Na beogradskom Sajmu svečano je otvoren 16. sajam etno hrane i pića. Najstarija je to i najkompletnija smotra proizvoda i proizvođača tradicionalnih prehrambenih proizvoda u Srbiji i regiji Jugoistočne Europe. Ove godine predstavlja se više od 300 proizvođača tradicionalnih prehrambenih proizvoda – ručno rađenih proizvoda po tradicionalnoj recepturi najčešće od organskih sirovina, ali i novi proizvodi nastali na temeljima tradicije i mašti proizvođača, kao i ambalaža za pakiranje tradicionalnih proizvoda.

Državna tajnica u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Milica Đurđević, otvorila je sajam i podsjetila na višegodišnji rast potražnje, ali i cijena tradicionalnih proizvoda koji su zaštićeni nekom od oznaka zemljopisnog podrijetla.

Etno park u Glušcu

“Upravo je zaštita zemljopisnog podrijetla jedan od poslovnih motiva sajma. Danas u Srbiji imamo 48 zaštićenih proizvoda. To je i motiv za povećanje proizvodnje, ali i da uključimo što veći broj poljoprivrednih proizvođača u sustav zaštite podrijetla što će omogućiti proizvođačima postizanje viših cijena i klasa proizvoda”, rekla je Đurđević, te naglasila da proizvodnja organske hrane predstavlja za Srbiju i njenu poljoprivrednu proizvodnju veliku šansu i izazov za 7000 registriranih gospodarstava. Vrijednost izvoza tih proizvoda je oko 60 milijuna eura na godišnjoj razini.

Mali proizvođači uglavnom nastupaju na skupnim štandovima u organizaciji Privredne komore Srbije i njenih regionalnih ogranaka, Zadružnog saveza Srbije i Vojvodine, gradskih uprava i udruženja. Privredna komora Srbije predstavlja proizvođače iz Leskovca, Požarevca, Zaječara, Kraljeva, Kragujevca, Kruševca, Užica, Valjeva, Zrenjanina, Pančeva, Novog Sada, Niša i Beograda.

“Naš etno park Avlija u Glušcu pokazuje kako se živjelo nekada te smo pokušali oživjeti stare, domaće recepture, a nudimo i smještaj, te uživanje u prekrasnoj prirodi mačvanskog kraja. Na etno sajam redovito dolazimo kako bismo se predstavili”, rekla je Slavica Damjanović koja domaćinstvo drži sa suprugom i četvero djece. Dodala je kako je njihovo selo zgodno za posjetu i gostima i Hrvatske, jer se nalazi na cesti Zagreb – Beograd.

Sava Pavičić iz Sekretarijata za poljoprivredu Beograda ukazao je na značaj sudjelovanja malih poljoprivrednika na ovom sajmu i tradicionalnu ulogu grada Beograda u njihovoj afirmaciji i promociji.

Gosti iz Hrvatske i Grčke

Jedan od njih je i Aleksandar Dimitrijević, koji je se u organsku proizvodnju bacio prije samo mjesec i pol dana. Predstavio se sa svojim aromatiziranim ekstra djevičanskim maslinovim uljem. “U ovoj krizi, mi sve proizvodimo mehanički – nema struje ni plina za proizvodnju, pa smo stvarno samodostatni”, rekao je.

Slavoljub Arsenijević iz Pokrajinskog sekretarijata za privredu i turizam AP Vojvodine pozvao je na zajedničko i organizirano predstavljanje malih poljoprivrednih proizvođača. Uz proizvođače iz Beograda, Mladenovca, Žagubice, Kučeva, Kikinde, Bogatića i Blaca, te izlagače iz Pirota, predstavili su se i proizvođači Hrvatske i Grčke, što je manifestaciji dalo međunarodni karakter.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost