih mjeseci u Beograd – jer Srbija im ne traži vizu – povisili cijene najma u nebo. Galenika, 19 kvadrata – 500 eura mjesečno plus depozit, Vojvode Stepe, 38 kvadrata 450 eura, Braće Jerković jedna soba s upotrebom kupaonice 180 eura…

To su trenutačni oglasi za stanove, i to na rubnim krajevima grada, a koji su prije ljeta jedva dostizali i pola te cijene. Daleko su od luksuznih, ali koštaju kao da jesu.

‘Morala sam izaći’
Ana B. (45) stan već bezuspješno traži mjesec dana i pregledala je bezbroj oglasa. “Živjela sam u Cvijićevoj ulici skoro 12 godina. Stanodavac je sada odlučio preurediti stan i kaže da je moguće da se vratim – jedino je cijena “nešto viša”. Od 200 će skočiti na 500 eura!”, priča ona i kaže kako joj je to nemoguće priuštiti, iako je njena plaća nešto viša od beogradskog prosjeka.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku iznosi 89.000 dinara, odnosno 760 eura. Sada gleda i stanove na periferiji, ali u njenom predviđenom budžetu od 250 eura mjesečno – naprosto nema ništa.

“Morala sam izići iz stana 1. studenog i trenutno sam se smjestila u jednoj garsonijeri od 17 kvadrata. Moja prijateljica ju je uplatila do 1. prosinca, a stvari su mi uokolo kod prijatelja. Kad sam napokon odlučila da malo pričekam i plaćam tih 250 eura – gazdarica je rekla da je sada 350 eura, i to samo preko agencije”, nastavlja priču Ana koja želi ostati anonimna jer radi u državnoj službi.

Ana je samo jedna u nizu građana Srbije koji su ovih dana u potrazi za stanom, jer mnoge su stanodavci izbacili uz priču da prodaju stan ili ga renoviraju – samo da bi ga potom iznajmili Rusima ili Ukrajincima koji ne pitaju za cijenu. Na ulici su se našle obitelji s djecom koja idu u školu i bebama, ljudi koji ne mogu plaćati cijene od 700, 800 ili tisuću eura – koliko sad koštaju stanovi.

“Iznajmljuješ jedva pristojno opremljen stan od 30-ak kvadrata za 450 eura, u Srbiji! Plaća prodavačica u Maksiju je 320 eura, sa prijevozom 350. Čuo si da je netko Rusu izdao stan za 700, Ukrajincu za 600, sad želiš i ti! Jasno, želiš do para preko noći. Ali završit će i ovaj rat, otići će svi oni, ostat ćemo mi koji radimo dva posla kako bismo preživjeli. I što ćete onda?”, samo je jedan od tisuće i tisuće komentara koji se ovih dana vrte po društvenim mrežama ispod oglasa za stanove.

U najtežoj su situaciji studenti, koji su do sada iznajmljivali stanove do 200 eura i imali cimere, a sad si to više ne mogu sebi priuštiti. Jer stanovi u centru Beograda od 50 kvadrata iznajmljuju se sada i za više od tisuću eura, a u blizini fakulteta kao što su Pravni, Mašinski, Elektrotehnički ili Tehničko-metalurški u širem centru grada – stanova ispod 500 eura jednostavno nema. Uza sve to, većina agencija ni ne želi tražiti stanove za one koji nemaju budžet iznad 400 eura mjesečno.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Traže stan, navode cijenu!?
“Što je diglo cijene? Oglasi koji navode točne cijene! Rusi se oglašavaju ovako: djevojka i ja, oboje IT inženjeri tražimo dvosoban stan za cijenu od 950 eura. Zašto navoditi odmah cijenu? To se ne radi. I tu je sve krenulo nizbrdo.

Sve su nas doveli u nezavidnu situaciju. Do te mjere da agencije odmah pitaju koji je budžet. Ako ljudi kažu iznad 700 eura, ostavljaju im srca i smajliće ispod oglasa. Ne znam da li mi je smiješno ili tužno. I još nešto što sam primijetila u moru oglasa koje sam pregledala: gotovo svi Rusi koji su došli imaju i mačke.

Ljudi rade prave foto sessione u pozama s mačkama! Njih dvoje s mačkom, pa mačka sama, malo tužne priče i 800 ili 900 eura ponuda – i stan je njihov”, priča Ana. Kaže i da je razmišljala i o kreditu, no u Srbiji banke više ne daju fiksne kamate.

Naime, do sada je većina gotovinskih kredita bila vezana za dinar i rata im je bila fiksna tijekom cijelog perioda otplate. Sada su banke u skladu s događanjima na svjetskim tržištima novca počele mijenjati poslovne politike.

Ključne kamatne stope, zbog odluka centralnih banaka širom svijeta da obuzdaju inflaciju, rastu kontinuirano već 6 mjeseci, pa je tako nedavno i Euribor podignut od strane ECB treći put ove godine za 0,75%. Američka centralna banka je istovremeno podigla kamatu četvrti put za redom i ona je na najvećoj razini od 2008.

Sve to zajedno unijelo je i ozbiljnu dozu neizvjesnosti kod banaka u Srbiji, koje sve manje fiksiraju rate zajmova, i to ne samo za stambene kredite za koje je nemoguća misija dobiti fiksnu ratu, već i za ostale kredite, gotovinske ili potrošačke. Promjenjiva kamata na kredite u domaćoj valuti je početkom godine bila 7 do 9% u prosjeku, a sada se novi krediti ugovaraju na 9 do 11%.

Fiksna kamata koju su banke nudile je bila od 10 do 16%, ali sada je banke više gotovo i nemaju u ponudi. Glavni tajnik Udruženja banaka Srbije Vladimir Vasić, potvrdio je da banke sada nerado daju pozajmice s fiksnom kamatom.

“Zbog neizvjesnosti na tržištima, u ponudi je sve manje kredita s fiksnom kamatnom stopom. Kao što su ljudi oprezniji kada je u pitanju zaduživanje, tako se ponašaju i bankari. Fiksna kamata je uvijek u trenutku kada se uzima veća, jer netko mora snositi rizik nepredvidive budućnosti, ali banke se racionalno ponašaju i sada ne žele pozajmljivati novac s fiksnom kamatom”, rekao je Vasić. A to za Anu i sve ostale koji traže stan za kupnju umjesto skupog najma znači – nemoguću misiju.

Ostati ili otići iz Beograda
Rješenja nema ni za one kojima su stanodavci povisili najamninu. Ugovor s jasno definiranim odnosima između najmodavca i najmoprimca jedan je vid zaštite, s tim što onaj koji iznajmljuje stan na osnovu tog ugovora ne može brzo riješiti trenutačni problem, već može tužiti vlasnika za kršenje nekog od dijelova ugovora o zakupu, čime ulazi u sudski spor koji može dugo trajati”, navode iz agencije nekretnina City Expert.

U većini europskih zemalja stanovi se izdaju posredstvom agencija koje vode računa o tome da porez i svi ostali troškovi budu plaćeni. S druge strane, ako u iznajmljenom stanu nastane šteta, police osiguranja to nadoknađuju. U Srbiji to nije tako. Nema niti dostupnih podataka koliko je zapravo iznajmljenih stanova trenutno.

Prema gruboj računici, svakog dana u najmu je više od pola milijuna nekretnina, ali tek 1% vlasnika na njih plaća porez. Ni poslije popisa stanovništva, koji je u tijeku, neće se znati točan broj stanova koji se iznajmljuju, jer se ti podaci prikupljaju u statističke svrhe.

U međuvremenu, u Beograd stiže zima, sa skupim stanovima i sve skuplji računi za grijanje i struju, te se čini da će ova zima za većinu koji su u najmu biti trenutak odluke – ostati ili otići iz glavnoga grada.