Na vojvođanskim poljima u tijeku je žetva suncokreta, čiji prinosi variraju od njive do njive. U ovisnosti od količine lokalnih padalina, zrna ima od 1,7 tona po hektaru do četiri tone po hektaru.

Prema informacijama vojvođanskih poljoprivrednika suncokreta negdje ima kao i u najboljim godinama, čak i preko četiri tone, a na nekim njivama samo 1,3 tone po hektaru, dok je kvaliteta zrna na prvi pogled zadovoljavajuća, ali će se o tome moći više znati nakon što suncokret bude predan uljarama.

Direktorica Udruženja Žita Srbije Sunčica Savović najavila je da će ove godine Srbija imati dovoljno suncokreta i suncokretovog ulja za vlastite potrebe i za izvoz, jer se očekuje ukupan urod od oko 660.000 tona.

Ona je u izjavi za novosadski Dnevnik navela kako su rezultati žetve suncokreta na početku očekivano slabiji i upozorila da će zbog čestih padalina posljednjih dana skidanje ove uljarice s polja vjerojatno trajati do kraja rujna.

Površine pod suncokretom ove godine su u Srbiji 245.000 hektara, što je za oko 30.000 hektara više u odnosu na prethodnu godinu.

Prema trenutno raspoloživim informacijama, ove godine se očekuje prinos na razini države od oko 2,7 tona po hektaru i urod suncokreta od oko 660.000 tona, odnosno oko 15.000 tona više nego prošle godine, kazala je Savović koja je napomenula da je ovakav prinos karakterističan za sušne godine te navela za primjer 2015. i 2017. godinu.

Problem suše
“Prošle godine, unatoč suši koja je bila ipak nešto slabija nego ovogodišnja, imali smo urod od 645.000 tona, a za domaće potrebe i u preradu na domaćem tržištu otišlo je oko 580.000 tona suncokreta.

Prethodne tržišne 2021/22. godine izvezli smo 83.407 tona suncokreta i oko 132.000 tona suncokretovog ulja”, istaknula je. Prema njezinim riječima zbog višemjesečne zabrane izvoza ulja i sjemena suncokreta, u srpnju su raspolagali znatno višim zalihama ovih roba od uobičajenih.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Početkom srpnja raspolagali smo zalihama od oko 45.000 tona suncokretovog ulja, što rafiniranog, što nerafiniranog. Od toga smo u srpnju i kolovozu izvezli oko 16.000 tona, što znači da je u zemlji na početku nove tržišne godine za suncokret ostalo oko 30.000 tona suncokretovog ulja na zalihama, pojasnila je Savović.

Dodaje da od ovogodišnjeg očekivanog uroda procijenjenog na 660.000 tona, može da se proizvede 300.000 tona suncokretovog ulja, a da se domaća potrošnja kreće od 80.000 do najviše 100.000 tona.

“Od novog uroda suncokreta, za domaću upotrebu i preradu planirali smo, kao i godinu dana ranije, oko 580.000 tona suncokreta, što nam za izvoz ostavlja, kao i godinu dana ranije, oko 80.000 do 90.000 tona ove uljarice i između 150.000 i 200.000 tona suncokretovog ulja, navodi direktorica Žita Srbije.

Zbog suše, paralelno sa skidanjem suncokreta, je počele žetve kukuruza i soje u dijelovima Srbije gdje je bilo vrlo malo padavina, pa je skidanje usjeva moralo početi ranije nego što je uobičajeno.

Započela sjetva
U međuvremenu je krenula i jesenska sjetva na srpskim oranicama, a početkom listopada krenut će sjetva najveće krušarice – pšenice. I ove sezone, kako najavljuju srpski ratari, štedjet će na prihrani pšenice budući da je umjetno gnojivo i dalje skupo, a u Srbiju stiže iz uvoza. Domaća proizvodnja, sve dok je plin skup, neće kretati. Bez dovoljno gnojiva, poručuju poljoprivrednici, urod će iduće godine biti mali.

Procijene je da se u Srbiji za sezonu potroši oko 400.000 tona svih vrsta gnojiva. “Umjetnog gnojiva na njivama neće biti mnogo. Primjena će biti vrlo skromna, a pomoć države je izostala u ovoj grani poljoprivrede. Prepušteni smo neprilikama izazvanim sušom i monopolima. Gnojivo je preskupo, a određene cijene naših proizvoda ne mogu to trpjeti.

Sada je počela sjetva uljane repice, ubrzo će raž i ječam, do kraja ovog mjeseca. Već od 1. listopada počinje sjetva pšenice. Svakoj kulturi je gnojivo potrebno, jer je to hrana, ali nemamo ga dovoljno ni umjetnog niti prirodnog, kaže Miroslav Kiš, predsjednik Asocijacije poljoprivrednika Vojvodine.

Prema njegovim riječima nadležni govore kako sada ima plina, naročito za potrošnju u gospodarstvu, pa poljoprivrednike zanima zašto nitko neće da proizvodi gnojivo.

“Azotaru u Pančevu su prodali, i njima je lakše da uvezu nego da proizvode, jer tako više zarade. Urod pšenice, ukoliko ne bude gnojiva bačeno u dovoljnim količinama, bit će sigurno za trećinu manji nego ove godine. A kako je jesenja sjetva ugrožena, to će, ako ne još gore stanje, da sačeka i radove na proljeće, naglašava Kiš.

Još se pregovara oko pokretanja proizvodnje u pančevačkoj Azotari. Početak proizvodnje direktno zavisi od cijene plina. Za proizvodnju se troše velike količine plina, pa je osnovno pitanje koliko je proizvodnja isplativa. Mi ga trenutno uvozimo iz zemalja u kojima je plin jeftin. To je regija sjeverne Afrike i zaljevske zemlje.

Odluka kojom je ukinuto plaćanje carinskih pristojbi za uvoz dušičnih gnojiva i bezvodnog amonijaka, važit će do kraja godine. Vlada je u siječnju ove godine usvojila izmjene Odluke o uvjetima i načinu za smanjenje carinskih davanja na određenu robu. Važenje odluke bilo je određeno do 22. Srpnja prije nego što je Vlada produžila njeno trajanje do kraja godine.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, repromaterijal za poljoprivrednu proizvodnju je u prvom kvartalu 2022. godine poskupio 27 posto, pri čemu najviše je otišlo cijena mineralnog gnojiva i to čak 133,4 posto.