Slovenija je krenula ozbiljno u integraciju strane radne snage u svoje društvo, a prema pisanju ljubljanskog Dela, do kraja listopada mora biti pripremljena strategija koja uključuje i obavezno pohađanje tečajeva slovenskog jezika, što će biti i uvjet za nastavak radnog odnosa. Naravno da cijela priča krije i brojne izazove…

Osamnaest mjeseci

Na području Europske unije 2020. godine živjelo je približno 36 milijuna stranih državljana, od toga dvije trećine iz trećih zemalja. Među problemima s kojima se susreću je između ostalih i onaj da nerijetko obavljaju poslove za koje su zapravo, barem prema završenim školama u svojim matičnim državama – prekvalificirani. Izrada strategije za koju je zadužena radna skupina na čelu s državnom tajnicom ministarstva unutrašnjih poslova Tinom Heferle, daleko je sveobuhvatnija od samoga pitanja poznavanja jezika, o kojem su se vodile i najveće rasprave. Završeni tečaj razine A1 bit će obavezan uvjet ostanka od 1. studenog 2024. godine, a od listopada će biti nužna potvrda o pohađanju tečaja, tako da svi koji će ih pohađati imaju 18 mjeseci i da ih završe. Ured za integraciju jučer je stoga potpisivao i ugovore s 31 subjekta koji će voditi tečajeve s 31 provoditeljem tečaja u 40 slovenskih krajeva.

Za raspisivanje natječaja Ured se odlučio između ostalog i jer su proteklih mjeseci zahtjevi prema školama za besplatno učenje slovenskog jezika premašile njihove kapacitete. Prema riječima direktorice Ureda Katarine Štrukelj, polaznici će prolaziti 60-satne i 180-satne programe, i to u prijepodnevnim ili popodnevnim “turnusima”, ali gdjekad i subotom i nedjeljom. Jedan od problema, pritom, s kojima se Slovenija susreće je i manjak kadra osposobljenog da uče strane državljanje poznavanju slovenskog jezika. Također, isti program neće biti prikladan za svakoga polaznika, jer doseljenici iz Bosne i Hercegovine imaju ipak daleko veće predznanje osnova jezika od onih iz arapskoga svijeta ili Azije.

A nakon što se napiše osnovni nacrt Strategije, na redu je međuresorno usklađivanje i sudjelovanje šireg civilnog društva, konačni nacrt i naposljetku donošenje strategije do 28. listopada. “Želja nam je da strategija ne bude samo mrtvo slovo na papiru, već podloga za implementaciju novih integracijskih lanaca u kulturni, gospodarski i društveni život Slovenije”, istaknula je Tina Heferle iz Ministarstva unutrašnjih poslova naglasivši da će se i iz drugih resora morati uključiti u izradu strategije koja će uz učenje jezika obuhvatiti puno širi spektar područja iz kojih treba usvojiti znanja.

Proučili praksu

“Proučili smo prakse po drugim državama, a neke su dobre i primjenjive i za naše podneblje, nećemo se tu ograničavati”, kaže Heferle koja je svjesna i da će cijeli proces potaknuti i rasprave, pa možda i bipolarizaciju slovenskog društva, ali…

“Pristupimo li cijelom procesu na način da argumentiramo naše odluke, uključimo struku i pokušamo je što bolje ispoštovati, nijedna odluka ili akt neće biti takvi da ih uključeni dionici ne bi mogli zagovarati.”, kaže Heferle.