Narodna banka Srbije prošle je godine otkupila cjelokupnu proizvodnju zlata od kineske tvrtke koja upravlja rudnikom u Boru, čime je nastavila višegodišnju strategiju jačanja zlatnih rezervi, piše Index.hr. Srbija se tako svrstala uz bok svjetskim silama koje u plemenitim metalima traže sigurnost uslijed globalne neizvjesnosti.

pozitivan trend

Hoće li zlato nastaviti rast? Sve ovisi o pregovorima SAD-a i Irana

Narodna banka Srbije (NBS) tijekom prošle godine otkupila je od kineske kompanije Serbia Zijin Copper rekordnih 4,3 tone zlata. Radi se o ukupno 344 poluge, od kojih je svaka teška nešto više od 12 kilograma, čime je cjelokupna prošlogodišnja proizvodnja zlata iz rudnika u Boru prodana jednom jedinom kupcu, središnjoj banci vlastite države.

Ovim potezom Srbija je potvrdila svoju dugoročnu strategiju gomilanja zlatnih poluga kao temelja monetarne stabilnosti, a ukupna količina zlata u vlasništvu države dosegla je povijesno visoke razine.

Rudnik zlata i bakra u Boru nalazi se u većinskom kineskom vlasništvu od kraja 2018. godine, kada je kineska kompanija Zijin Mining dokapitalizacijom stekla 63 posto udjela u nekadašnjem državnom poduzeću RTB Bor. Prema zakonima koji vrijede u Srbiji, kompanija je dužna svo iskopano zlato prvo ponuditi na otkup Narodnoj banci Srbije.

Kako se navodi, NBS tu mogućnost do sada još nikada nije odbio, a da jest, Zijin bi mogao zatražiti dozvolu za izvoz plemenitog metala. Od preuzimanja rudnika krajem 2018. godine, Narodna banka Srbije je od kineske tvrtke otkupila ukupno 16,3 tone zlata, čime je osigurano da vrijedan resurs ostane unutar zemlje.

Zahvaljujući sustavnim kupnjama na domaćem i inozemnom tržištu, zlatne rezerve Srbije u ožujku ove godine dosegnule su čak 53,7 tona. Riječ je o više nego trostrukom povećanju u odnosu na 2012. godinu, kada su iznosile nešto manje od 15 tona. Vrijednost tih rezervi, prema trenutnim tržišnim cijenama, procjenjuje se na oko 6,9 milijardi eura. Usporedbe radi, vrijednost srpskih zlatnih rezervi danas je čak 11 puta veća nego 2012. godine, čemu je, uz značajno povećanje količine, pridonio i strelovit rast cijene zlata na svjetskom tržištu.

Ovaj impresivan rast nije rezultat samo otkupa zlata iz Bora. Iako NBS kupuje zlato u domaćoj valuti, dinarima, čime izravno povećava svoje devizne rezerve, dio zlatnih rezervi nabavljen je i na međunarodnom tržištu. U nekoliko navrata, tijekom 2019., 2020. i 2024. godine, NBS je na svjetskim burzama kupio ukupno oko 17 tona zlata. Ova kombinirana strategija, koja se oslanja i na domaću proizvodnju i na međunarodne prilike, omogućila je Srbiji da se pozicionira kao regionalni lider po količini zlatnih rezervi te da diversificira strukturu svog financijskog portfelja. Iz NBS-a su poručili kako i u budućnosti namjeravaju nastaviti s otkupom zlata na domaćem tržištu.

Dio zlata čuvaju u Švicarskoj

Zanimljiv je podatak da se, unatoč naporima da se većina zlatnih rezervi vrati u zemlju, oko tri tone zlata i dalje čuva u Bernu u Švicarskoj. Riječ je o zlatu koje je kupljeno na međunarodnom tržištu tijekom 2024. godine. Guvernerka NBS-a Jorgovanka Tabaković objasnila je kako se to zlato smatra “likvidnim i raspoloživim” za korištenje u hitnim situacijama. Prema njezinim riječima, zadržavanje dijela rezervi u inozemstvu trenutno je logistički i troškovno svrsishodnije, čime se osigurava brza dostupnost sredstava na međunarodnim financijskim tržištima ako se za to ukaže potreba, bez skupog i kompliciranog fizičkog transporta.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Globalni trend gomilanja zlata

Potezi Narodne banke Srbije nisu izoliran slučaj, već su dio šireg globalnog trenda u kojem središnje banke diljem svijeta intenzivno povećavaju svoje zlatne rezerve. Nakon što je zamrznut dio ruskih deviznih rezervi nakon invazije na Ukrajinu, mnoge su države postale svjesne da imovina u stranim valutama, poput dolara i eura, može biti podložna političkim odlukama i sankcijama.

To je značajno povećalo privlačnost zlata kao imovine koja ne nosi rizik treće strane i predstavlja monetarni suverenitet. Svjetsko vijeće za zlato (WGC) izvještava kako su središnje banke i tijekom protekle godine bile veliki neto kupci, a očekuje se da će se taj trend nastaviti. Kina, Poljska i Turska samo su neke od zemalja koje predvode u aktivnom povećavanju svojih zlatnih rezervi, potaknute željom za zaštitom od inflacije i jačanjem stabilnosti u vrijeme pojačanih geopolitičkih napetosti.

Stručnjaci ističu da, iako građani nemaju izravnu korist od gomilanja zlata u trezorima, veće rezerve jačaju ukupnu financijsku stabilnost zemlje i povećavaju povjerenje u domaću valutu. Broker Nenad Gujaničić izjavio je kako veća količina zlata nudi veću sigurnost, posebno u trenucima panike na tržištima ili u slučaju globalnih kriza. U takvim okolnostima, zlatne rezerve služe kao štit koji štiti nacionalnu ekonomiju od vanjskih šokova i osigurava povjerenje međunarodnih vjerovnika. Namjera Srbije da nastavi s ovom politikom pokazuje da na zlato gleda kao na ključni stup svoje dugoročne ekonomske otpornosti.