Trenutačno Izmjene i dopune Zakona o obnovljivim izvorima energije (OIE) predviđaju ograničenje kapaciteta solarnih panela kupaca-proizvođača (prosumera), i to – za domaćinstva na 6,9 kilovata (kW) instalirane snage, a za gospodarstvo, odnosno pravna lica, na 150 kW, piše eKapija navodeći kako je to u suprotnosti s međunarodnim dogovorima i inicijativama koje je Srbija prihvatila da se smanji emisija stakleničkih plinova i da se poveća udio OIE.

Ipak, Vlada Srbije usvojila je 16. ožujka Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o OIE, a on će se na proljetnom zasjedanju naći pred poslanicima Narodne skupštine, što će biti vjerojatno posljednja šansa da se neke stavke u njemu izmijene.

Vladan Šćekić iz Centra za unaprjeđenje životne sredine u razgovoru za Biznis.rs ocjenjuje da su usvojene izmjene vrlo loš signal, imajući u vidu da je Srbija sada u procesu transformacije elektroenergetskog sustava, a i u energetskoj tranziciji općenito.

Tvrtkama neće biti dovoljno
”Problem je što smanjenje kapaciteta solarnih elektrana za domaćinstva onemogućava da se napravi sveukupan sustav na razini obitelji. S takvim smanjenjem domaćinstva neće biti u prilici instalirati toplotne pumpe i koristiti energiju koju proizvode za njihovo pokretanje, nego će morati tu struju povući iz elektroenergetskog sustava, i to najviše u zimskom razdoblju kad je manje sunca nego ljeti.

S obzirom na to da je zimi najveći deficit električne energije i da su najviše cijene struje, to neće donijeti ništa korisno niti bolje za elektroenergetski sustav od onoga što je sada predviđeno”, obrazložio je Šćekić prema čijim se riječima cijela stručna i akademska zajednica slažu da je rješenje loše i da ne bi trebalo ići u tom pravcu, posebno uzme li se u obzir to da Zakon o OIE treba promovirati upotrebu obnovljive energije, a ne da je limitira.

”Čekamo proljetno zasjedanje na kome bi taj zakon trebao biti usvojen u Skupštini Republike Srbije. To je i posljednja šansa da se ove promjene zaustave, ili makar ublaže. Spremamo i dokumente koje ćemo predstaviti zastupnicima, pa ćemo vidjeti imaju li oni sluha da odbace promjene članka 58 u zakonu”, otkrio je Šćekić.

Iz kompanija kažu da ih ta promjena zakona u izvjesnoj mjeri ograničava, posebno one koje bi pravili veće elektrane od 500 ili više kilovata, jer su onda vrlo ograničene količinom struje koju mogu proizvesti.

”Na kompanije će to limitiranje utjecati tako što će ih spriječiti da proizvedu dovoljno zelene električne energije kako bi smanjile pristojbe koje će plaćati pri izvozu u EU kroz Mehanizam prekograničnog prilagođavanja ugljika (CBAM) Europske unije. Tako će im to u izvjesnoj meri, u odnosu na to koliko struje troše, odmoći u poslovanju. To je jedna od stvari koje prilikom ovog limitiranja nisu uzete u obzir”, istaknuo je Šćekić.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Posebno je napomenuo da bi trend daljnjeg razvoja cijelog tržišta solarne enegije, nasuprot ovim limitima, imao i dodatnu korist, jer je potrebno i dosta firmi i instalatera koji će se baviti instaliranjem solarnih elektrana, što neminovno vodi ka otvaranju novih “zelenih radnih mjesta”.

”S druge strane, sva oprema koja se koristi za solarne elektrane je predmet uvoza, jer se kod nas ne proizvodi, pa se na nju plaćaju i carine i porezi, tako da sve navedeno u obrazloženju članka 58 slabo pije vodu”, ocjenjuje Šćekić prema čijim će riječima do usvajanja zakona biti provedeno sve započeto od procesa postavljanja solarnih elektrana i priključivanja, a da je većih kapaciteta u odnosu na izmjene.

”Čuli smo neke najave iz ministarstva da će postojati određeni tranzicijski period, ali nismo dobili nikakvo jasno tumačenje šta će to značiti. Ova izmjena zakona je došla, odnosno konkretno izmjena članka 58, izravno od Elektrodistribucije Srbije koja je, uvjetno rečeno, čuvar elektroenergetskog sustava.

Dakle, oni su odgovorni da sve funkcionira u svakom trenutku i, s jedne strane, njihova je zabrinutost na mjestu. No, pričamo li o priključivanju obnovljivih izvora energije na mrežu, još nismo ni blizu maksimalne mogućnosti”, kaže Šćekić i podsjeća da je dosad priključeno oko 200 megavata (MW), a da su procjene da u ovom trenutku, s postojećim sustavom, može biti priključeno oko 2500 MW.

“Za to čekamo još neke rezultate studije, da bismo potvrdili i službeno. Gotovo 900 domaćinstava postali su kupci-proizvođači i imaju ukupan instalirani kapacitet od 7 megavata, što je jako malo za naš elektroenergetski sustav koji je kapaciteta oko 8500 MW. To je toliko malo da je na razini statističke pogreške, a korist od lokalno proizvedene struje i smanjenja potreba za uvozom, posebno u trenucima kad je najskuplja, daleko je veća u odnosu na ono što bi donijelo limitiranje”.

Proizvodi se i zimi
Šćekić je ocijenio da prijetnje po elektroenergetski sustav nisu tolike koliko se navodi u obrazloženju promjene članka 58. Dodao je da su oni koji su postavili solarne elektrane zabrinuti hoće li za njih važiti ograničenje i kako će se ubuduće regulirati.

”U predloženim izmjenama se navodi – ako bi se 20.000 domaćinstava koja su kupci-proizvođači počelo grijati na struju, napravili bi deficit od 24 MW, što je vrlo upitno kao konstatacija, prije svega jer moramo imati u vidu da se solarna energija proizvodi i zimi, bez obzira na to koliko je hladno.

Također, kako za godinu dana imamo manje od 900 kupaca-proizvođača, procjena ministarstva da će ih biti 20.000 nerealna je i nejasna, jer se ne navodi ni u kojem periodu bi se to moglo dogoditi. A do tolikog broja kupaca-proizvođača među domaćinstvima doći će tek kroz nekoliko godina, tako da je izmjena članka 58 u potpunosti nepotrebna”, smatra Šćekić.

Na pitanje koji je mogući razlog za izmjenu zakona, kaže da je vjerojatno riječ o konzervativnom pristupu Elektrodistribucije Srbije cijeloj problematici prozjumera. Također je ocijenio da Elektroprivredi Srbije odgovara svaki kilovat proizveden u Srbiji jer onda ga neće morati uvoziti i plaćati desetostruko više.